Pratite nas

Iz Svijeta

Venezuela: Oporba ne odustaje od humanitarne pomoći, Maduro gomila vojsku na granici

Objavljeno

na

Venezuelska oporba nastavila je u ponedjeljak s pripremama za dopremu humanitarne pomoći u zemlju preko Kolumbije, Brazila i Kariba, unatoč protivljenju predsjednika Nicolasa Madura, čija je vlada dodatno povećala svoju vojnu prisutnost na granici.

Oporbeni čelnik Juan Guaido pozvao je stanovnike Venezuele da se dobrovoljno jave kako bi pomogli u primanju, skladištenju i distribuciji humanitarne pomoći, objavivši na Twitteru da se za to već prijavilo gotovo 100 tisuća ljudi.

“Masovna organizacija i mobilizacija bit će ključni za ulazak pomoći u zemlju i okončanje (Madurove) uzurpacije”, napisao je Guaido.

Guaido, koji se proglasio privremenim predsjednikom 23. siječnja nakon čega ga je do sada priznalo 50-ak zemalja, uputio je apel za pomoć stotinama tisuća najugroženijih stanovnika Venezuele kojima, kako tvrdi, prijeti ozbiljna nestašica osnovnih životnih namirnica i lijekova.

Venezuela se godinama nalazi u dubokoj političko-ekonomskoj krizi. Konfiskacija i nacionalizacija su pogodile nacionalnu industriju dok se proizvodnja nafte, kojom se financira 96 posto nacionalnog proračuna, urušila, zbog čega se uvoz osnovnih potrepština značajno ograničio.

U zemlji nedostaje više od 80 posto lijekova i medicinskog materijala, a redovito nema struje i vode. Zbog gospodarske krize i političkih previranja emigriralo je više od tri milijuna ljudi.

Socijalistički predsjednik Maduro, koji je osvojio drugi mandat na izborima prošloga svibnja smatranima nedemokratskima, tvrdi da je nestašica hrane i lijekova rezultat američkih sankcija.

Oko 100 tona američke humanitarne pomoći trenutno čeka u kolumbijskom graničnom mjestu Cucuti, nakon što je Venezuela blokirala ključni most na granici.

Nakon sastanka s brazilskim dužnosnicima u Bogoti, Guaidov predstavnik Lester Toledo izjavio je kako su u tijeku pripreme za uspostavu drugog centra za prikupljanje pomoći, u brazilskoj graničnoj državi Roraima.

Guaidov veleposlanik u Bogoti Humberto Calderon kazao je da je plan otvoriti centre za prikupljanje pomoći u nekoliko regija Kolumbije, “kao i u Brazilu, te na nekim Karipskim otocima”. Portoriko je također najavio slanje pomoći Venezueli.

Kolumbijski ministar vanjskih poslova Carlos Holmes Trujillo naglasio je “potpunu” predanost vlade u Bogoti pronalasku načina da se pomoć dopremi do “venezuelske braće”.

Oporba se nada da će uspjeti pridobiti vojsku na svoju stranu, kako bi se omogućio nesmetan prolaz pomoći.

Venezuela, međutim, gomila vojsku na granici s Kolumbijom.

“Intenzivirali smo svoju prisutnost duž čitave granice, ne zbog predstave s humanitarnom pomoći, nego zbog kriminalnih aktivnosti koje prodiru iz Kolumbije”, izjavio je ministar obrane Vladimir Padrino.

Guaido je u međuvremenu objavio na Twitteru da je zdravstvenim centrima u Karakasu već isporučio prvu pošiljku pomoći s preko 85 tisuća kuverti nutritivnog praška za djecu, te 4,5 tisuća dodataka prehrani za trudnice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari