Pratite nas

Politika

Verbalni okršaj Culeja s Jovanovićem i Stazićem u Saboru

Objavljeno

na

U saborskoj raspravi o vršnjačkom nasilju je došlo do žestokog verbalnog okršaja HDZ-ovog Steve Culeja sa SDP-ovcima, a nisu izostale ni ideološke teme, kao ni spominjanje lika i djela Nikole Tesle, Josipa Broza Tita.

Buknulo je pri spomenu zdravstvenog odgoja, prenosi Večernji list

Treba li zdravstveni odgoj utvrditi koji su problemi u nasilničkom ponašanju određenih đaka koji ometaju tu nastavu ili bi to trebao, kao u moje vrijeme, neki pedagog.

Ja ne znam što bi tu trebao reći zdravstveni odgoj i tko je involviran u zdravstveni odgoj da utječe na takvu djecu – kazao je Culej, a odgovorio mu je Željko Jovanović objasnivši kako zdravstveni odgoj, odnosno odgoj i obrazovanje za zdrav život predstavlja nešto što će osigurati da naša djeca žive zdravije i da nauče u školama nešto što ne uče u obitelji.

Evo, na primjer, vi sigurno niste dobar primjer jer citirat ću, sin Steve Culeja veliča ustaške zločine i vrijeđa saborske zastupnike. Sinčića je nazvao žvaljom komunističkom i hvali se očevom plaćom. E pa kolega Culej, djeca će u školi naučiti da se ovako ne smije ponašati, dakle, vi ste loš primjer i svom djetetu, ali i svima koji prate vaš rad u ovom Saboru – rekao je Jovanović Culeju te zaradio niz replika, no predsjedavajući Milijan Brkić ustvrdio je kako Jovanović nije prekršio poslovnik jer je koristio svoj izričaj.

– Citirao sam Jutarnji list i nikog nisam povrijedio i uvrijedio, a zapravo sam jako dobro opisao ponašanje zastupnika Steve Culeja koji sramoti ovaj časni Sabor – objasnio je Jovanović, na što je Culej počeo nešto dovikivati iz klupe (mikrofon nije bio uključen pa se ne čuje što), a Milijan Brkić ga je zamolio da ne komunicira tako u Hrvatskom saboru.

Culej je zatim odgovorio Jovanoviću prozvavši ga da je za svog savjetnika, dok je bio ministar, uzeo “ljubavnicu-djevojku svog političkog kolege i stavio je na savjetničko mjesto s plaćom od 12 tisuća kuna bez prethodnih uvida u njezine sposobnosti”.

– I za toga istog ministra koji nalazi za shodno čitati neke portale poput Indexa i u Saboru ih citirati protiv svoga kolege, isto tako taj kolega za njega nađe nešto.

U ime Partije iz škole je izbacivao vjernike, odbio liječiti branitelje, a potom trgovao lijekovima i šlag na kraju – proganjao svojeg kolegu koji je s Crkvom za Božić otišao u Pariz.

I to je nama bio ministar i sada s te svoje bivše funkcije nama govori o vršnjačkom nasilju, zanemaruje 7000 potpisa kolega i djelatnika kako bi zaštitio nerad te iste savjetnice s plaćom od 12 tisuća kuna koja je supruga, ljubavnica ili što već od njegovog kolege.

Ili onu koja je zadužena za zdravstveni odgoj s rezanjem šnitica kruha ”što tanje da vas bude manje” – nabrajao je Culej, a Jovanović je zatražio da ga se opomene jer vrijeđa njega i njegovog stranačkog kolegu Sašu Đujića.

– Inzistiram na tome da opomenete s Culeja koji je oklevetao na najružniji način mene osobno, citirajući portal kojeg ja zovem ”drekno.hr”. Uvrijedio je kolegu zastupnika Sašu Đujića i vrijednu ženu koja je radila svoj posao ne zato što je bila nečija ljubavnica, žena, zaručnica nego je imala sve potrebne kompetencije i znanja – rekao je Jovanović, a Brkić je uzvratio kako nema elemenata za opomenu, ali i da je sam rekao Culeju da se udaljio od teme o kojoj se raspravlja.

SDP-ov Nenad Stazić pak je u svojoj raspravi primijetio kako je proglašenje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja hipokrizija jer je tako proglašen i Dan Nikole Tesle kojem nije godinama obnovljen srušeni spomenik u Gospiću.

– To ponašanje znači: ponašajte se ovako – napadajte ljude, vrijeđajte i postat ćete saborski zastupnik – osvrnuo se Stazić i na Culejev način raspravljanja te odmah dobio i odgovor.

– Vi ste ostavili Hrvatsku na milost i nemilost velikosrpskoj agresiji. Time ste izdali i Nikolu Teslu. Jer ja sam, kakav god da jesam, sa svojim prijateljima bio u tom Gospiću i čuvao kuću Nikole Tesle i moguću rodbinu Nikole Tesle od njihovih sunarodnjaka i sličnih i uspio sam je obraniti s Tomislavom Merčepom, mojim prijateljem – rekao je Culej Staziću, na što mu je ovaj SDP-ovac uzvratio kako upravo zato što je s Merčepom branio, spomenik nikada nije ni obnovljen.

– Kažete, ostavili smo na milost i nemilost Hrvatsku agresiji. Nismo, SDP nije, nije ni Željko Jovanović kojeg ste danas vrijeđali. Bio je branitelj, a kad se vratio, nisu ga htjeli vratiti na posao zato što je srpske nacionalnosti – rekao mu je Stazić. Culej odgovara kako je i on Hrvat, Zagorec i bravar, a jedan takav je bio njegov idol.

– A ja sada ovdje moram nositi ružičastu, narančastu ili crnu majicu zbog zaštite od vašeg nasilja – odgovorio je Culej, a u raspravu se uključio i Ivica Mišić iz ”Promijenimo Hrvatsku” koji je imao nekoliko poruka za Stazića.

– Vi ste najveći miner ovo Sabora. Vama je najbitnije to miniranje. Kada govorite da Srbi u Hrvatskoj nisu priznati i da vršimo genocid, podsjećam vas da nitko u Vukovaru nije osuđen. Vi govorite o Merčepu kao ratnom zločincu, vi? O kojoj prošlosti pričate, o Titu?

Kako vas nije sram govoriti bedastoće – rekao je Mišić Staziću koji mu je uzvratio kako je počašćen tezom kako govori bedastoće, posebice jer je Merčep pravomoćno osuđen za ratni zločin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

CroElecto: Rejting u doba korone

Objavljeno

na

Objavio

Istraživanje CroElecto agencije 2X1 komunikacije provedeno u travnju pokazuje kako je HDZ zaustavio svoj pad, dapače ostvario je golemi rast, ali ne na štetu SDP-ovih birača kojih je još uvijek više.

HDZ se, u jeku nesreća koje su zadesile Hrvatsku i svijet, s prošlomjesečnih 21,40% podigao na 26,09%. No tu razliku u postotcima preferencija nije prikupio od birača još uvijek vodeće strane po rejtingu. SDP i u travnju stoji ispred HDZ-a s 30,70% i osjetnom prednošću.

Domovinski pokret Miroslava Škore i dalje je na trećem mjestu, doduše s 2,5 postotna boda manje no u ožujku, odnosno s 12,51%. Most je četvrta stranka s 3,90%. Slijede IDS (2,01%), Stranka Ivana Pernara (1,42%), Živi zid (1,18%) te NHR i Hrvatski suverenisti (po 1,06%), a na samom pragu su još GLAS, BM 365 te Snaga (po 0,94%). Neodlučnih ispitanika je 11,92%, piše Nacional.hr

Ministra zdravstva Vilija Beroša najpozitvnijim ministrom smatra vrlo visokih 23,40%. Među najpozitivnije još spadaju ministri Oleg Butković (5,20%) i Zdravko Marić (5,00%).

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak zabilježila je dodatan rast negativnih ocjena, u travnju je kao najslabiju kariku među ministrima vidi 10,90%. Vrhu neslavnog popisa pridružuju joj se Nina Obuljen-Koržinek (4,10%) te ministar Davor Božinović (3,90%).

Istraživanje je provedeno od 1. do 9. travnja  na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

‘Plenković u strahu od tužbi za odštetu sada traži da odluke Stožera retroaktivno potvrdi Sabor’

Objavljeno

na

Objavio

Mjesec dana nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskoj proglasio epidemiju koronavirusa, tjednima nakon što je na osnovu toga Stožer Civilne zaštite donosio brojne odluke o zabrani i ograničavanju rada ili kretanja građane te je izdano tisuće odluka o samoizolaciji, Vlada je odlučila sve te postupke konačno ugraditi u zakon koji mora potvrditi parlament, piše Novi list.

Od sredine ožujka, brojni su ustavni stručnjaci i oporba Vladu upozoravali da spomenute mjere kojima se ograničavaju građanska prava moraju, sukladno Ustavu, imati uporište u odlukama Sabora.

Iz Vlade su odbijali takve prigovore tvrdeći da u zakonima imaju podloge za postupanje Stožera, ali su jučer ipak odlučili na usvajanje u Sabor uputiti izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima posredno parlamentu potvrđuju i sve dosad donesene odluke Stožera.

Naknadna potvrda

Tako se predlaže da se na listu bolesti na koje se zakon odnosi doda i novi koronavirus i da odluku o proglašenju epidemije zarazne bolesti, na prijedlog ministra zdravstva, donosi Vlada.

Uz to u zakonskom prijedlogu stoji i to da se odluke “Stožera donesene s ciljem trenutačne zaštite života i zdravlja pučanstva, a koje su donesene nakon što je ministar proglasio epidemiju smatraju mjerama iz ovog Zakona”.

Vlada tako predlaže da Sabor naknadno ipak potvrdi sve mjere koje je u međuvremenu donio Stožer. Precizno se definira i mjera “izolacije u stanu” ili drugom odgovarajućem prostoru, mjera karantene, kao i ovlasti sanitarnih inspektora kad su te mjere u pitanju.

Vlada podiže i kazne za one koji krše takve mjere. Dosad su kazne bile od tri do osam tisuća kuna, a ubuduće bi bile od osam do 15 tisuća kuna. Uz to podiže se, s tisuću na pet tisuća kuna, kazna koju na licu mjesta, mogu naplatiti inspektori onima koji krše zakon.

Vlada u svom objašnjenju navodi da se “kao opći zakonodavni model upravljanja krizom predlaže institucionalni model prema kojem Stožer djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade”. Time će kažu postići brzu provedbu i ostvarenje dvaju temeljnih načela, učinkovitosti i razmjernosti.

– Predloženi model osigurava da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu, zaštitu života i zdravlja ljudi), ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem, navodi se u obrazloženju, piše Novi list.

Gardašević: Ovim se ispravlja pogreška

Za komentar smo zamolili Đorđa Gardaševića, docenta na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. “Člankom 18. nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Vlada zapravo nastoji dobiti od Sabora potvrdu da su mjere koje je Stožer Civilne zaštite do sada poduzimao bile potpuno zakonite. Problem je, po mojem mišljenju, nastao iz toga što se Stožer u donošenju mjera pozivao na članak 22. Zakona o sustavu Civilne zaštite, a trebao se pozivati na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Problem je bio i u tome što je te odluke formalno trebao donijeti ministar zdravstva, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a ne Stožer kao kolektivno tijelo. Na te sam probleme osobno upozorio javnost već ranije. Moj je dojam, vrlo čvrst, da je Vlada sada shvatila tu grešku i želi je ispraviti, rekao je Gardašević za Novi list.

No, osim tog balansa mjera za zaštitu zdravlja i ustavom zajamčenih prava, Vlada je kod prijedloga zakona vjerojatno vodila računa i o tome da se zaštiti od tužbi za odštetu koje bi podnijeli oni kojima je rad zabranjen odlukama Stožera koje u trenutku donošenja nisu imale ovako jasno zakonsko uporište.

Prijetnja tužbama

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk uvjeren je da je ovim zakonskim izmjenama Plenkovićeva vlada uvažila prigovore opozicije.
– Vjerojatno su postali svjesni da bi se mogli suočiti s tužbama ljudi koji su oštećeni odlukama Stožera o ograničavanju nekih Ustavom zajamčenih prava. Na to smo iz SDP-a od početka upozoravali. Država bi se teško branila od takvih tužbi jer tih mjera Stožera, u trenutku donošenja, nije bilo u zakonu, analizira Bauk pozadinu izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

On naglašava da nije problem da u aktualnoj situaciji operativno tijelo poput Nacionalnog stožera donosi odluke koje će odmah stupiti na snagu.

– Ali, naknadno je potrebno da te odluke demokratski izabrano tijelo raspravi i “zabetonira”. I sada će Sabor, što smo tjednima tražili, kad ove zakonske izmjene budu na dnevnom redu, raspravljati o mjerama Stožera i potvrditi ih, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a. On misli da će Sabor izglasati zaključak prema kojem će zakon vrijediti retroaktivno, piše Novi List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari