Pratite nas

Kronika

VELIKI PRIJATELJ HRVATSKE – Umro Hans-Dietrich Genscher

Objavljeno

na

Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher, koji je imao ključne uloge u ujedinjenju Njemačke početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i međunarodnom priznanju Hrvatske, umro je u dobi od 89 godina.

[ad id=”93788″]

Genscher, omiljen u Hrvatskoj zbog svojeg upornog zagovaranja diplomatskog priznanja Hrvatske u vrijeme kad tome nije bio sklon veliki dio međunarodne zajednice, umro je od posljedica zastoja rada srca u četvrtak navečer u svom domu, okružen obitelji.

Hans-Dietrich Genscher imao je razumijevanja za ljude, humanost i tuđu patnju. Kada su hrvatski gradovi bili u okruženju velikosrpske agresije, Vukovar porušen, a Hrvatska nemoćna pred svjetskom diplomacijom uz veliko stradanje naroda, Genscher je donio sudbonosnu odluku – Hrvatsku treba priznati kao neovisnu državu.

Odvjetnik koji se pridružio njemačkim liberalima (FDP) nakon što je pobjegao iz komunističke Istočne Njemačke, Genscher je vrhunac svoje karijere dosegao početkom devedesetih kao prvi ministar vanjskih poslova ujedinjene Njemačke, odigravši prethodno važnu ulogu u ujedinjenju svoje podijeljene domovine.

Čelnik FDP-a Christian Lindner ocijenio je na Twitteru da je Genscher svojim diplomatskim djelovanjem “ispisivao povijest i oblikovao Njemačku”, nazvavši ga “jednim od utemeljitelja Europske unije”. “Dugujemo mu puno toga”, napisao je Lindner.

Rođen 21. ožujka 1927. u istočnonjemačkom gradiću Reideburgu nedaleko od Hallea, Genscher je bio najdugovječniji njemački šef diplomacije – na tom se položaju nalazio gotovo dva desetljeća, od svibnja 1974. do svibnja 1992.

Nakon pada Željezne zavjese Genscher je upotrijebio sve svoje diplomatske sposobnosti kako bi od nekadašnjih neprijatelja i sumnjičavih saveznika dobio potporu za ponovno ujedinjenje Njemačke, za što su ga neki komentatori uspoređivali s bivšim američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom i Napoleonovim diplomatom Charlesom Mauriceom Talleyrandom.

Zajedno s tadašnjim kancelarom Helmutom Kohlom, uspio je uvjeriti Moskvu da odustane od svog najvjernijeg istočnoeuropskog saveznika i dopusti ujedinjenje s nekadašnjim neprijateljem. Sumnjičave zapadne saveznike uspio je svojim proeuropskim stajalištima uvjeriti da im ne prijeti opasnost od obnove ujedinjene snažne Njemačke.

Njegova je upornost nagrađena kad su se 3. listopada 1990. ponovno ujedinile Zapadna i Istočna Njemačka, nakon potpisivanja sporazuma s četiri sile pobjednice u Drugom svjetskom ratu koji je omogućio obnovu punog njemačkog suvereniteta nakon 45 godina.

Genscher je osobito omiljen u Hrvatskoj, gdje ga se uz kancelara Kohla smatra najzaslužnijim međunarodnim političarem za postizanje diplomatskog priznanja zemlje početkom 1992. godine, uslijed agresije JNA i Srbije potpomognute pobunjenim hrvatskim Srbima.

Podržavatelji Jugoslavije tu su njegovu ulogu ocijenili kontroverznom, jer je navodno razbuktala sukob i pridonijela krvavom raspadu Jugoslavije.

Genscher je 2011. godine, u razgovoru za FAZ, na pitanje zašto se poglavito u literaturi na engleskom govornom području ustalila teza o “preuranjenom priznanju” Hrvatske i Slovenije, izjavio kako je riječ o pokušajima nekih čimbenika da “naknadno prevladaju vlastite zablude”. Kad je u lipnju 1991. na poziv tadašnjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Budimira Lončara posjetio Beograd, Genscheru je, kako kaže, za vrijeme susreta s Miloševićem postalo “potpuno jasno da taj čovjek želi veliku Srbiju”.

Za njegove zasluge u uspostavi neovisne Hrvatske, u brojnim hrvatskim gradovima ulice i trgovi nose Genscherovo ime, na Braču ima spomenik, a predsjednik Franjo Tuđman uručio mu je 1997. godine visoko državno odličje, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom.

Posljednji put Genscher je posjetio Zagreb 2007. godine na petnaestu godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske, a njegova posljednja vanjskopolitička aktivnost bili su pregovori s Kremljom o oslobađanju oporbenog ruskog čelnika Mihaila Hodorkovskog 2013. godine.

Glasnogovornik njemačke vlade Georg Streiter rekao je da je Genscher bio “veliki državnik, veliki Europljanin i veliki Nijemac”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari