Pratite nas

Vijesti

VELIMIR BUJANEC: Ostoja Ranković po nalogu Zorana Milanovića smijenio zapovjednika ATJ “Lučko”!

Objavljeno

na

Zapovjednik elitne Antiterorističke jedinice “Lučko” i heroj Domovinskog rata koji je prošao sva hrvatska bojišta, Alen Klabot – smijenjen je u predizbornoj političkoj čistki!

[ad id=”68099″]

Službeno – Klabota su smijenili temeljem “anonimne” prijave, zato jer je “u dva navrata službeni auto koristio u privatne svrhe”, objavio je na svom Facebook profilu novinar i urednik Bujice Velimir Bujanec.

Bujanec dalje piše na svom Facebook profilu:

„Da nije smiješno, bilo bi žalosno.

1. Zoran Milanović službenim avionom i helikopterom cijelo vrijeme leti na riječko područje – u posve privatne posjete i nikome ništa…

2. Protiv premijerova brata Krešimira Milanovića postoje kaznene prijave koje nisu “anonimne” – i opet nikome ništa…

3. Svi dobro znamo tko su pisci “anonimki” iz Milanovićeva i Ostojina okruženja…“.

Zatim navodi razloge „zašto je zaista smijenjen Alen Klabot“.

„1. Milanović i Ostoja Ranković žestoko su se naljutili na Klabota, zato jer je inzistirao na svečanom prijavku Vrhovnoj zapovjednici, na nedavnoj proslavi 25. obljetnice ATJ “Lučko”.

2. Čelni ljudi ATJ “Lučko” navodno imaju konkretna saznanja o određenim protuzakonitim aktivnostima osoba bliskih Vladi pa ih treba ušutkati…

3. Dolaze izbori koje će komunisti sigurno izgubiti, a u strahu su velike oči: neki od njih mogli bi završiti unutar remetinečke žice, pa ne smiju tek tako ispustiti vlast iz ruku. Zato moraju barem pokušati “pod kontrolu” staviti elitni policijski odred…“, piše Bujanec.


Službena objava – Hina: S dužnosti udaljen zapovjednik ATJ Lučko Alen Klabot

Ravnateljstvo policije u ponedjeljak je izvijestilo da je s dužnosti udaljen zapovjednik Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko Alen Klabot zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti.

“Potvrđeni su navodi iz anonimnoga podneska da je zapovjednik ATJ Lučko 8. studenog 2014. i 8. kolovoza 2015. koristio službeno vozilo u privatne svrhe, odnosno nenamjenski koristio sredstva Ministarstva unutarnjih poslova”, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Hrvatska dobila zeleno svjetlo za Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija dala je u utorak zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola što je hrvatski premijer nazvao još jednim velikim uspjehom Hrvatske, a pohvale su izrekli i visoki dužnosnici u Bruxellesu.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.

“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je u izjavi novinarima u Zagrebu premijer Andrej Plenković.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je Plenković.

Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, odgovorio je da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali drži da “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.

Pohvale

Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.

“Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.

“Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati”, rekao je.  “Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”.

Stalne evaluacije

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.

Što će sve utjecati na trenutak hrvatskog službenog ulaska u Šengensku zonu

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je  spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.

“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.

Arbitraža 

Slovenska vlada zadnjih mjeseci izražavala je dvojbe u to da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za ulazak u Šengen, a među argumentima koje je navela u tužbi protiv Hrvatske sudu EU u Luksemburgu zbog neprimjene arbitražne presude o granici napisala je da joj to onemogućava kontrolu šengenskog režima na moru, stvara teškoće za slovenske ribare, te da Hrvatska krši europsku pravnu regulativu.

Slovenska novinarka pitala je u utorak Plenković hoće li se pridržavati presude Europskog suda o arbitraži sa Slovenijom. Plenković je podsjetio da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa, jer je bio kompromitiran zbog slovenskog utjecaja na suce.

“Ušli smo u to u dobroj vjeri”, kazao je Plenković i dodao da pitanje rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora nije “ključno pitanje”.

“Nismo ni prvi ni zadnji koji imamo otvorena granična pitanja”, kazao je Plenković i dodao da ih Hrvatska i Slovenija trebaju rješavati u dobrosusjedskom duhu.

“Protiv smo blokada, a za dijalog”, kazao je.

Kratka povijest Schengena

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Plenković o odluci Komisije: ‘Ovo je veliki europski uspjeh Hrvatske’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak, na novinskoj konferenciji u Banskim dvorima, kako je odluka Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u šengenski prostor, “još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, ali nije rekao kada očekuje da će Hrvatska pristupiti šengenskom prostoru.

“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je Plenković.

“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je.

Europska komisija u utorak je ocijenila da je Hrvatska ispunila uvjete za ulazak u šengenski prostor.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, Plenković je odgovorio da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali je rekao kako “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.

Plenković se referirao na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor te je kazao da je spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.

“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.

Plenković je istaknuo kao uspjeh činjenicu da Hrvatska nema dodatni mehanizam nadzora za ulazak u Schengen, koji su imali Rumunjska i Bugarska. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari