Pratite nas

Događaji

Velika Gospa, Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

Objavljeno

na

Blagdan je Velike Gospe. Na tisuće vjernika i hodočasnika pohode najveća marijanska svetišta.

Blagdan Velike Gospe (Uznesenje Blažene Djevice Marije) koji se slavi 15. kolovoza je jedan od najvećih blagdana katoličke crkve. Velika Gospa posebno se svečano obilježava u hrvatskom puku diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vjernici se u mnogim župama pripremaju za ovaj blagdan kroz svete mise koje se u narodu zovu devetnice.

U Hrvatskoj su najpoznatija svetišta Marija Bistrica i Sinj koja svake godine privuku tisuće i tisuće vjernika na hodočašće. U Hercegovini se također slavi u mnogim župama a najpoznatije je svetište na Širokom Brijegu te Posušju. Naravno treba spomenuti i Međugorje koje također privlači veliki broj hodočasnika.

Tradicionalno se održavaju procesije te mise uočnice večer prije blagdana.

Posebno svečano ovih dana je u Hercegovini, gdje se Velika Gospa slavi u najstarijem marijanskom svetištu u Širokom Brijegu. Također blagdan Velike Gospe slavi se i u Posušju, Međugorju, Nevesinju, Hrasnu, župi Seonica i Prisoje u duvanjskom kraju, potom Čitluku, Trebižatu, Rami…

Prema katoličkoj teologiji Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom, a nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je dogmom papa Pio XII, 1. studenog 1950.

Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci, poput svetog Bernarda i svetog Antuna Padovanskoga, kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo, njezinom rođenju za život vječni. Od petoga stoljeća kršćani slave završetak Marijina zemaljskog života zbog njezina posebnog dioništva u životu i djelovanju Isusa, našeg Spasitelja.

Marija uzeta tijelom i dušom u nebesku slavu znak je nade Crkvi na putu zemaljskom, kako to ističe današnje Predslovlje: “Danas si na nebo uznio Djevicu Bogorodicu, početak i sliku konačnog savršenstva tvoje Crkve i putokaz nade i utjehe tvome putničkom narodu. Ti nisi dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila utjelovljenog Sina tvoga, začetnika svakog života”.

Sveci su iskazivali posebnu ljubav prema Mariji

Sveti Bernard, sveti Franjo Saleški, sveti Ivan don Bosco, sveti Maksimilijan Kolbe i brojni sveci svih vremena smatrali su pobožnost prema blaženoj djevici Mariji jednom od najvećih tajna kršćanske vjere i pravom milošću. Oni su velikom revnošću poticali kršćanski puk na pravu pobožnost prema Mariji, koja izlazi iz srca, smatrajući da će to obogatiti na neslućeni način njihovu vjeru i olakšati put čovjeka prema konačnom cilju: vječni spas čovjeka.

Tako jedan od najvećih svetaca marijanske pobožnosti, sveti Ljudevit Montfortski (čiji redovnici imaju prekrasan novi samostan u Blatu, Zagreb) piše nadahnuto:

“Nema, niti će ikada biti ikojeg stvora u kojem bi Bog bio veći, izuzevši sama sebe i u samom sebi, nego što je u božanskoj Mariji, ne izuzevši tu ni blaženike, ni kerubine pa i najviše serafe, ni u samome nebu! Marija je Božji Raj i njegov neizrecivo lijepi svijet, u koji je Božji Sin ušao da čini čudesa, da ga čuva i da u njemu uživa. On je stvorio jedan svijet za čovjeka – putnika, i to je ovaj u kojemu mi stanujemo; stvorio je jedan svijet za čovjeka-blaženika, i to je nebo; ali on je stvorio i jedan drugi svijet za se i nadjenuo mu ime Marija: svijet nepoznat skoro svim smrtnicima na zemlji i neshvatljiv također svim anđelima i blaženicima koji se nalaze u nebu, i koji – gledajući zadivljeno Boga tako visoko i tako daleko od svih njih, tako odijeljena i tako sakrivena u svome svijetu, u božanskoj Mariji, danju i noću kliču: Svet, Svet, Svet!“

Uočnica u Širokom Brijegu

Uočnica u Širokom Brijegu

Hrvatska – marijanska zemlja

Među brojnim zemljama u svijetu naša domovina Hrvatska poznata je po nesebičnom predanju i zagovoru katoličkih Hrvata blaženoj djevici Mariji.

Vjerni hrvatski puk se stoljećima od Konavala preko Istre, sjevera Hrvatske do Srijema, od Bosne i Hercegovine i svakog mjesta gdje su živjeli i žive Hrvati katolici sa predanom pobožnošću utjecao blaženoj djevici Mariji.

Zbog toga je Marija i dobila u narodu ime „najvjernija odvjetnica Hrvata“.

svetista-gospa-562x500_F

Neka od svetišta Velike Gospe u BiH

Hrvati vjeruju u veliku pomoć nebeske Majke tijekom svih stoljeća boravka na ovim prostorima i uvjereni su u njezinu pomoć i zagovor u mnogim teškom trenucima njihove povijesti od bitaka sa Turcima (Sinj, Sisak) do novijih vremena i pobjedničkog Domovinskog rata.

Zbog toga hrvatski narod sa ljubavlju i pobožnošću slavi marijanske blagdane, a posebno ovaj današnji – Uznesenje blažene Djevice Marije.
S tom nadom hrvatski katolici se danas uzdaju u Marijin majčinski zagovor ljubavi i vjeru ne samo u bolju ovozemaljsku budućnost, već da će nakon ovog prolaznog života biti na istom mjestu gdje je njihova „najvjernija odvjetnica“.

Hrvatska marijanska prošteništa danas su puna hodočasnika i vjernika, raspjevana i u molitvi. Njihov broj je toliki da bi nedostajalo papira nabrojiti ih, ali evo nekih najpoznatijih: Zagreb-Remete, Marija Bistrica, Sinj, Trsat, Banja Luka – Marija Zvijezda, Komušina (BiH), Olovo (BiH), Zemun (Srbija), Perast (Crna Gora) i brojna druga.

Himna Širokobriješkoj Gospi “Blagoslovi sive krše” koju je napisao fra Lucijan Kordić izvodi župni zbor župe Široki Brijeg srpanj 1990.g.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

GI Istina o Istanbulskoj traži od predsjednice da im pomogne otkazati Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

HRAST-ov Hrvoje Zekanović kazao je kako sve ovo dokazuje lakrdiju po pitanju kontrole nevažećih potpisa

Inicijativa Istina o Istanbulskoj uputila je danas zahtjev predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović da iskoristi svoje ovlasti i raspiše referendum za otkazivanje Istanbulske konvencije, za koji je ova inicijativa prikupljala potpise, upozoravajući je pri tome na, kako kažu, nedemokratsko ponašanje Vlade prema građanima.

Od predsjednice očekuju, u skladu s njenim ovlastima, aktivnu i djelotvornu podršku u ostvarivanju demokratske procedure poštivanja volje građana. Uz to, zatražili su i da se prikupljeni potpisi iz Ministarstva uprave, odnosno APIS-a vrate u Hrvatski sabor, gdje ih je inicijativa i predala, te pošalju na novo prebrojavanje, ovaj put u Državno izborno povjerenstvo, uz nazočnost inicijativinih promatrača.

Ustavnom sudu su također poslali jedan zahtjev, i to sa zahtjevom za održavanje javne rasprave u kojoj bi, kažu, imali prilike iznijeti sve argumente o postupku provjere broja i vjerodostojnosti potpisa građana.

Inicijativa je konferenciju za medije održala u Hrvatskom saboru gdje ih je ugostio HRAST-ov Hrvoje Zekanović, a kako bi prikazali, kako su naglasili, lakrdiju koju s provjerom potpisa radi Ministarstvo uprave, sa sobom su ponijeli abakuse s kojima će, sumnjaju, jedino moći u kontrolu prikupljenih potpisa koje Ministarstvo uprave nije priznalo.

– Sljedeći tjedan idemo gledati nevažeće potpise u APIS, a kako smo čuli, tamo ne smijemo unijeti ni mobitele, ni kemijske, posebno laptope, pa smo se opremili drvenim dječjim računarima (abakus op.a.) Vrijeme koje smo dobili za provjeru potpisa dokazuje lakrdiju i cirkus, jer mi bi u jedan, dva dana trebali napraviti nešto što je Ministarstvo uprave radilo četiri mjeseca – prigovorila je Kristina Pavlović iz Inicijative Istina o Istanbulskoj.

Zato su danas Hrvatskom saboru predali podnesak u kojem upozoravaju na, kako kažu, brojne propuste i nepravilnosti u lancu “šalji dalje” – oni su predali potpise Saboru, Sabor ih je poslao Vladi, Vlada Ministarstvu uprave, a Ministarstvo APIS-u.

– Neke od nepravilnosti su da Ministarstvo uprave uopće nije izvijestilo da su nam neke lokalne vlasti naplaćivale javne površine na kojima smo prikupljali potpise, iako to ne smiju, kao ni da u nekim gradovima uopće nismo smjeli prikupljati potpise. Promatračima nije dopušteno nadgledati provjeru potpisa, a nije objašnjeno ni zašto je dio potpisa proglašen nevažećima – nabraja Pavlović.

Postoje i razlike u broju knjiga s potpisima u kutijama, nastavlja. One su, sumnjaju, očito otvarane od trenutka kada su zapečaćene u Saboru do otvaranja u APIS-u. Osim toga, naglašavaju iz Inicijative, ministar uprave Lovro Kuščević tvrdio je da će se potpisi provjeravati u strogo kontroliranim uvjetima, no svejedno je i tjedan dana prije službene objave rezultata u medije procurila informacija da Inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa. HRAST-ov Hrvoje Zekanović kazao je kako sve ovo dokazuje lakrdiju po pitanju kontrole nevažećih potpisa, dok je čelnik njegove stranke Ladislav Ilčić zatražio od ministra Kuščevića da pojasni razlike u brojci birača u Hrvatskoj.

– Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj ima najviše 3,4 milijuna punoljetnih stanovnika, a Državni zavod za statistiku kaže da ih ima i manje. Zašto onda u popisu birača ima 350 do 400 tisuća birača više? Poručuje li ministar Kuščević da imaju protuzakonito prebivalište i koji su razlozi da se popis ne ažurira – zaključio je Ilčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Predsjednica stiže u Lovas gdje će se pokloniti žrtvama rata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, gđ-a. Kolinda Grabar-Kitarović danas, 17. studenog 2018. godine u 18 sati na poziv Općine Lovas svojim dolaskom odati počast žrtvama Domovinskog rata iz Lovasa i Opatovca.

Predsjednica će paljenjem svijeća, kod Spomen križa žrtvama Domovinskog rata u centru Lovasa, podržati nastojanja mještana koji su se vratili na granicu da grade svjetlu budućnost za buduće naraštaje – za što nas je zadužila prolivena krv 89 mještana.

Lovas i Opatovac podnijeli su ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu stradanjem pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatske policije, Civilne zaštite i civila, a samo zato što nisu Srbi.

U Lovasu je, nažalost, druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava Domovinskog rata. Dana 18. listopada 1991. godine skupina u kojoj je bio 51 lovaski Hrvat prisilno je, a nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na „čišćenje“ minskog polja u selu. Samo u tom okrutnom zločinu je ubijena 21 osoba, a 14 osoba je ranjeno.

I danas, 27 godina nakon početka stradanja, jedna osoba se vodi kao nestala. Najviše boli činjenica da za počinjene ratne zločine još nitko nije odgovarao.

Antun Ivanković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari