Pratite nas

BiH

Veliki kriminal preko leđa Fojnice, Ljubuškog i Širokog Brijega

Objavljeno

na

Priča počinje 2006. godine. Općine Fojnica, Široki Brijeg, Prnjavor i Ljubuški potpisuju komercijalne ugovore za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

Općine Fojnica, Ljubuški i Široki Brijeg u središtu su priče koja ukazuje na međunarodni kriminal, objavila je Federalna televizija navodeći kako općinske vlasti tvrde da su prevarene jer su prinuđene vraćate kredit za projekt koji nikada nije do kraja doveden.

Naime, sve je počelo sa španjolskom firmom i poslovima oko pročistača, a postoji li sprega ljudi iz vlasti i španjolskih mešetara pokazat će istraga.

“Španjolska firma Azierta je povukla dio sredstava za realizaciju projekta, iako realizacija nije niti počela, i na naplatu dolazi kamata tog kredita koji država želi naplatiti od općina”, kaže načelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić.

Priča počinje 2006. godine. Općine Fojnica, Široki Brijeg, Prnjavor i Ljubuški potpisuju komercijalne ugovore za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno, filtriranje pitke vode u Ljubuškom sa španjolskom firmom Aizerta Grupo po principu “ključ u ruke”.

Kredit preko države

Robni kredit Fonda za razvoj Vlade Španjolske stigao je preko države BiH. U program su ušli projekti spomenutih općina, ali i projekat nabavke četiri seta vagona Talgo za Željenice RS-a vrijedan više od 32 milijuna eura. No, prije nego što će započeti realizacija ugovora, Općina Prnjavor, zanimljivo, izlazi iz projekta, a nabavka Talgo vagona je otkazana, navodi FTVu emisiji Mreža.

Projekti preostalih općina ukupne vrijednosti pet milijuna i 150 tisuća eura vođeni su paraleno, a sve su u međuvremenu potpisale i anekse na ugovore koji su precizirali način povlačenja novca i samu dinamiku rada.

Tako u trenutku stupanja na snagu međudržavnog sporazuma Španjolske i BiH u rujnu 2009., i to, kako će se pokazati, mimo zakonom propisane procedure, u programu ostaju samo tri općine iz Federacije. RS se, znakovito, na vrijeme, navodi FTV, povukla.

Azierta bez da je uradila išta od ugovorenog, no uz predočenu dokumentaciju, u svega dva mjeseca, s kreditnog računa španjolske banke Bankia povlači 40 posto od ukupno odobrenih sredstava za općine. Više od dva milijuna eura, dakle, uzimaju za avans, izradu projektne dokumentacije i prvu isporuku robe koja nikada nije došla do općina.

“Kako je moguće dovesti nekaku robu u BiH, a da nije bila urađena projektna dokumentacija za konkretne projekte? Kako je moguće da općine nisu ničim izviješćene o uvozu robe, a uvoznici su? Kako je moguće da je bila suglasnost za ispalatu sredstava, a da nitko nije provjeravao gdje je ta roba?”, pita načelnik Barabarić.

Nitko ništa ne zna

Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević kaže kako je roba došla kod šeditera u Banju Luku, pa vraćena nazad.

”Nitko ništa ne zna, nitko ništa nije vidio, a postoji neka dokumentacija”, kaže Kraljević.
Bivši fojnički načelnik Salkan Merdžanić kaže kako su krivotvoreni dokumenti kako je izvršen određeni dio poslova – da je urađen idejni projekat, da je urađen izvedbeni projekat, da su implementirali i isporučili dio sredstava ili opreme, a u suštini nije bilo ništa od toga.

”Netko je to sve krivotvorio”, ističe Merdžanić.

U carinskoj deklaraciji za robu koja je, navodno, isporučena, a u stvarnosti nikada nije došla do Općine Fojnica, precizirano je da je robu transportirala banjalučka firma te da je ona ušla na granični prijelaz Gradiška 18. 12. 2009. godine. Ista je nakon toga, a po zahjevu španjolske Azierte – vraćena u Španjolsku.

”Ta roba je sutradan, 19. 12. 2009. godine, i uskladištena. Međutim, s tom robom se nije postupalo ništa i ona je 2. 2. 2010. godine istupila iz carinskog područja BiH, također na graničnom prijelazu Gradiška”, navodi glasnogovornik UIOBiH Ratko Kovačević.

U međuvremenu, dok je roba u carinskom skladištu, 22. 12. 2009. godine Azierta povlači iznos od 241.000 eura na ime dopremljene robe i materijala u BiH, iako u tom trenutku Španjolci nisu znali ni lokaciju na kojoj se stanica treba graditi, za šta također postoji dokumentacija.

Roba uvezena, pa vraćena

”Banjalučkoj firmi Damjan Azierta je preko deviznog računa u 2010. godini za izvršene usluge platila oko 160.000 maraka. Uvoznik isti i identična situacija za sve općine.

Roba uvezena, pa vraćena. Novac uzet. Pa je zato po zahtjevu načelnika, nadležnog ministarstva, a kasnije i Tužiteljstva BiH sve istražila i UIOBiH. Za njih – procedure uvoz, izvoz, skladištenje, ali i rabote njihovih ljudi – čiste”, navodi FTV.

“Naknadno smo još provjeravali s carinskim organima Kraljevine Španjolse je li ta roba, kada je istupila iz BiH, u identičnom obujmu ušla u carinsko područje Španjolske.

Dobili smo informaciju od njih da je identična roba koja je evidentirana u izvoznoj carinskoj prijavi iz BiH evidentirana i u uvoznoj carinskoj prijavi u Španjolsku”, ističe Kovačević i dodaje kako za njih to ništa ne znači ”ako postoji dokumentacija, a nemate tehnike i tehnologije”.

FTV navodi kako nema ni zakonitog stupanja na snagu međudržavnog sporazuma s početka priče. Naime, prije bilo kakvog povlačenja kreditnih sredstava trebalo je dobiti i suglasnosti općina, Federacije, njezinog parlamenta, Općinskog vijeća i tako dalje. Svega – nema.

“Kako je mogao netko dati nalog za povlačenje sredstava u drugoj državi na ime nekoga, a bez pitanja onih koji to koriste, procedeure koja je za to zadužena?”, pita Merdžanić.

Iz državnog ministarstva financija i trezora nisu htjeli govoriti o ovoj temi samo su rekli kako su ”upoznati da je u tijeku istraga povodom ovih predmeta”.

Odgovore novinari nisu dobili ni od Federalnog ministarstva financija.

Krivca iz svijeta nitko ne goni

FTV-u je potvrđeno da zakonska procedura zaduženja općina nije ispoštovana. Govorio je o tome 2010. godine i federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda u dopisu upućenom načelnicima triju općina kada se pregovaralo kako dalje, a potvrdio, tvrde izvori, i sam pomoćnik državnog ministra financija Miroljub Krunić.

Dakle, kredit je zaključen mimo Federacije BiH, koja sada vraća više od četiri milijuna maraka povučenih a neopravdanih sredstava. Posebno su zanimljiva upozorenja Ante Krajine Nikoli Špiriću iz 2013. godine da je uzimanje novaca s podračuna Federacije za vraćanje vanjskog duga nezakonito i neosnovano.

Dalje, 2010. godine na zahtjev općina, a zbog kršenja ugovora državno ministarstvo financija bokiralo je dalje povlačenje kreditnih sredstava, te zatražilo reviziju stepena realizacije projekata. Revizorski izvještaj španjolske državne agencije bio je negativan, a glavni zaključci da je Azierta izvršila svega 3 posto od ugovorenog posla.

Stanje opreme i materijala fakturiranih i djelimično naplaćenih nije moglo biti utvrđeno, kao što nije bilo moguće procijeniti ni financijsku situaciju Azierte, iako ono, prema posljednjim relevantnim podacima, navode revizori, nije dobro. Nije možda dobro ni to što sjedišta Azierte u Sarajevu više nema. Barem ne na adresi koja im stoji na službenoj web-stranici.

U BiH ih je doveo, tvrdi FTV-ov izvor, i po bh. općinama vodio arhitekta Goran Ušćuplić, koji živi u Španjolskoj. Vidi se to po istom projektu u Žepču iz 2002. godine. Bio je koordinator svih pripremnih aktivnosti i zastupnik španjolske Azierte u BiH.

Krivca iz svijeta nitko ne goni, niti sumnjive unutar Ministarstava, nego država tuži svoje općine. Općine su, pak, podnijele krivične protiv N. N. počinitelja. Čeka se na reakciju državnog tužiteljstva gdje su bez komentara.

“Mi smo podnijeli prijave protiv nepoznatog počinitelja, odnosno UNOBiH. Svima je jasno da se radi o, uvjetno rečeno, fiktivnim papirima. A isto tako protiv odgovornih unutar insitucija koje su dozvolile ovakav transfer novca”, rekao je Barbarić.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari