Pratite nas

BiH

Venecijanska komisija neće podržati tzv. ‘građansku’ BiH

Objavljeno

na

Načelni dogovor pet predsjednika stranaka da se za mišljenje obrate Venecijanskoj komisiji, potaklo je medije ali i političare da unaprijed procijene „na čiju će stranu stati Venecijanska komisija“, odnosno, kojem će pristupu biti bliža – građanskoj državi ili državi konstitutivnih naroda. S obzirom da se Venecijanska komisija već izjašnjavala o Domu naroda, i to ne tako davno, analizirali smo do kojih je zaključaka došla i kakve je primjedbe dala, piše Dnevnik.ba.

Na zahtjev Ustavnog suda BiH, a po apelaciji Bože Ljubića, Venecijanska komisija donijela je svoje mišljenje o demokratskim načelima izbora u Dom naroda FBiH 15. listopada 2016. godine.

Konkretno pitanje koje je Ustavni sud poslao Venecijanskoj komisiji odnosilo se na pitanje konstitutivnosti i prava proisteklih iz Izbornog zakona BiH, a koji se odnose na posredne izbore za Dom naroda FBiH i za njihovu usklađenost sa europskim pravnim (i političkim) naslijeđem.

Točno pitanje za Venecijansku komisiju je glasilo:

“Is the mode of election of delegates to the House of Peoples of the Parliament of the Federation of Bosnia and Herzegovina, having regard to the specificities of the constitutional situation and the decision of the Constitutional Court on constituent peoples, compatible with the principles underlying Europe’s electoral heritage?“

U svom kraćem opisu političkog i izbornog sistema u BiH, Venecijanska komisija primjećuje da postoje određena odstupanja između Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, ali za razliku od SDP-a koji je na ovom detalju pokušao opstruirati provođenje presude, Venecijanska komisija mu ne daje preveliku važnost, odnosne ne ostavlja mogućnost da Ustav FBiH diktira Izborni zakon BiH naglašavajući da se implementacija Izbornog zakona ne može smatrati zadiranjem države u entitetske nadležnosti.

Ravnopravnost kolektiva

Pozivajući se na Europsku povelju o ljudskim pravima (članak 1. i 3.) te ICERD – Međunarodnu konvenciju o elimimaciji svih vidova rasne diskriminacije (članci 1.1 i 2.1 a-d) Komisija ističe dio koji se odnosi na prava etničkih grupa, odnosno kolektiva, koji ne smiju biti diskriminirani, odnosno da im moraju biti omogućena jednaka poitička prava u smislu participacije u vlasti.

Članak 25 ICARD-a se odnosi na pravo građana da slobodno bira svoje političke predstavnike. Već ova formulacija objašnjava politička nastojanja Hrvata u BiH da imaju pravo birati svoje predstavnike.

Venecijanska komisija pojašnjava i dio koji se tiče posrednih izbora. Iako ni jedna spomenuta Konvencija ne definira prava posrednog biranja, odnosno delegiranja u gornje domove, Pravila Venecijanske komisije (Venice Commissions Code I.2.2. „Equal voting power“) definiraju ovaj dio vrlo precizno: „Mjesta moraju biti ravnomjerno raspoređena između svih konstituenata…“

Komisija dalje tvrdi da u Europi postoji 17 država, uključujući i BiH, koje imaju dvodomni Parlamentarni sistem, ali da ne postoji ujednačeno pravilo ili standard po kojem se biraju izaslanici u drugi Dom. Dakle, ne postoje jedinstveni standardi u načinu izbora, nego svaka država definira izbor izaslanika prema vlastitoj političkoj povijesti.

Ne postoji „jednaka vrijednost glasa“ u drugom Domu

Posebno važan je dio u kojem Komisija izričito tvrdi da „nije inherentno nedemokratski imati drugi Dom parlamenta u kojem se izaslanici biraju proporcionalno populaciji“ što uklanja bošnjačku argumentaciju o „nejednakoj vrijednosti glasa“. Prema ovom tumačenju, Zastupnički dom je taj koji mora poštivati načelo proporcionalnosti.

Vrlo decidno, Komisija navodi da je smisao postojanja Doma naroda PS FBiH „osiguravanje ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih“. U nastavku članovi Komisije primjećuju da je način izbora u Dom naroda dizajniran kao neproporcionalan. Pozivajući se na Arenda Lijpharta, Komisija smatra da je u multietničkim zajednicama prepoznata važnost osiguravanja predstavljenosti svih komponenti društva, u slučaju BiH – konstitutivnih naroda.

Nije Dom kantona nego naroda

Venecijanska komisija izričita je i oko karaktera Doma naroda. Smatrajući da je način izbora izaslanika u Dom naroda iz kantonalnih skupština dobar za teritorijalnu zastupljenost, Komisija smatra da je osnovna funkcija Doma naroda zastupanje naroda, a ne kantona. Komisija vrlo jasno naznačava da se načelo jednake vrijednosti glasa u slučaju izbora za Dom naroda mora promatrati drugačije nego što je to slučaj u Zastupničkom domu.

Osvrćući se na presude Sejdić-Finci i Pilav Europskom sudu za ljudska prava, Komisija zaključuje da ove presude nemaju dodirnih točaka sa upitom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

U zaključku, Venecijanska komisija potvrđuje nadležnost i kompetencije Ustavnom sudu BiH da donosi odluke vezano za ustavnost izbornog zakona BiH. Na samom kraju, Venecijanska komisija daje mišljenje da bi se u postojećem Izbornom zakonu koji kaže da „svaki kanton mora imati po jednog izabranog izaslanika Bošnjaka, Hrvata i Srbina“ trebao dodati dio „ukoliko takav bude izabran u županijsku skupštinu“.

Ovo je očito identična formulacija koju je predložio SDP u Parlamentu Federacije. Ipak, na ovaj način se ne rješava osnovni problem zbog kojeg je Božo Ljubić i uputio apelaciju – legitimitet izabranih zastupnika i manipulacije nacionalnim izjašnjavanjem! Naime, s obzirom na rasprostranjene zloupotrebe nacionalnim izjašnjavanjem, do sada je praksa pokazala da Bošnjaci nemaju nikakvih problema u izboru „svojih“ Hrvata, Srba i ostalih, kako bi popunili Dom naroda i manipulirali njegovim radom.

Iako se Venecijanska komisija u svom izvještaju nije ozbiljnije bavila legitimnošću, ipak je jasno naznačila važnost nekoliko pojmova, a to je reprezentativnost predstavljanja. Također, potpuno je anulirala argumentaciju koja se tiče nejednake vrijednosti glasa. S ovakvim pojašnjenjima, jasno je da Venecijanska komisija ima dobar uvid u politički sistem BiH i sve njegove manjkavosti čime je potpuno kvalificirana biti medijator u mučnim bošnjačko-hrvatskim pregovorima oko Izbornog zakona./HMS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

SIP BiH danas nije donio odluku o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH razmatrala je danas primjenu člana 10.12 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, ali nije donijela odluku o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Dogovoreno je da se o ovoj temi ponovno razgovara na sjednici u tijeku idućeg tjedna, do kada bi stručne službe SIP-a trebalo da pripreme konkretne prijedloge rješenja.

Također je dogovoreno da se od Zavoda za statistiku Federacije BiH zatraži da im, na bazi popisa stanovništva iz 1991. godine, koji je bio po općinama i izbornim krugovima u općinama, dostavi podatke po sadašnjim kantonima. Rečeno je i da službe SIP-a pripreme odgovarajuću tabelu za popis iz 2013. godine.

Članovi SIP-a BiH su tijekom diskusije iznijeli različita mišljenja o tome da li se pri donošenju propisa za popunjavanje Doma naroda federalnog parlamenta treba primijeniti popis stanovništva BiH iz 1991. ili 2013. godine.

VUKOJA: U BiH na djelu ustavno, pravno, političko i medijsko nasilje nad Hrvatima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

”Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jamac opstojnosti hrvatskog naroda, a danas je nedosanjani san”, rekao je novinarima prilikom Dana ŽZH i Dana HZ Herceg-Bosne u Širokom Brijegu Mario Karamatić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i čelnik HSS-a.

”Ja se iskreno nadam u skoro vrijeme da će ovo biti Dan državnosti i da ćemo vratiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu dominantno, jer sve što smo potpisali u Washingtonu i Daytonu o pravljenju Federacije su bile obmane”, rekao je Karamatić i dodao kako su Hrvati ”prevareni i izdani”.

Kaže kako je vrijeme ”da se počnemo vraćati na početne pozicije.” ”To je kao loš brak – ako ne ide najbolje je da svatko ide svojim putem i onda se može funkcionirati, a zajednička djeca ovog braka, tzv. institucije BiH, ako mogu funkcionirati u dva entiteta, ne vidim razloga zašto ne mogu tako i nastaviti”, kaže Karamatić.

Dodaje kako su svi oni koji su se borili za BiH ovu državu zamišljali drugačije u odnosu na to kakva je ona danas. ”Mi smo se svi borili za BiH, ali svi smo je malo drugačije zamišljali. Mi koji smo se borili u HVO-u željeli smo BiH kao državu jednakopravnih naroda, oni iz Vojske RS željeli su srpsku BiH, a oni iz takozvane Amije BiH željeli su islamističku BiH.

Na kraju nitko nije dobio sto je želio, pa je vrijeme da se raziđemo ili da sjednemo i napravimo državu po mjeri svih nas”, kategoričan je Karamatić. Prema njemu, izborni zakon nije minimalni prag. ”On je linija ispod koje ne možemo ići, jer su intervencijama visokih predstavnika hrvatski politički predstavnici dovedeni pred zid odakle ne možemo ni milimetra uzmaknuti.

Postoje neke linije obrane sa kojih se ne smije uzamaknuti, kao i crte koje se ne smiju prijeći. Nakon što su nam Bošnjaci već treći put svojim glasovima nametnutli čovjeka koji se izjasnjava kao nekakav Hrvat i ne govori hrvatskim jezikom, mi nemamo prava da popustimo ni milimetar, a izborni zakon je minimum koji bi zadržao malo želje da pokušamo sačuvati ovakvu BiH, iako sam ja osobno izgubio sve iluzije da se to isplati pokušavati sačuvati, pa je vrijeme da krenemo svojim putem”, zaključio je Karamatić, prenosi bljesak.info

 

Mario Karamatić: Ja nemam iluzija da mi imamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari