Pratite nas

Kronika

Verbalni okršaj zastupnika Karačića i Tomaševića

Objavljeno

na

“Klošaru mali, pljunut ću ti u facu, hajde prijeđi na stvar. Hoćemo otići negdje ispod Domovinskog mosta, sami ti i ja. Jel hoćeš, možeš frenda povest sa sobom, možeš i dva. Klošaru mali, usta isperi svaki put prije nego što izgovoriš riječi Dinamo i Davorin Karačić. Kada nekoga optužuješ za političku korupciju onda reci što je bilo. Bijedniče”.

Glavna tema aktualnog sata Gradske skupštine grada Zagreba bila je nacionalni stadion. Frcale su iskre unutar, ali i izvan dvorane.

“Odakle vam hrabrost da s ove govornice pod navodnim znakovima govorite nacionalni stadion? To će biti hrvatski nogometni dom i najljepši stadion u ovom dijelu Europe. Potrošit ćemo novaca manje nego ono što su oni napravili za ugled ove zemlje, Zagreb i Vlada. A vi možete crknut…od tuge, ja znam da vam to nije lako”, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Odgovorio je tako na istup Katarine Peović Vuković (Radnička fronta) koja je upitala “Treba li nama nacionalni stadion uzmemo li u obzir da neki objekti nisu obnovljeni još od Univerzijade”.

“Svašta sam čuo od gradonačelnika, svašta je ova govornica trpila dok je gradonačelnik tu stajao i govorio, međutim ovo da on govori zastupnicima koji su odabrani od građana da mogu crknut, to misilm da prelazi svaku mjeru političke komunikacije”, smatra Tomislav Tomašević (Zagreb je naš).

Na maksimirskom stadionu prošle godine je bila manje od 150 tisuća ljudi, stoga je zastupnik SDP-a Matej Mišić upitao: “Trebaju li Zagrebu dva stadiona koji primaju 35 tisuća ljudi?”. “Ulazimo u jedan trošak koji građanima grada Zagreba ne možemo obrazložiti, u vrijeme kada sve više naših sugrađana odlazi iz zemlje”, rekao je. “Zagreb je jedini istinski veliki grad u ovoj zemlji i jedina istinska europska metropola u Hrvatskoj. I taj grad treba imati nacionalni stadion, a Dinamo treba imati svoj stadion. U čemu je problem? Ne razumijem, nema problema”, odgovorio mu je Milan Bandić.

Tijekom aktualnog sata zabilježen manji incident kada je zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Davorin Karačić na spomen Dinama nasrnuo na zastupnika Tomislava Tomaševića  (Zagreb je naš) unoseći mu se u lice. Riječ je o pozadinskom događaju koji nije zabilježen kamerama, no incidentu su svjedočili neki gradski zastupnici i novinari. Tomašević  tvrdi kako ga je Karačić pozvao sa strane da nešto rasprave.
Predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić, kao i ostali gradski zastupnici, osudili su neprimjereno ponašanje. “Osuđujem bilo koji oblik nasilja gdje god  on bio, na ulici ili u drugom parlamentu Republike Hrvatske”, kazao je Mikulić dodavši kako nije ništa vidio jer je vodio sjednicu, već je samo čuo prepirku koju nije razumio. Mikulić je pozvao zastupnike na primjereno ponašanje i rječnik . “Onako kako se mi ponašamo u parlamentu, to će biti slika parlamenta prema van”, kazao je.

Sjednica zagrebačke Gradske skupštine donosi prijedlog o zaduživanju Grada Zagreba za 250 milijuna kuna za realizaciju kapitalnih ulaganja, odnosno za gradnju nerazvrstanih cesta, izgradnju ustanova kulture, predškolskih, školskih i sportskih objekata, zdravstvenih ustanova te objekata socijalne skrbi. Iz kredita bi se trebala financirati i gradnja Žičare Sljeme u iznosu od 80 milijuna kuna.

Na predloženom dnevnom redu sjednice također je ugovor o nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Po tom se ugovoru planira nabaviti 64.400 spremnika i to za 76 milijuna kuna od čega 85 posto osigurava Europska unija, a 15 posto Grad Zagreb. Na dnevnom redu sjednice je i zaključak oporbenih klubova o hitnoj obustavi radova na Trgu žrtava fašizma.

Gradskim je zastupnicima prije sjednice, Zeleni odred braniteljske udruge „VIDRA – Veterani i društvena akcija” uručio pitanja uz, kako ističu, nezakonito gospodarenje gotovo svim resursima na Medvednici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Umro novinar Denis Kuljiš

Objavljeno

na

Objavio

Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je u nedjelju u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti.

Denis Kuljiš rođen je u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i sociologiju.

U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik.

Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u zemlji, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao.

Potom je pokrenuo magazin Penthouse za Slobodnu Dalmaciju te se nakon toga zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG).

Sudjelovao je kao urednik u ponovnom pokretanju kulturnog magazina Gordogan. Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće.

Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a njegova kolumna “1000 šema Denisa Kuljiša” izlazila je godinama na zadnjoj stranici Globusa. U posljednje vrijeme objavljivao je na portalu Dnevno i na svojem portalu Žurnalist.

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona “Majmuni, gangsteri i heroji” (2001.), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom “Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci”. Objavio je još “Dva pamfleta protiv Tuđmana” (2004.), “Ad hominem” (2006.), politički roman “Hrvatski Bog Merkur” (2010.) i zbirku eseja “Wahrheit Macht Frei” (2011.), podnaslovljenu “pet-šest priča o ustaša i partizanima, od Luburića do Karamarka”.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom potpisuje knjigu “Tito: Neispričane priče” (2013.), a nedavno je u izdanju beogradskog Službenog glasnika izašla i njegova knjiga “Titov tajni imperij”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Da se ne zaboravi: 18. kolovoza 1991. – Otet doktor Ivan Šreter

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. kolovoza 1991. pobunjeni Srbi oteli su na barikadama u selu Kukunjevac pokraj Lipika doktora Ivana Šretera, jednog od vođa Hrvata u zapadnoj Slavoniji.

Unatoč mnogim nastojanjima Šreterove obitelji i brojnih prijatelja, njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni, a pretpostavlja se da je mučen i ubijen u zloglasnom logoru Bučje, gdje je nađena njegova liječnička kuta.

Ivan Šreter rodio se 1951. u Pakracu. Srednju fizioterapeutsku školu završio je u Lipiku, a zatim Medicinski fakultet u Zagrebu.

Sredinom osamdesetih godina jedan bizaran događaj svrstao je Šretera u skupinu državnih neprijatelja. Naime, Šreter je pri upisu liječničkog nalaza, pacijentu Stevi Majstoroviću, u rubriku zanimanje upisao izraz “umirovljeni časnik” umjesto “penzionirani oficir” zbog čega je 10 dana proveo u zatvoru.

Tijekom demokratskih promjena devedesetih godina, domoljub doktor Šreter aktivno se uključio u politiku i postao čelnik pakračkog ogranka HDZ-a.

Upravo je u Pakracu srpska oružana pobuna početkom ožujka 1991. dobila još žešće razmjere, no unatoč svemu, dr. Šreter zastupao je politiku nenasilja i pomirenja. Zbog političke djelatnosti često je bio meta provokacija i tjelesnih napada pakračkih odmetnika.

Otet je dan prije općeg napada na Pakrac, a kao predsjednik kriznog štaba za zapadnu Slavoniju najviše je rangirani dužnosnik Republike Hrvatske koji je poginuo u Domovinskom ratu.

U spomen na herojstvo i humanizam dr. Ivana Šretera zagrebački park nosit će njegovo ime

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari