Pratite nas

BiH

Venecijanska komisija neće podržati tzv. ‘građansku’ BiH

Objavljeno

na

Načelni dogovor pet predsjednika stranaka da se za mišljenje obrate Venecijanskoj komisiji, potaklo je medije ali i političare da unaprijed procijene „na čiju će stranu stati Venecijanska komisija“, odnosno, kojem će pristupu biti bliža – građanskoj državi ili državi konstitutivnih naroda. S obzirom da se Venecijanska komisija već izjašnjavala o Domu naroda, i to ne tako davno, analizirali smo do kojih je zaključaka došla i kakve je primjedbe dala, piše Dnevnik.ba.

Na zahtjev Ustavnog suda BiH, a po apelaciji Bože Ljubića, Venecijanska komisija donijela je svoje mišljenje o demokratskim načelima izbora u Dom naroda FBiH 15. listopada 2016. godine.

Konkretno pitanje koje je Ustavni sud poslao Venecijanskoj komisiji odnosilo se na pitanje konstitutivnosti i prava proisteklih iz Izbornog zakona BiH, a koji se odnose na posredne izbore za Dom naroda FBiH i za njihovu usklađenost sa europskim pravnim (i političkim) naslijeđem.

Točno pitanje za Venecijansku komisiju je glasilo:

“Is the mode of election of delegates to the House of Peoples of the Parliament of the Federation of Bosnia and Herzegovina, having regard to the specificities of the constitutional situation and the decision of the Constitutional Court on constituent peoples, compatible with the principles underlying Europe’s electoral heritage?“

U svom kraćem opisu političkog i izbornog sistema u BiH, Venecijanska komisija primjećuje da postoje određena odstupanja između Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, ali za razliku od SDP-a koji je na ovom detalju pokušao opstruirati provođenje presude, Venecijanska komisija mu ne daje preveliku važnost, odnosne ne ostavlja mogućnost da Ustav FBiH diktira Izborni zakon BiH naglašavajući da se implementacija Izbornog zakona ne može smatrati zadiranjem države u entitetske nadležnosti.

Ravnopravnost kolektiva

Pozivajući se na Europsku povelju o ljudskim pravima (članak 1. i 3.) te ICERD – Međunarodnu konvenciju o elimimaciji svih vidova rasne diskriminacije (članci 1.1 i 2.1 a-d) Komisija ističe dio koji se odnosi na prava etničkih grupa, odnosno kolektiva, koji ne smiju biti diskriminirani, odnosno da im moraju biti omogućena jednaka poitička prava u smislu participacije u vlasti.

Članak 25 ICARD-a se odnosi na pravo građana da slobodno bira svoje političke predstavnike. Već ova formulacija objašnjava politička nastojanja Hrvata u BiH da imaju pravo birati svoje predstavnike.

Venecijanska komisija pojašnjava i dio koji se tiče posrednih izbora. Iako ni jedna spomenuta Konvencija ne definira prava posrednog biranja, odnosno delegiranja u gornje domove, Pravila Venecijanske komisije (Venice Commissions Code I.2.2. „Equal voting power“) definiraju ovaj dio vrlo precizno: „Mjesta moraju biti ravnomjerno raspoređena između svih konstituenata…“

Komisija dalje tvrdi da u Europi postoji 17 država, uključujući i BiH, koje imaju dvodomni Parlamentarni sistem, ali da ne postoji ujednačeno pravilo ili standard po kojem se biraju izaslanici u drugi Dom. Dakle, ne postoje jedinstveni standardi u načinu izbora, nego svaka država definira izbor izaslanika prema vlastitoj političkoj povijesti.

Ne postoji „jednaka vrijednost glasa“ u drugom Domu

Posebno važan je dio u kojem Komisija izričito tvrdi da „nije inherentno nedemokratski imati drugi Dom parlamenta u kojem se izaslanici biraju proporcionalno populaciji“ što uklanja bošnjačku argumentaciju o „nejednakoj vrijednosti glasa“. Prema ovom tumačenju, Zastupnički dom je taj koji mora poštivati načelo proporcionalnosti.

Vrlo decidno, Komisija navodi da je smisao postojanja Doma naroda PS FBiH „osiguravanje ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih“. U nastavku članovi Komisije primjećuju da je način izbora u Dom naroda dizajniran kao neproporcionalan. Pozivajući se na Arenda Lijpharta, Komisija smatra da je u multietničkim zajednicama prepoznata važnost osiguravanja predstavljenosti svih komponenti društva, u slučaju BiH – konstitutivnih naroda.

Nije Dom kantona nego naroda

Venecijanska komisija izričita je i oko karaktera Doma naroda. Smatrajući da je način izbora izaslanika u Dom naroda iz kantonalnih skupština dobar za teritorijalnu zastupljenost, Komisija smatra da je osnovna funkcija Doma naroda zastupanje naroda, a ne kantona. Komisija vrlo jasno naznačava da se načelo jednake vrijednosti glasa u slučaju izbora za Dom naroda mora promatrati drugačije nego što je to slučaj u Zastupničkom domu.

Osvrćući se na presude Sejdić-Finci i Pilav Europskom sudu za ljudska prava, Komisija zaključuje da ove presude nemaju dodirnih točaka sa upitom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

U zaključku, Venecijanska komisija potvrđuje nadležnost i kompetencije Ustavnom sudu BiH da donosi odluke vezano za ustavnost izbornog zakona BiH. Na samom kraju, Venecijanska komisija daje mišljenje da bi se u postojećem Izbornom zakonu koji kaže da „svaki kanton mora imati po jednog izabranog izaslanika Bošnjaka, Hrvata i Srbina“ trebao dodati dio „ukoliko takav bude izabran u županijsku skupštinu“.

Ovo je očito identična formulacija koju je predložio SDP u Parlamentu Federacije. Ipak, na ovaj način se ne rješava osnovni problem zbog kojeg je Božo Ljubić i uputio apelaciju – legitimitet izabranih zastupnika i manipulacije nacionalnim izjašnjavanjem! Naime, s obzirom na rasprostranjene zloupotrebe nacionalnim izjašnjavanjem, do sada je praksa pokazala da Bošnjaci nemaju nikakvih problema u izboru „svojih“ Hrvata, Srba i ostalih, kako bi popunili Dom naroda i manipulirali njegovim radom.

Iako se Venecijanska komisija u svom izvještaju nije ozbiljnije bavila legitimnošću, ipak je jasno naznačila važnost nekoliko pojmova, a to je reprezentativnost predstavljanja. Također, potpuno je anulirala argumentaciju koja se tiče nejednake vrijednosti glasa. S ovakvim pojašnjenjima, jasno je da Venecijanska komisija ima dobar uvid u politički sistem BiH i sve njegove manjkavosti čime je potpuno kvalificirana biti medijator u mučnim bošnjačko-hrvatskim pregovorima oko Izbornog zakona./HMS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Martinović: Hrvati su zaustavili pretvaranje Federacije u bošnjački entitet

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda parlamenta FBiH Tomislav Martinović izjavio je u Mostaru kako su Hrvati zaustavili neustavan pokušaj bošnjačkih stranaka da donesu entitetski izborni zakon koji bi omogućio pretvaranje toga entiteta u bošnjački.

“U Domu naroda na ustavan način zaustavili smo neustavan pokušaj usvajanja protuustavnog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. To je još jedna velikobošnjačka predstava za javnost s ciljem pretvaranja FBiH u dominantno bošnjački entitet“, rekao je Martinović za internetski portal Dnevnik.ba.

Pri tome je istaknuo kako je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH koje su predložile bošnjačke stranke SDA, SDP, SBB, Naša stranka i DF neustavan.

“Suprotan je presudi Ustavnog suda BiH kojim su izvan snage stavljene odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta”, istaknuo je Martinović.

Pojasnio je kako je hrvatski klub zastupnika u četvrtak pokrenuo pitanje vitalnog interesa sa čim se složio i potpredsjednik Doma naroda iz reda Srba Drago Puzigaća nakon čega su sjednicu bojkotirali bošnjački izaslanici koji su i tražili sazivanje izvanredne sjednice kako bi se donio Zakon o izbornim jedinicima.

“Nedolazak dovoljno govori. Mi smo zaštitili Ustav BiH i ustavno-pravni poredak BiH”, istaknuo je Martinović. On je opovrgnuo tvrdnje i kako je u međuvremenu na legalan način inicirana smjena Puzigaće jer su to učinila samo četiri od 13 izaslanika Srba.

Nakon jučerašnje sjednice ostalo je nejasno jesu li hrvatski izaslanici srušili Zakon o izbornim jedinicama koji bez suglasnosti predsjednice Doma naroda Lidije Bradare i potpredsjednika Drage Puzigaće ne može stupiti na snagu. Nova sjednica Doma naroda očekuje se sljedećeg tjedna.

Državni Ustavni sud BiH izbrisao je u ljeto prošle godine odredbe izbornog zakona BiH koji utvrđuje da se iz svake županije iz Federacije BiH bira po jedan predstavnik Hrvat, Srbin i Bošnjak za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda jer se time narušava srazmjernost i omogućava izbor izaslanika koji nemaju narodni legitimitet.

Bošnjačke stranke odlučile su se donijeti novi zakon o izbornim jedinicama u Federaciji BiH koji posve ignorira presudu ustavnog suda te predviđa da se u Dom naroda biraju po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak iz svake županije.

Na taj način je moguće da se, primjerice, iz Bosanskopodrinjske županije s 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao i iz Posavske županije u kojoj živi 36.000 Hrvata. To stvara razliku u vrijednosti glasova od 1400 puta.

(Hina)

 

Karamatić: Nastave li bošnjačke stranke s ovakvom politikom koja graniči s fašizmom, razdruživanje će biti neminovnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari