Pratite nas

BiH

Verbalni sukob Čovića i Izetbegovića oko izbornog zakona

Objavljeno

na

Hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović uspjeli su se jučer neizravno verbalno sukobiti i na primanju kojega su priredili u povodu 1. ožujka kojega se u BiH obilježava kao dan nezavisnosti.

Predmet njihovog prijepora ponovo je bio izborni zakon odnosno njegove očekivane izmjene o čemu se već mjesecima bezuspješno pregovara kako bi se odgovorilo na presudu Ustavnog suda BiH kojoj je neustavnim proglašen raniji način biranja nacionalnih zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH. Sada se za to traži nova formula no nema nikakvih naznaka približavanja stavova ključnih stranaka HDZ-a BiH i SDA predvođenih upravo Čovićem i Izetbegovićem.

U govoru kojega je održao pred uzvanicima na svečanom primanju u Predsjedništvu BiH Čović je kazao kako su izmjene izbornog zakona apsolutni prioritet unatoč brojnim drugim izazovima koji čekaju tu zemlju, posebice na putu približavanja Europskoj uniji a Izetbegović je to prokomentirao konstatacijom kako je njegov kolega u državnom vrhu o tome govorio bez potrebe i na predimenzionirani način. Izmjene izbornog zakona u ovom trenutku pitanje je svih pitanja, posebice jer su odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali i odluke Ustavnog suda BiH usko povezane s problematikom zaštite ljudskih prava, temeljnih sloboda i prava manjinskih zajednica na sudjelovanje u političkom životu, kazao je Čović.

Po njegovu sudu hrvatski narod u BiH je u poziciji u kojoj su grubo narušena njegova prava legitimnog predstavljanja u vlasti a takva situcija narode u BiH udaljava jedne od drugih, dovodi u pitanje vrijednosti definirane u ustavu te ugrožava autoritet institucija BIH i njenu državnost.

Izetbegović je nakon toga u izjavi novinarima taj dio Čovićeva govora ocijenio nepotrebnim. To je u velikoj mjeri iz kuta HDZ-a odnosno njihovih zahtjeva koji se odnose na izmjene izbornog zakona. Mislim da je ta dimenzija bila nepotrebna i predimenzionirana, kazao je Izetbegović.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić na svečanom primanju nije ni bio jer vlasti u Republici Srpskoj koja je njegova izborna baza ne priznaju 1. ožujka kao praznik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatski logoraši u BiH: Prikrivaju se presude protiv bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Skriva li Sud BiH presude protiv bivših pripadnika tkz Armije BiH koji su osuđeni za zločine nad Hrvatima u logorima u Mostaru?

Ovo pitanje postavili su iz Udruge hrvatskih logoraša koji čekaju već tri mjeseca da se objavi drugostupanjska presuda u predmetu “Enes Ćurić i drugi”.

Tko su osuđeni

Prema informacijama koje su dali, konačna presuda u ovome predmetu izrečena je 21. rujna, ali još nigdje nije objavljena, uključujuću i internetsku stranicu Suda BiH.

Inače, osuđeni trojac Enes Ćurić, Ibrahim Demirović i Habib Čopelj dobio je po još tri godine zatvora u drugostupanjskom procesu.

U logoru u Osnovnoj školi u Potocima bilo je zatočeno 109 hrvatskih civila, od čega 15 malodobnih osoba, osmero djece do 10 godina, 26 starijih od 70 godina i 38 žena, koji su fizički i psihički svakodnevno maltretirani, premlaćivani, silovani, izvođeni na prvu crtu sukoba na kopanje rovova i druge prisilne radove, pri čemu je dvoje hrvatskih zatočenika poginulo, a pet namjerno ubijeno.

Budući da ni jedno tiskano ni elektroničko glasilo u Bosni i Hercegovini do danas nije o istom izvijestilo javnost, opravdano se postavlja pitanje: smije li se o žrtvi, torturama, silovanjima i drugim ratnim zločinima nad Hrvatima u proteklom Domovinskom ratu uopće javno govoriti u Bosni i Hercegovini – rekli su za Večernji list u Udruzi hrvatskih logoraša.

Zašto nije objavljeno

Ističu kako se svaka presuda protiv hrvatskih dužnosnika koristi da bi se cijeli hrvatski narod označio kao zločinački, dok se presude protiv bošnjačkih dužnosnika i pripadnika Armije Bosne i Hercegovine drže daleko od očiju javnosti.

Ostaje nejasno i zašto na službenoj stranici Suda BiH nigdje nije objavljen niti se nalazi tekst izrečene presude Prizivnog vijeća Suda BiH, kako pod okončanim tako ni pod predmetima u tijeku, a za ostale predmete unaprijed se najavljuje izricanje presuda, odluke o puštanju iz pritvora i slično.

Zašto se, poštovani predsjedniče Suda BiH, ne objavljuju presude u kojima stoji istina o ratnim zločinima, nečovječnom postupanju, prisilnom zatvaranju i silovanju, žrtvi i torturama koje su prošli Hrvati u Bosni i Hercegovini – pitaju hrvatske žrtve logora Armije BiH.

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske, za N1 televiziju je govorio o Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja bi se trebala naći pred saborskim zastupnicima u srijedu.

Kazao je da je Deklaracija usvojena 10. lipnja, ali da je izmijenjena pošto su se u međuvremenu dogodile određene promjene.

“Održali su se izbori u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ukazala se potreba za određenim terminološkim doradama, da se ne bi dao nikakav povod da progovaraju Hrvatskoj na legitimnom pravu Republike Hrvatske da se očituje o položaju hrvatskog naroda u BiH”, pojasnio je Ljubić.

Komentirao je i prošlotjednu raspravu Odbora, na kojem je član Odbora Milijan Brkić kazao da ova Deklaracija nije dovoljno konkretna.

“U političkom smislu, u porukama Deklaracije nema nikakvih bitnih promjena. Promjene su samo terminološke naravi i ja smatram da je ova deklaracija sada koherentan i dobar dokument koji Hrvatski Sabor može usvojiti. Naš cilj je da Hrvatski sabor to usvoji maksimalnim konsenzusom vlasti i oporbe, jer bi to bila najbolja poruka hrvatskom narodu u BiH. Višekratno sam ponovio, ja bi želio da Hrvatski sabor i uopće hrvatska politika ima prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH jedan konsenzus kakav je Hrvatska imala prilikom ulaska u Europsku uniju ili NATO”, kazao je Ljubić.

Pojasnio je koju su glavne značajke deklaracije, kazavši da je nametnutim promjenama Ustava Federacije BiH 2002. godine, Hrvati su dovedeni na “rub političke i ustavne konstitutivnosti”.

“Sada Hrvati evo već nekoliko izbornih ciklusa nisu bili u stanju biti predstavljeni svojim legitimnim predstavnicima u vladama entiteta i u Predsjedništvu BiH. To je dovoljan razlog da se o tome očituje Hrvatska koja je potpisnica i Washingtona i Daytona, prema tome ima i obvezu da ako se krše Dayton i Washington”, kazao je.

Ljubić smatra da Hrvatska ima pravo tražiti, kao što je to tražio i Europski parlament, da se provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama, dodajući da to nije miješanje u unutarnju poltiku BiH.

“Na taj način, Hrvatska kao članica EU, ima pravo i obvezu ukazivati zemlji aspirantu Europskoj uniji na poštivanje vladavine prava, a eminentno poštivanje vladavine prava je poštivanje odluka vlastitih ustavnih sudova”, kazao je.

Ljubić je komentirao i pismo trojice bivših visokih predstavnika, koji kažu da se Hrvatska miješa u unutarnje odnose u BiH.

“Te tri osobe nemaju nikakav kredibilitet govoriti o tom pitanju. Oni su sukrivci za ovo stanje u BiH, koje ne samo da je hrvatsku poziciju u BiH dovelo na rub političkog subjektiviteta, već je dodatno destabilizirala BiH”, istakao je.

Paday Ashdown i Carl Bildt su izravno svojim odlukama nanijeli štetu BiH, a gosp. Schilling je svoj mandat prespavao, kazao je Ljubić.

Ljubić tvrdi da ova Deklaracija neće zaoštriti odnose između Hrvatske i BiH, nego da ide u prilog BiH, jer harmonzacija odnosa tri konstitutivna naroda stabilizira političke prilike u BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari