Pratite nas

Kronika

Verbalni okršaj zastupnika Karačića i Tomaševića

Objavljeno

na

“Klošaru mali, pljunut ću ti u facu, hajde prijeđi na stvar. Hoćemo otići negdje ispod Domovinskog mosta, sami ti i ja. Jel hoćeš, možeš frenda povest sa sobom, možeš i dva. Klošaru mali, usta isperi svaki put prije nego što izgovoriš riječi Dinamo i Davorin Karačić. Kada nekoga optužuješ za političku korupciju onda reci što je bilo. Bijedniče”.

Glavna tema aktualnog sata Gradske skupštine grada Zagreba bila je nacionalni stadion. Frcale su iskre unutar, ali i izvan dvorane.

“Odakle vam hrabrost da s ove govornice pod navodnim znakovima govorite nacionalni stadion? To će biti hrvatski nogometni dom i najljepši stadion u ovom dijelu Europe. Potrošit ćemo novaca manje nego ono što su oni napravili za ugled ove zemlje, Zagreb i Vlada. A vi možete crknut…od tuge, ja znam da vam to nije lako”, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Odgovorio je tako na istup Katarine Peović Vuković (Radnička fronta) koja je upitala “Treba li nama nacionalni stadion uzmemo li u obzir da neki objekti nisu obnovljeni još od Univerzijade”.

“Svašta sam čuo od gradonačelnika, svašta je ova govornica trpila dok je gradonačelnik tu stajao i govorio, međutim ovo da on govori zastupnicima koji su odabrani od građana da mogu crknut, to misilm da prelazi svaku mjeru političke komunikacije”, smatra Tomislav Tomašević (Zagreb je naš).

Na maksimirskom stadionu prošle godine je bila manje od 150 tisuća ljudi, stoga je zastupnik SDP-a Matej Mišić upitao: “Trebaju li Zagrebu dva stadiona koji primaju 35 tisuća ljudi?”. “Ulazimo u jedan trošak koji građanima grada Zagreba ne možemo obrazložiti, u vrijeme kada sve više naših sugrađana odlazi iz zemlje”, rekao je. “Zagreb je jedini istinski veliki grad u ovoj zemlji i jedina istinska europska metropola u Hrvatskoj. I taj grad treba imati nacionalni stadion, a Dinamo treba imati svoj stadion. U čemu je problem? Ne razumijem, nema problema”, odgovorio mu je Milan Bandić.

Tijekom aktualnog sata zabilježen manji incident kada je zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Davorin Karačić na spomen Dinama nasrnuo na zastupnika Tomislava Tomaševića  (Zagreb je naš) unoseći mu se u lice. Riječ je o pozadinskom događaju koji nije zabilježen kamerama, no incidentu su svjedočili neki gradski zastupnici i novinari. Tomašević  tvrdi kako ga je Karačić pozvao sa strane da nešto rasprave.
Predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić, kao i ostali gradski zastupnici, osudili su neprimjereno ponašanje. “Osuđujem bilo koji oblik nasilja gdje god  on bio, na ulici ili u drugom parlamentu Republike Hrvatske”, kazao je Mikulić dodavši kako nije ništa vidio jer je vodio sjednicu, već je samo čuo prepirku koju nije razumio. Mikulić je pozvao zastupnike na primjereno ponašanje i rječnik . “Onako kako se mi ponašamo u parlamentu, to će biti slika parlamenta prema van”, kazao je.

Sjednica zagrebačke Gradske skupštine donosi prijedlog o zaduživanju Grada Zagreba za 250 milijuna kuna za realizaciju kapitalnih ulaganja, odnosno za gradnju nerazvrstanih cesta, izgradnju ustanova kulture, predškolskih, školskih i sportskih objekata, zdravstvenih ustanova te objekata socijalne skrbi. Iz kredita bi se trebala financirati i gradnja Žičare Sljeme u iznosu od 80 milijuna kuna.

Na predloženom dnevnom redu sjednice također je ugovor o nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Po tom se ugovoru planira nabaviti 64.400 spremnika i to za 76 milijuna kuna od čega 85 posto osigurava Europska unija, a 15 posto Grad Zagreb. Na dnevnom redu sjednice je i zaključak oporbenih klubova o hitnoj obustavi radova na Trgu žrtava fašizma.

Gradskim je zastupnicima prije sjednice, Zeleni odred braniteljske udruge „VIDRA – Veterani i društvena akcija” uručio pitanja uz, kako ističu, nezakonito gospodarenje gotovo svim resursima na Medvednici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

U Italiji uhićen hrvatski državljanin povezan s krijumčarenjem 300 kg kokaina

Objavljeno

na

Objavio

U velikoj akciji talijanske policije uhićene su četiri osobe zbog međunarodne trgovine kokaina, a među njima i hrvatski državljanin.

Pošiljka sa 333 kilograma kokaina vrijednog oko 100 milijuna eura stigla je iz Brazila u talijansku luku La Spezia prije tjedan dana.

Skener je detektirao da 12 kontejnera paleta s crnim granitnim pločama ima različitu gustoću sadržaja i kilažu. U udubljenjima granitnih ploča bila je skrivena pošiljka od 300 paketa kokaina, piše Jutarnji.hr.

Policija je u akciji imena ‘Samba 2020’ u tajnosti zamijenila sadržaj paketa i tako ulovila četiri osobe – talijanskog, albanskog i hrvatskog državljanina te brazilsku državljanku.

Pretpostavlja se da je pošiljka bila namijenjena pripadnicima kalabrijske ‘Ndranghete, no policija tek mora istražiti i otkriti tko su ostali članovi upleteni u krijumčarenje droge, kao i kamo je sve droga trebala stići i tko su kupci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

In memoriam Roger Scruton (1944-2020) obnovitelj konzervativizma

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od britanskih i anglo-saksonskih konzervativaca koji podržavaju gospodarski liberalizam i free trade ideologiju, Scruton smatra da tradicija konzervativizma počiva na duhovnim i političkim postulatima koji nadilazu samu ekonomsku sferu, te da suverenitet pojedinca ( individualizam) ne može sam “činiti društvo”.

U nedjelju 12. siječnja 2020, je preminuo Roger Scruton engleski filozof i pisac i jedan od najutjecajniji konzervativnih mislilaca. Scrutom se bavio estetikom i političkom filozofijom, bio je urednik konzervativnih političkih novina The Salisbury Review. Autor je pedesetak knjiga među kojima Značenje seksualnosti, Estetika glazbe i Kako biti konzervativac. Tijekom 1980-ih bio je začetnik uspostava mreža tajnih sveučilišta u Istočnoj Europi, pomažući disidentima, posebno Česima, u borbi protiv sovjetske cenzure.

Istodobno je marginaliziran od strane britanske inteligencije, nakon što je satirično kritizirao antirasizam u Timesu, i zbog toga nije promaknut kao što je trebao na sveučilištu. Njegova kritika multikulturalizma i njegova obrana nacije naišli su na oštre kritike progresivnih liberala u Londonu. Scruton je također zaslužan za obnovu konzervativne ekologije, i smatrao je da pitanje zaštite prirode pripada političkoj desnoj konzervativnoj obitelji. Vlada Teresa Maye u studenom 2018. godine povjerila mu je predsjedanje komisijom zaduženom za ljepotu u arhitekturi, (Building Better).

Nažalost, nakon polemike koju je pokrenuo novinar iz New Statemana, istaknuvši iz intervju Scrutonovu kritiku koncepta islamofobije i miješanje Georgea Sorosa u unutarnje poslove Mađarske, filozof je nepravedno optužen za antisemitizam i kukavički otpušten. Njegovo djelo „Značenje konzervativizma, ( the meaning of conservatisme) iz 1980., predstavlja “nepristojni pokušaj suzbijanja ideologije slobodne trgovine Thatcherijskih istraživačkih centara”. Naime, za razliku od britanskih i anglo-saksonskih konzervativaca koji podržavaju gospodarski liberalizam i free trade ideologiju, Scruton smatra da tradicija konzervativizma počiva na duhovnim i političkim postulatima koji nadilaze samu ekonomsku sferu, te da suverenitet pojedinca ( individualizam) ne može sam “činiti društvo”. Kao nasljednik Michaela Oakeshotta, Scruton je čuvar duge engleske konzervativne tradicije, koja je od Benjamina Disraelija i Roberta Peela, nastojala prilagođivati i korigirati učinke dvostruke revolucije, industrijske i tehničke s jedne strane, demokratske i individualističke-liberalne s druge strane. Kao takav, Scrutonov konzervativizam također u sebi nosi stalnu napetost između konzervativizma i liberalizma. Konzervativizam tako priznaje postojanje općeg dobra i potiče zajednice i posrednička tijela da ga ostvare, pridodaje veće mjesto ukorijenim autoritetima, hijerarhiji; osjetljiv je na ekscese modernog političkog projekta koji je u osnovi liberalni projekt.

Scruton je podržavao pluralne singularnosti lokalnog i regionalnog života i vjerovao u postojanje naroda i korisnost granica, podsjećao je s Disraelijem da “nacije imaju svoj karakter kao i pojedinci”, dok liberalna antropologija vodi k uspostavi tržišnog unificiranog svijeta kojem se upravlja univerzalnim zakonom. U članku poljskog povjesničara ideje Leszek Kolakowski ističe “konzervativnu-liberalnu-socijalističku” vjeru, tri senzibiliteta i političke ideje koje se ne moraju nužno isključivati, a filozofija i djelo Rogera Scrutona upravo su nastojali sintetizirati i pomiriti ova idejna stremljenja.

Kao autor knjige, « How to be a Conservative ?» (2014) Scruton naglašava kako konzervativizam ne pripada ni jednoj teoriji , ili bilo kojem obliku konstruktivizma već proizlazi iz svakodnevnog iskustva “ zajedničkih značenja” , zajedničkog osjećaja i intuicije da “dobre stvari mogu bili lako uništene , ali ne i lako izgrađene”: Načelo kooperativnosti i suradnje kao i solidarnosti je u središtu konzervativne misli, a zajednička kolektivna dobra kao « mir, sloboda, pravo, civilnost, zaštita vlasništva » trebaju biti zaštićeni i očuvani.

Individualizam se temelji na egoizmu i narcizmu i generira jedna oblik društvenog takmičenja i Darwinizma. Kooperativnost je razvidna i prisutna unutar « oikosa » ljuba prema domu, koji nadmašuje ideal nomadizma globalista poput Jacquesa Attalia. Scruton koji smatra da je nacionalni suverenitet ključni uvjet istinske demokracije, kritizira multikulturalizam koji proizlazi iz nastanka jedne « građanske kulture » koja se odvojila od tradicionalnih uporišta i favorizirala masovnu imigraciju iz siromašnih prema bogatim državama. Na drugu stranu, liberalizam je omogućio nastanak ideologije « Političke korektnosti » u kojoj je normizirani « zdrav razum » postao glavna poluga represije i obrnute represije u ime antirasizma.

Nakon Russel Jacobya koji je prezirao « tu desnicu koja štuje tržište i ujedno proklinje kulturu koja je izravni proizvod tog istog tržišta », Scruton se postavljao kritički u odnosu na liberalni konzervativizam. Naime malo je suvremenih konzervativnih intelektualaca koji su uvidjeli da kapitalizam koji se temelji na neograničenoj požudi za bogatstvom, nije kompatibilan s konzervativnim moralom.

Kao kritičar modela homo economicusa, Scruton smatra da je konzervativizam jedna vrsta duhovnosti koja brani primat kulturnog i teološkog nad politikom, reducirana na dobro funkcioniranje tržišta. U tom pogledu Roger Scruton naglašava da je „točka polazišta konzervativizma taj osjećaj da dobre stvari mogu bili olako uništene ali da ih je teže vratiti “: Dakle najbolje u sadašnjosti proizlazi iz spoznaje i kumulativnog odnosa prošlih iskustava.

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 389

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 390

Warning: Illegal string offset 'title' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 389

Warning: Illegal string offset 'link' in /home/franisl5/public_html/wp-content/plugins/disqus-latest-comments/disqus-latest-comments-addon.php on line 390

Komentari