Pratite nas

Iz Svijeta

Venezuela: Oporba ne odustaje od humanitarne pomoći, Maduro gomila vojsku na granici

Objavljeno

na

Venezuelska oporba nastavila je u ponedjeljak s pripremama za dopremu humanitarne pomoći u zemlju preko Kolumbije, Brazila i Kariba, unatoč protivljenju predsjednika Nicolasa Madura, čija je vlada dodatno povećala svoju vojnu prisutnost na granici.

Oporbeni čelnik Juan Guaido pozvao je stanovnike Venezuele da se dobrovoljno jave kako bi pomogli u primanju, skladištenju i distribuciji humanitarne pomoći, objavivši na Twitteru da se za to već prijavilo gotovo 100 tisuća ljudi.

“Masovna organizacija i mobilizacija bit će ključni za ulazak pomoći u zemlju i okončanje (Madurove) uzurpacije”, napisao je Guaido.

Guaido, koji se proglasio privremenim predsjednikom 23. siječnja nakon čega ga je do sada priznalo 50-ak zemalja, uputio je apel za pomoć stotinama tisuća najugroženijih stanovnika Venezuele kojima, kako tvrdi, prijeti ozbiljna nestašica osnovnih životnih namirnica i lijekova.

Venezuela se godinama nalazi u dubokoj političko-ekonomskoj krizi. Konfiskacija i nacionalizacija su pogodile nacionalnu industriju dok se proizvodnja nafte, kojom se financira 96 posto nacionalnog proračuna, urušila, zbog čega se uvoz osnovnih potrepština značajno ograničio.

U zemlji nedostaje više od 80 posto lijekova i medicinskog materijala, a redovito nema struje i vode. Zbog gospodarske krize i političkih previranja emigriralo je više od tri milijuna ljudi.

Socijalistički predsjednik Maduro, koji je osvojio drugi mandat na izborima prošloga svibnja smatranima nedemokratskima, tvrdi da je nestašica hrane i lijekova rezultat američkih sankcija.

Oko 100 tona američke humanitarne pomoći trenutno čeka u kolumbijskom graničnom mjestu Cucuti, nakon što je Venezuela blokirala ključni most na granici.

Nakon sastanka s brazilskim dužnosnicima u Bogoti, Guaidov predstavnik Lester Toledo izjavio je kako su u tijeku pripreme za uspostavu drugog centra za prikupljanje pomoći, u brazilskoj graničnoj državi Roraima.

Guaidov veleposlanik u Bogoti Humberto Calderon kazao je da je plan otvoriti centre za prikupljanje pomoći u nekoliko regija Kolumbije, “kao i u Brazilu, te na nekim Karipskim otocima”. Portoriko je također najavio slanje pomoći Venezueli.

Kolumbijski ministar vanjskih poslova Carlos Holmes Trujillo naglasio je “potpunu” predanost vlade u Bogoti pronalasku načina da se pomoć dopremi do “venezuelske braće”.

Oporba se nada da će uspjeti pridobiti vojsku na svoju stranu, kako bi se omogućio nesmetan prolaz pomoći.

Venezuela, međutim, gomila vojsku na granici s Kolumbijom.

“Intenzivirali smo svoju prisutnost duž čitave granice, ne zbog predstave s humanitarnom pomoći, nego zbog kriminalnih aktivnosti koje prodiru iz Kolumbije”, izjavio je ministar obrane Vladimir Padrino.

Guaido je u međuvremenu objavio na Twitteru da je zdravstvenim centrima u Karakasu već isporučio prvu pošiljku pomoći s preko 85 tisuća kuverti nutritivnog praška za djecu, te 4,5 tisuća dodataka prehrani za trudnice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mike Pence pozvao cijelu EU da prizna Guaidoa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Američki potpredsjednik Mike Pence pozvao je u subotu cijelu Europsku uniju da prizna venezuelskog oporbenog vođu Juana Guaidoa za predsjednika i ponovio zahtjev da se Unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Guaido, koji se uz američku i međunarodnu potporu proglasio prijelaznim predsjednikom Venezuele, zaslužuje da ga prizna “ostatak svijeta”, rekao je Pence na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Madura, izabranog za predsjednika prošle godine na izborima koje oporba smatra nepoštenima, nazvao je “diktatorom koji treba otići s vlasti”.

Oko 20 zemalja članica EU-a, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Hrvatsku priključili su se SAD-u u priznavanju Guaida i pritisku na Madura da sazove nove izbore.

“Vrijeme je da ostatak svijeta učini više. Još jednom stari svijet mora ustati u zaštitu slobode u novome svijetu. Pozivamo EU da stane uz slobodu i prizna Juana Guaidoa za jedinog legitimnog predsjednika Venezuele”, istaknuo je Pence.

Europska unija je već odbila američki zahtjev da se povuče iz povijesnog sporazuma potpisanog s Iranom 2015. u Beču i umjesto toga uspostavila mehanizam trgovine koji bi trebao zaobići američke sankcije protiv Teherana.

Drugi čovjek SAD-a Uniju je pozvao da bude oprezna koristeći opremu kineske telekomunikacijske kompanije Huawei.

“SAD je bio vrlo jasan prema svojim partnerima u području sigurnosti oko prijetnje koju predstavljaju Huawei i ostale kineske telekomunikacijske tvrtke”, rekao je Pence.

“Moramo zaštititi svoju osjetljivu telekomunikacijsku infrastrukturu i Amerika poziva svoje partnere da budu oprezni”, naglasio je.

Pence je na konferenciji govorio nakon njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pred poliitčarima i diplomatima iz cijeloga svijeta snažno branila multilateralizam, nasuprot politici predsjednika DOnalda Trumpa “Amerika na prvome mjestu”.

Berlin je zabrinut za multilateralnu suradnju nakon povlačenja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz nekoliko međunarodnih ugovora, uključujući Pariški klimatski pakt i iranski nuklearni sporazum, dogovor o zabrani nuklearnih projektila srednjeg dometa (INF) i Trumpovih jednostranih odluka o povlačenju iz Sirije i Afganistana.

(Hina)

 

Angela Merkel: Multilateralni svjetski poredak se raspada, a tko će pokupiti komadiće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Multilateralni svjetski poredak se raspada, a tko će pokupiti komadiće?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Merkel snažno za multilateralizam, nasuprot Trumovoj “Americi na prvom mjestu”

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u subotu da se multilateralni svjetski poredak raspada, ali da to ne znači da ga treba uništiti, očito kritizirajući “izolacionističku i nacionalističku” politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Moramo se boriti za Europu, moramo se boriti za multilateralizam, protiv onih koji misle da sve mogu sami”, rekla je Merkel na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Rijetko je u povijesti bilo toliko puno neslaganja između SAD-a i Njemačke: trenutno se spore oko Irana, obrambenog proračuna i plinovoda Sjeverni tok koji bi trebao dovoziti ruski plin u Njemačku.

Berlin je zabrinut za multilateralnu suradnju nakon povlačenja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz nekoliko međunarodnih ugovora, uključujući Pariški klimatski pakt i iranski nuklearni sporazum, oba potpisana 2015.

“Tko će pokupiti komadiće raspadajućeg svjetskog poretka? Mi. Svi mi, zajedno”, poručila je Merkel u govoru koji je izazvao snažan pljesak sudionika konferencije.

Njezin dugoočekivani nastup može se smatrati odgovorom na Trumpovu politiku “Amerika na prvom mjestu”.

Kritizirajući američku trgovinsku politiku, rekla je da je “šokirana” izjavama američkih dužnosnika da su njemački automobili prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a.

“Jesu li njemački automobili, uključujući one koji se proizvode u SAD-u, prijetnja? Šokirani smo”, rekla je Merkel pred okupljenim političarima i diplomatima, uključujući i Trumpovu kćerku Ivanku Trump.

Odbacila je kritike da će Sjeverni tok učiniti Njemačku ovisnom o ruskom plinu i postavila pitanje isplativosti američkog LNG-a koji SAD želi prodavati europskim saveznicima.

“Ruski plin uvozili smo u vrijeme Hladnoga rata, a SAD svoj ukapljeni plin proizvodi zadnjih nekoliko godina. Je li taj plin isplativ?, upitala je Merkel.

I Moskvu i Washington kritizirala je zbog povlačenja iz sporazuma o nuklearnim raketama srednjega dometa (INF) iz 1987.

“To je jako zanimljivo. Sporazum su otkazali SAD i Rusija, a tiče se naše sigurnosti. To nije samo stvar SAD-a i Rusije”, istaknula je kancelarka i podržala pregovore dviju starih rivala u koje bi trebalo uključiti i rastuću silu Kinu.

Nakon kancelarke trebao bi govoriti američki potpredsjednik Mike Pence, koji je na ovotjednoj konferenciji u Varšavi prozvao EU jer pokušava zaobići američke sankcije Iranu, upozorivši da će to dodatno udaljiti SAD i Europu.

No, Merkel se upitala pomaže li otkazivanje ugovora cilju da se Teheran ne domogne atomskog naoružanja i balističkih raketa koje mogu biti prijetnja susjedima u regiji.

Jednako misli i o jednostranoj Trumpovoj odluci o povlačenju iz Sirije. “Je li dobro povući vojnike iz Sirije? Neće li to osnažiti utjecaj Rusije i Irana?”, kaže Merkel.

Pence će vjerojatno ponoviti Trumpov zahtjev Njemačkoj da poveća obrambeni proračun na 2 posto BDP-a u skladu s NATO-ovim ciljem.

Merkel je rekla da se Berlin kreće prema tome cilju i da je posljednjih godina već povećao obrambeni proračun, demonstrirajući predanost NATO-u kao vojne komponente međunarodne suradnje.

“Trebamo li NATO? Da, trebamo ga”, rekla je Mekrel dodajući da pristupanje najnovije članice Sjeverne Makedonije pokazuje da je Savez i dalje atraktivan.

(Hina)

 

Merkel: Mir je nestabilniji nego što smo se nadali nakon završetka Hladnog rata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari