Pratite nas

Događaji

Veliki interes publike: u Zagrebu održana tribina o Hrvatima u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Sinoć je u kinu „Forum“ u organizaciji Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata pred više od 200 posjetitelja održana tribina pod nazivom „Hrvati u BiH – strateški interes Republike Hrvatske?.“

[ad id=”93788″]

Gosti tribine bili su Denis Kuljiš – novinar Jutarnjeg lista i utemeljitelj Nacionala, Ivan Šušnjar –  imenovani konzul BiH u Chicagu i urednik portala Poskok te Marijan Knezović – bloger, kolumnist i aktivist. Moderator tribine bio je Bruno Penava – aktivist i student Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko svoj dolazak i sudjelovanje otkazao je nekoliko dana ranije, a posebni savjetnik predsjednice Grabar – Kitarović svoje izlaganje otkazao je nekoliko sati prije početka tribine zbog puta službenog puta u Tursku iako je svoj dolazak potvrdio dva dana ranije.

Prvi dio tribine sastojao se od desetominutnih izlaganja gostiju gdje se moglo mnogo toga čuti o odnosu svih vlada Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini u ekonomskom i političkom aspektu. Također, govorilo se i o budućnosti Bosne i Hercegovine. Denis Kuljiš istaknuo je kako održivu Bosnu i Hercegovinu vidi samo u slučaju da se rekonstruira po principima federalizma s tri republike za tri konstitutivna naroda. Kuljiš se dotaknuo i uloge SAD-a te međunarodne zajednice u formiranju politike u Bosni i Hercegovini.

Ivan Šušnjar komparirao je odnos lijevih i desnih vlada prema Bosni i Hercegovini te je naglasio kako je svijest političkih elita u Hrvatskoj nedovoljno artikulirana kada se radi u BiH. Također, upozorio je kako bi eventualno i izgledno imenovanje Iva Banca za veleposlanika u SAD-u bila pljuska u lice svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a pogotovo onima koji su svoj glas dali vladajućoj političkoj opciji. Šušnjar se osvrnuo i na posljedice koje se danas osjećaju zbog vlade Platforme te uloge bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u diskriminaciji hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

gosti

Marijan Knezović je poručio okupljenima kako je upravo otkazivanje dolaska Mate Granića najbolji primjer koliko pojedincima hrvatske političke elite vrijede Hrvati u BiH istaknuvši kako su oni dosljedni samo u svojoj nedosljednosti. Upozorio je i kako je sramotno da osobe koje su šutjele na izdaju predsjednika Mesića danas obnašaju dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova. Knezović je iznio i zanimljive ekonomske podatke o vezama Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji jasno pokazuju kako su Hrvati u BiH izniman i najvažniji ekonomski partner Republike Hrvatske. Istaknuo je i kako političko Sarajevo provodi ekonomski genocid nad Hrvatima u BiH dok politički Zagreb na to šuti.

Drugi dio tribine obilježila su pitanja gostiju, gdje se posebno istaknula polemika jednog gosta i Denisa Kuljiša vezana za njegove tekstove iz prošlosti o hercegovačkom klanu i generalima iz BiH. Posjetitelji su bili zainteresirani i za ulogu nevladinog sektora u BiH u formiranju kolektivne svijesti. Tribina je trajala puna dva sata, a nakon tribine gosti su se družili uz domjenak. Ova tribina je još jedna u nizu tribina kojom Zavičajni klub hercegovačkih studenata u fokus postavlja pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze.

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarovć govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Blagoslovljena spomen-crkva Našašća sv. Križa u Zrinu

Objavljeno

na

Objavio

biskupija-sisak.hr

Sedamdeset i šesta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu 14. rujna u Zrinu. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Ovogodišnje obilježavanje posebno će biti zapisano u povijesti ovog povijesnog hrvatskog mjesta. Prvi puta nakon 8. rujna 1943. godine zazvonilo zvono je s novosagrađene spomen-crkve Našašća sv. Križa, a misno slavlje i blagoslov crkve predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, ravnateljem Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem te tridesetak svećenika. Tom prigodom ploče s imenima 291 ubijenog Zrinjanina, na pročelju crkve, otkrili su svjedoci tih događaja Stjepan Petanjak i Andrija Feketić.

Ova obljetnica okupila je i nekoliko tisuća hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Slavlju su nazočile i brojne osobe iz političkog i kulturnog života Republike Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije.

Na početku sve okupljene pozdravio je domaćin biskup Košić zahvalivši svima koji su pomogli da se ova crkva izradi, prije svega članovima Zaklade za gradnju crkve u Zrinu na čelu s ravnateljem mons. Markom Cvitkušićem i kao i brojnim darivateljima. „Danas smo se okupili ovdje u Zrinu da bismo obilježili stradanje naše župe i mjesta Zrin, koje se zbilo prije 76 godina, točnije 9. i 10. rujna 1943. godine. Pa premda smo uvijek na obilježavanjima naših tragedija žalosni, ove smo godine ujedno i radosni jer je danas blagoslov nove spomen-crkve, otkrivanje spomen-ploča s imenima svih 291 Zrinjana koji su žrtve mržnje u Drugom svjetskom ratu te blagoslov zvona koje će ponovno zazvoniti u Zrinu nakon toliko godina i desetljeća šutnje. Zvona su do sada šutjela, kao što je šutnja bila nametnuta i preostalim Zrinjanima koji su preživjeli pokolj i razaranje svoga stoljetnog obitavališta i župe. No, danas ta šutnja završava“, poručio je biskup Košić zahvalivši na kraju i kardinalu Bozaniću što je došao u Zrin blagosloviti spomen-crkvu.

U homiliji kardinal Bozanić poručio je okupljenima kako smo danas došli u Zrin  pronaći Isusov križ, susresti se s njime i uzdignuti ga. „Zahvaljujemo Gospodinu za ovo djelo spomena, ostvareno izuzetnim zauzimanje Sisačke biskupije i njezina biskupa, mons. Vlade Košića. Na ovom povijesnom hrvatskom tlu, nekoć središtu knezova Šubića, koji ovdje podigoše grad Zrin te su po njemu prozvani Zrinski, sada je ponovno sagrađena crkva Našašća svetoga Križa i na njoj je uzdignut Križ. To se moglo ostvariti, jer je Kristov križ i ljubav živjela i živi u ljudima koji su nastavili u sebi nositi sadržaj otajstva Križa. Križ je u Zrinu u davnoj hrvatskoj prošlosti uzdignut i čašćen kao znak Božje ljubavi prema svim ljudima i ostao je živjeti kao sjeme i kao plod u narodu protjeranom i raseljenom, u Zrinjanima i njihovim potomcima kojima su takozvani »osloboditelji« (kakve li ironije!), zabranili vratiti se na vlastita ognjišta. Sada Isusov križ vidljivo ponovno uzdižemo, da bismo gledajući ljubav Raspetoga naviještali, slavili i svjedočili Božji odgovor na zlo i na grijeh čovjeka“, ustvrdio je kardinal podsjetivši na mučenički put Zrinjana nakon rujna 1943. godine i učinjenim zločinima.

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

U nastavku je istaknuo kako se s pravom već godinama pitamo: Zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima: križnim putevima, jamama, prikrivenim grobljima u predgrađima naših gradova, na livadama i u šumama, kao i na sličan način i o drugim uništenim mjestima, desetljećima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje? „A i danas se nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti. Stoga na ovome mjestu i u ovome slavlju, osjećam svojom crkvenom i domoljubnom dužnošću postaviti neka pitanja. Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti? Tko se boji istine i istraživanja povijesnih činjenica taj u suvremenim okolnostima omogućuje širenje mržnje i netrpeljivosti. I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima. Kao što sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: ‘Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat’ (Homilija na Dan državnosti 2019. godine). Drago mi je da su u posljednje vrijeme na tom području vidljivi pozitivni pomaci. Nakon Drugoga svjetskog rata djeca nisu o tome učila u školama, nije se raspravljalo unutar povijesnih istraživanja, a ni danas se istina o tome ne uspijeva probiti na pravi način u hrvatsku javnost. Razlog je jednostavan i jasan. Istina o zločinu etničkoga čišćenja koji je proveden ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zločine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, očitovanu u Domovinskome ratu. Ta je činjenica još tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz prošla vremena, nego se još uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti našeg pravnog sustava da omogući ispraviti nepravde. Nadamo se da će i molitva i ova podignuta crkva biti vidljiv poticaj da svi u svojoj društvenoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini omoguće da istina ne samo oblikuje savjesti, nego da ona bude vidljiva u odlukama koje ispravljaju nepravdu i umjesto zla šire istinu“, poručio je između ostalog kardinal Bozanić.

Nakon popričesne molitve povelju o blagoslovu pročitao je mons. Marko Cvitkušić, a na kraju okupljenima se obratio i krčki biskup Ivica Petanjak koji je porijeklom iz Zrina. „Još vas je malo kojima u osobnoj iskaznici piše: ‘Mjesto rođenja Zrin’. Zadnji put ste kao djeca čuli zvona na župnoj crkvi i na crkvi svete Marije u Zrinu, a danas ste to ponovno doživjeli nakon 76 godina. Znam da su se mnogi od vas ovih dana u duhu vraćali u 1943. i u svom srcu, mislima i uspomenama prolazili svojim Zrinom i oživljavali ovo mjesto i njegove žitelje. Danas su vaši očevi, majke, braća, sestre i rodbina, a naši preci, izgradnjom ovog Božjeg hrama dobili dolično mjesto molitve i poštovanja, a neki od njih, čije su kosti pronađene, i kršćanski ukop ovog tjedna. Danas ste svi vi preživjeli Zrinjani, i mi vaši potomci, ovdje i diljem svijeta, dobili mjesto na kojem piše ime naših pobijenih predaka. Čovjek ne umire onda kad fizički ode s ovog svijeta i kad ga se pokopa, nego kad ga se zaboravi. Hvala Trojedinom Bogu i Blaženoj Djevici Mariji i svima koji na bilo koji način pomažu izgradnju ove crkve, jer sad imamo mjesto na kojem se za naše pokojne možemo moliti, slaviti misnu žrtvu, i ne dopustiti da njihovo rodoljublje i domoljublje, njihova žrtva i njihovo ime ikada nestane iz sjećanja ljudi. Iako kosti mnogi od njih ne leže u ovoj crkvi, već se za njima još traga, ovo je mjesto živi spomen na njih. Ovdje ćemo zapaliti svijeću. Ovdje ćemo moliti i uzdizati Bogu svoje žalosti, prošnje, čežnje i zahvale. O njima govoriti i istinu svjedočiti. Danas sa sigurnošću možemo reći da se u Zrin, – kako to nedavno reče jedan naš svećenik kad je dočekao visoko državno izaslanstvo: »Pozdravlja vas najstariji stanovnik ovog otoka, Isus Krist« -, vratio se najstariji stanovnik Zrina, Isus Krist i ovdje si podigao dom u kojem želi živjeti, ali ne sam, nego posred svoga naroda“, zaključio je na kraju biskup Petanjak. (biskupija-sisak.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari