Connect with us

Religija i Vjera

Velika Gospa – Blago onom tko živi i umire pod Gospinom zaštitom

Objavljeno

-

Franjevački samostan i župa Široki Brijeg

Ona je više Majka nego Kraljica

Propovjednici u Lijepoj našoj, u marijanskim svetištima Uznesenja Blažene Djevice Marije vidjevši mnoštvo hodočasnika daju si uvijek svojoj duši oduška te nastoje privući pažnju prisutnih na misnom slavlju, te duše i srca vjernika. Dakako da ima mnoštvo propovjedničkih tema vezanih za život, lik i  djelo Suotkupiteljice BDM.

Nekako mi se čini da bi ove godine propovjednički i molitveni naglasak trebao biti na majčinstvu Blažene Djevice Marije. I to na duhovno moćnoj rečenici koju je izrekla sv. Terezija od Djeteta Isusa: Čega se imamo bojati, budući da nas Marija ljubi i poznaje naše slabosti? Kakve li radosti za nas kad pomislimo da je ona naša Majka…Ona je više Majka nego Kraljica..“ Sveta Mala Terezija je poznata u svijetu među katolicima, i oni koji to nisu po knjizi „ Povijest jedne duše“. Nakon smrti njena autobiografija „Povijest jedne duše” objavljena je i doživjela je veliki uspjeh. Prevedena je na 35 jezika i objavljena je u više od milijun primjeraka. Knjizi su se divili Edith Piaf, Paul Claudel, Jan Guitton, Sveta Edith Stein i mnogi drugi umjetnici, filozofi i znanstvenici. Uistinu u ovim turbulentnim vremenima svaki čovjek očekuje od Katoličke crkve duhovnu pomoć, razumijevanje i duhovni mir. Svima nama su ovdje i sada potrebni snažni duhovni poticaji, osjećaj sigurnosti, utočište, razgovor, koristan savjet, majčinska zaštita, ohrabrenje, majčinska riječ i zagovornička pomoć. Kraljica, ili Majka? Ja bih poput sv. Terezije od Djeteta Isusa rekao da nam danas treba više Marija kao Majka. Na nebo uznesena, okrunjena kao kraljica, Marija Pomoćnica često nam progovara preko svetaca iz povijesti Katoličke crkve: „ Marija je bedem svijeta, daska za brodolomce, Ona je savjetnica čovječanstva, Gospa pruža utočište i daje snagu obraćenom grešniku, Ona je posrednica milosti.“ Zato nemojmo se obeshrabriti, iako smo grešni, jadni, puni strahova, muka, bolesti i patnje. Radosno slavimo, pjevajmo i molimo za zaštitničku pomoć na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije.

ZDRAVO, DJEVO

 

Zdravo, Djevo, svih milosti puna,

vječnog sunca ogrnu te sjaj.

Oko čela zvjezdana ti kruna,

ispod nogu stenje pakla zmaj.

Rajska Djevo, kraljice Hrvata,

naša Majko, naša zoro zlata,

odanih ti srca primi dar,

primi čiste ljubavi nam žar.

Blažena si, jerbo sva si čista,

zmijin dah ne okuži ti grud!

Zvijezda sreće i nama da blista,

noći grijeha mrak rasprši hud!

Rajska Djevo, kraljice Hrvata,

naša Majko, naša zoro zlata,

odanih ti srca primi dar,

primi čiste ljubavi nam žar.

 

Tekst dogme o Uznesenju Blažene Djevice Marije – Papa Pio XII.

»Izričemo, proglašavamo i utvrđujemo da je ovo dogma, od Boga objavljena: Bezgrješna Majka Božja vazda djevica Marija, završivši tijek zemaljskoga života, bi uznesena dušom i tijelom u nebesku slavu.«

Dogma (grč. dogma: mišljenje, mnijenje, odluka).

U kršćanstvu, temeljna vjerska i ćudoredna istina u koju vjernik mora vjerovati kako bi se spasio. U užem smislu dogma je od Boga objavljena vjerska istina ili članak vjere, a Crkva ju kao takvu proglašava s jamstvom nepogrješivosti. Ta je istina tada nepromjenljiva i obvezna kršćaninu za vjerovanje. Prema Katoličkoj crkvi, dogma se temelji na Bibliji i kršćanskoj tradiciji, a nepogrješivost osigurava djelovanje Duha Svetoga u Crkvi. Oblikovanje i proglašivanje dogmi kroz povijest provodilo je crkveno učiteljstvo preko zbora biskupa, papinskih odluka i odredaba općih crkvenih sabora. Tako su od IV. do VIII. st. definirane dogme o Trojstvu, Isusu Kristu, antropološke dogme (istočni grijeh, milost i ljudska djela, predodređenost), dogme o Mariji, Crkvi, sakramentima i štovanju slika. Tijekom srednjega vijeka, u Zapadnoj crkvi donosile su se dogme o euharistiji, posljednjim čovjekovim stvarima, papinu primatu i dr.; od XVI. st. o kanonima Sv. pisma, opravdanju, o kultu svetaca i oprostima i dr.; posljednje dogme donijela je Katolička crkva u XIX. st. o Marijinu bezgrješnom začeću i papinoj nepogrješivosti. Istočne crkve priznaju samo dogme proglašene na prvih sedam općih sabora (325–787).

Mogu li kardinali, biskupi i svećenici na Marijinu svetkovinu u propovijedima donositi sud o moralnim načelima katolika i načelima koja se odnose na sve ljude?

Moralni život i učiteljstvo Crkve

2032 Crkva, kao “stup i tvrđa istine” (1 Tim 3,15), “primila je svečanu Kristovu zapovijed da propovijeda spasonosnu istinu”. “Crkvi pripada da uvijek i svugdje naviješta moralna načela, pa i o društvenom poretku, i da donosi sud o bilo kojim ljudskim stvarnostima kad god to traže osnovna prava ljudske osobe ili spasenje duša”.

2033 Učiteljstvo pastira Crkve u moralnim pitanjima redovito se vrsi u katehezi i u propovijedanju, uz pomoć djelâ teologa i duhovnih pisaca. Na taj se način, od pokoljenja u pokoljenje, pod vodstvom i budnošću pastira, prenosi “poklad” kršćanskog morala sto ga sačinjava značajna cjelina normi, zapovijedi i kreposti koje proistječu iz vjere u Krista, a oživljava ih ljubav. Ta je kateheza tradicionalno, uz Vjerovanje i Očenaš, uzela kao temelj i Deset Božjih zapovijedi koje izražavaju načela moralnog života sto vrijede za sve ljude.

2034 Rimski prvosvećenik i biskupi jesu “autentični, Kristovom vlašću obdareni učitelji koji povjerenom im narodu propovijedaju vjeru koju treba da vjeruje i u život primjenjuje”. Redovito i opće učiteljstvo Pape i biskupa koji su s njime u zajedništvu uči vjernike istini koju treba vjerovati, ljubavi koju treba vršiti i blaženstvu kojemu se treba nadati.

Katekizam Katoličke crkve

Duhovno blago snažnih citata svetaca o Blaženoj Djevici Mariji:

U Marijinoj je svetosti uključeno i to, da Marija nema ni istočnog ni osobnog grijeha, niti zle pohote.

Sv. Efrem Sirski (306-373)

O grešnici nemojte se obeshrabriti. Pozovite Mariju u pomoć jer ćete je uvijek naći spremnu da vam pomogne. Po Božjoj volji ona pomaže u svakoj potrebi.

Sv. Bazilije Veliki (329-379)

Marija je Začela kao djevica, rodila kao djevica i ostala djevica zauvijek.

Sv. Augustin (354-430)

Začuđen sam da su neki u nedoumici možemo li ili ne Svetu Djevicu Mariju zvati Bogorodicom. Pa ako je Gospodin naš, Isus Krist, Bog, kako onda da ne bude Bogorodica Sveta Djevica koja ga je rodila?

Sv. Ćiril Aleksandrijski (376-444)

Marija je bedem svijeta, spasonosna daska za brodolomce nošene valovima, lađica za one koje valja voditi za ruku,  odvjetnica grešnika, te konačno ljestve kojima se smrtnici mogu popeti na nebo.

Sv. German (378-448)

Po njoj je došao život svima, prije i poslije Kristova rođenja. Anu, Marijinu majku i Adama i sve prije Kristovog rođenja nosila je Marija u svom krilu. Porodila ih je kada je rodila Otkupitelja.

Sv. Isidor (560-636)

U nebu Marija uvijek ostaje u nazočnosti svoga Božanskoga Sina. Tu neprestano moli za grešnike.

Sv. Beda Časni (672-735)

Pobožnost prema tebi, o presveta Djevice, jest kao spasonosno oružje što ga Bog daje onima koje hoće spasiti.

Sv. Ivan Damaščanski (675-749)

Čudnovato je kako je Marija divno uzvišena. Od nje nije ništa veće osim jedinoga Boga. Bog iz svoje biti rađa Sina, koji je sličan Njemu i koga ljubi kao samog sebe. Toga Sina daje Mariji i od Marije ga dobiva istoga, ne nekog drugoga, nego istoga, tako je jedan te isti Sin Božji u isto vrijeme i Sin Marijin.

Sv. Anselmo Kenterberijski (1033.1109)

Odstrani ovo sunce koje rasvjetljuje svijet, gdje je onda dan? Ukloni Mariju, zvijezdu mora, eto ti guste tame i sjene smrti.

Sv. Bernard (1090-1153)

Marija pruža utočište i daje snagu obraćenom grešniku.

Sv. Antun Padovanski (1195-1231)

Utjelovljenje vječne Riječi u krilu Djevice Majke, najčudesnije je otkrivenje ljubavi kojom Bog ljubi čovjeka.

Sv. Bonaventura (1221-1274)

Kao što mornari idu ka luci vođeni sjajem zvijezda, tako i kršćani idu ka nebu (raju) vođeni Marijom.

Sv. Toma Akvinski (1225-1274)

Razgovarajmo s našom Gospom, da nam od svog Sina i Gospodina izmoli milost da budemo primljeni pod Njegovu zastavu: i to prvo u najvećem duhovnom siromaštvu, pa ako se njegovom Božanskom Veličanstvu svidi, te nas bude htjelo za to odabrati i uzeti, također i u istinskom siromaštvu, a onda i u podnošenju poruga i nepravdi, da ga što više slijedimo u tome, samo ako to budemo mogli pretrpjeti bez ikakvog grijeha i bez uvrjede Njegova Božanskog Veličanstva.

Sv. Ignacije Lojolski (1491-1556)

Kao savjetnica čovječanstva Marija nikada ne prestaje pred svojim Sinom moliti za spasenje vjernika slomljenih pod težinom svojih grijeha.

Sv. Pio V. (1504-1572)

Vjerujte mi, nema snažnijeg načina za dobivanje Božje milosti nego da zamolimo posredništvo Blažene Djevice Marije.

Sv. Filip Neri (1515-1595)

Kao što među svim blaženicima ne postoji nitko tko je volio Boga više od Marije, tako ne postoji nitko, osim Boga, tko voli nas više od Njegove najvoljenije majke.

Sv. Alfons Ligouri (1696-1787)

Blago onome koji živi i umire pod zaštitom Blažene Djevice Marije jer mu je nebo osigurano.

Sv. Ivan Marija Vijanej (1786-1859)

S Marijinom pomoći dosta nam je htjeti pobijediti i sigurni smo da ćemo biti pobjednici.

Sv. Ivan Marija Vijanej (1786-1859)

Blažena Djevica Marija, kao dobra majka uvijek žuri u pomoć kada vidi da su njena djeca u opasnosti.

Sv. Ivan don Bosco (1815-1888)

Marija nikad ne napušta one koji joj vjeruju zato predajmo se pod njen zaštitnički plašt.

Sv. Ivan don Bosko (1815-1888)

Čega se imamo bojati, budući da nas Marija ljubi i poznaje naše slabosti? Kakve li radosti za nas kad pomislimo da je ona naša Majka…Ona je više Majka nego Kraljica.

Sv. Mala Terezija (1873-1897)

Nek’ se oluja razbjesni i neka se nebo zacrni nećemo se prepasti, ako vjerujemo Mariji kao što bi smo trebali, u njoj ćemo prepoznati najmoćniju Djevicu, koja će svojom djevičanskom nogom satrti glavu zmiji.

Sv. Pio X (1835-1914)

Neka nam Marija otvori srce za obraćenje i poučljivo slušanje Božje riječi.

Sv. Josemaria Escriva de Balaguer (1902-1975)

Predati se u ruke Marijine znači predati se da nas ona pomogne, te sami sebe i sve čovječanstvo prinosimo Onomu koji je Svet, bezgranično Svet. Tko se njoj predaje utječe se Srcu Majčinu, koje je podno križa otvoreno za ljubav prema svakom čovjeku, tako da ona svakoga od nas, sve narode i svo čovječanstvo prikaže Onomu koji je bezgranično svet. Svetost se Božja pokazala na djelu u otkupljenju čovjeka, svijeta, svega čovječanstva, svih naroda.

Sv. Ivan Pavao II. (1920-2005)

Molitva Gospi sveca i omiljenog pape, Ivana Pavla II.

O Marijo, zvijezdo novog svijeta, Majko živih, povjeravamo ti stvar života: pogledaj, o Majko, beskrajan broj djece kojima je zabranjeno roditi se, siromaha kojima je onemogućeno živjeti, ljudi i žena žrtava nečovječnoga nasilja, starih i bolesnih, ubijenih ravnodušnošću ili lažnim sažaljenjem. Učini da oni koji vjeruju u tvoga Sina znaju smjelo i s ljubavlju navijestiti ljudima našega vremena Evanđelje života. Isprosi im milost da ga prime kao uvijek novi dar, radost da ga sa zahvalnošću slave kroz čitav svoj život i hrabrost da za nj svjedoče djelotvornom upornošću, da bi izgradili zajedno sa svim ljudima dobre volje civilizaciju istine i ljubavi, na hvalu i slavu Boga stvoritelja i ljubitelja života.

Sv. Ivan Pavao II. “Evangelium Vitae”

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari