Pratite nas

Hrvatska

Vesna Bosanac: Raduje činjenica da će bolnica biti proglašena nacionalnom memorijalnom bolnicom

Objavljeno

na

Tijekom tromjesečne velikosrpske agresije na Vukovar, u tamošnjoj je bolnici zbrinuto oko 4.000 ranjenika te u teškim uvjetima izvedeno oko 2.250 operacija, rečeno je u nedjelju na skupu “Ratna bolnica Vukovar 1991.- dr. Juraj Njavro”, organiziranom u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

“Vukovarska bolnica uskoro će postati nacionalna, memorijalna bolnica. S povijesnoga aspekta to će značiti da nikada Hrvati neće zaboraviti Vukovar niti vukovarsku bolnicu, ali to će značiti i da će bolnica u budućnosti biti osigurana i u financijskom i u stručnome i znanstvenome smislu”, izjavo je uoči skupa ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Procijenio je da će procedura proglašavanja vukovarske bolnice nacionalnim i memorijalnom biti okončana u siječnju 2020. godine.

Kujundžić je naglasio da u ovome trenutku vukovarska bolnica ima preko 200 milijuna kuna duga od čega se na dospjeli dug odnosi oko 170 milijuna kuna što je, kako je rekao, po sadašnjem modelu nemoguće razriješiti.

„Modelom nacionalne i memorijalne bolnice koji će moći imati samo Vukovar ti će problemi biti riješeni“, rekao je Kujundžić.

Bosanac: Raduje činjenica da će bolnica biti proglašena nacionalnom memorijalnom bolnicom

Ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac ocijenila je da ono što je bolnica značila braniteljima 1991. to isto znači i danas te stoga, kaže, posebno raduje činjenica da će bolnica biti proglašena nacionalnom, memorijalnom bolnicom.

„Ratne 1991. godine kroz bolnicu je prošlo 4.000 ranjenika i izvedeno 2.250 operacija, prije rata imali smo 1.040 zaposlenika no nakon početka agresije na Vukovar zaposlenici su se osuli, mnogi i na suprotnu stranu, pa nas je ostalo 350. No, organizirali smo se i uz pomoć liječnika dragovoljaca i medicinskih sestara koji su dolazili iz Zagreba, Našica, Vinkovaca. Učinili smo u teškim uvjetima sve što smo mogli za ranjenike i bolesnike“, prisjetila se Bosanac.

Na pitanje što se dogodilo osam godina nakon što je podignuta kaznena prijava protiv 18 osoba vezana za zločine u bolnici, Bosanac je rekla da je istraga u tijeku no ne raspolaže informacijama do kuda je stigla.

Hebrang: Dnevno umire 12 branitelja

Ratni ministar zdravstva Andrija Hebrang na skupu je govorio o pobolijevanju branitelja naglasivši da je rat ostavio teške posljedice, a i „20 godina politike koja nije imala previše pažnje prema braniteljima“ pa je pobol branitelja vrlo znakovit.

„Dnevno umire 12 branitelja, najviše od malignih, potom i srčano-žilnih bolesti, a broj suicida je značajno veći neko kod ne braniteljske populacije“, rekao je Hebrang naglasivši da se nad tim podacima treba zabrinuti ali i korigirati organizacijski ustroj preventivnih pregleda branitelja.

Psiholog Zoran Komar istaknuo je da postoji obveza čuvanja digniteta Domovinskog rata što znači i digniteta hrvatskih branitelja, „A bez tog digniteta i s narušenim dostojanstvom nažalost se događa da branitelji dižu ruku na sebe pa je tako oko 3.000 hrvatskih branitelja od 1991. godine do danas izvršilo samoubojstvo”, rekao je. Iznio je i podatak da prosječna dob umrlih branitelja iznosi jedva 54 godine.

O stradavanju djece tijekom agresije na Vukovar govorila je pomoćnica ravnatelja vukovarske bolnice za sestrinstvo Agneza Aleksijević istaknuvši da je u tri mjeseca opsade ranjeno 51 dijete, njih 33 je ubijeno ili poginulo, četvero djece je nestalo i četvoro pronađeno na Ovčari. Napomenula je i da je u bolnici u tri mjeseca bilo 16 novorođenih od kojih troje nedonoščadi.

Organizator simpozija su vukovarsko-srijemski ogranak Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990-1991. i Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana. Pokrovitelji skupa su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo branitelja, Akademija medicinski znanosti Hrvatske, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara kao i Vukovarsko-srijemska županija i grad Vukovar. (Hina)

 

Vukovar Zlatnih dukata

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević: Gradimo snažnu vojsku na podlozi Domovinskog rata i na zaslugama prvog hrvatskog predsjednika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Uz hrvatske branitelje te poginule i stradale u Domovinskom ratu, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman najzaslužniji je za stvaranje Republike Hrvatske, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak na okruglom stolu.

Okrugli stol „Dr. Franjo Tuđman – vrhovni zapovjednik i državnik“ održava se na Hrvatskom vojnom učilištu koje nosi ime dr. Tuđmana, a u povodu 20. godišnjice njegove smrti.

Tuđmanove su zasluge za slobodu i samostalnost hrvatskog naroda i hrvatske države, za kojima je hrvatski narod čeznuo gotovo jedno tisućljeće – najveće, rekao je Krstičević te ocijenio da se zbog tih zasluga “neupitno ubraja među najveće velikane hrvatske i svjetske povijesti”.

Predsjednik Tuđman je u danima stvaranja hrvatske države imao viziju i jasan smjer kamo idemo, ustvrdio je.

“Tu viziju je jasno pokazao i 28. svibnja 1991. na povijesnom postrojavanju Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici kada je rekao: ‘Od kad je svijeta i vijeka svaka država morala je imati svoju oružanu silu. Oružana sila je jedan od bitnih čimbenika za osiguranje suvereniteta, identiteta, opstojnosti države i naroda’. Iz te vizije nastala je Hrvatska vojska”, naglasio je Krstičević.

Ta je vojska bila skromna u svojim počecima, ali je uz njegovo vodstvo, dodao je Krstičević, izrasla u oružanu silu koja je obranila i oslobodila Hrvatsku.

To je potvrdio, rekao je Krstičević, i na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995. godine kada je rekao: ‘Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne i nezavisne hrvatske države.’

Naglasio je i da je prvi hrvatski predsjednik itekako poznavao svjetske prilike i međunarodne odnose i interese te je svojim pristupom i vodstvom osigurao Hrvatskoj vojsci “Oluju” – najčišću vojnu operaciju u povijesti ratovanja.

“Potvrdu tome dao je i američki ministar obrane Jim Mattis koji me je u Pentagonu 2017. dočekao ovim riječima: ‘Znam da će uskoro biti dvadeset druga godišnjica operacije ‘Oluja’. To je operacija koja se ovdje u Americi proučava i koja je pokazala što dobro predvođena, dobro opremljena i dobro istrenirana vojska, s odličnim političkim smjernicama može napraviti i preokrenuti tijek povijesti!'”, naveo je Krstičević.

Naglasio je i da je Tuđman, nakon toga “svojim vojnim i političkim umijećem natjerao pobornike velikosrpske politike da sjednu za pregovarački stol i osigurao uvjete za okončanje rata istodobno poštujući sve međunarodne obveze”, podsjetivši na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja – jedinu u cijelosti uspješno dovršenu misija UN-a.

“Na nama je da nadahnuti njegovim primjerom nastavimo izgrađivati našu domovinu, da čuvamo naš hrvatski narod i stvaramo sve potrebne uvjete za prosperitet i napredak hrvatskog čovjeka”, rekao je Krstičević.

Franjo Tuđman, zaključio je, bio je najistaknutija figura novije hrvatske povijesti, ali i povjesničar po struci koji nije samo pisao o povijesti već ju je stvarao.

Krstičević je u uvodu pozdrav uputio i predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar-Kitarović. “Danas nije tu s nama, ali slijedi smjer prvog hrvatskog predsjednika vjerno braneći naše nacionalne interese i časno predstavljajući Republiku Hrvatsku u svijetu”, rekao je.

Škare-Ožbolt: Tuđman je bio uključiv i mirotvorac

Bivša Tuđmanova savjetnica Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je da 20. godina nakon njegove smrti i oni, kako je rekla, nerazumljivi potezi koje je vukao, sada sjedaju na svoje mjesto. “Pokazuje se da je u bitnim stvarima, posebno onim geopolitičkim, bio potpuno u pravu”, rekla je.

Pri donošenju odluka, dodala je, savjetova se sa svima. “Bio je uključiv i volio je čuti sva mišljenja”, rekla je te dodala da je na državničkom planu svojom politikom, kombinacijom mirotvorstva i vojnih djelovanja, vratio Hrvatsku u njezine granice.

“Sve je krizne situacije pokušavao je riješiti dogovorom i na mirna način. NIje bio samo političar, povjesničar i državnik, bio je i mirotvorac”, poručila je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Generalu JNA B. Đukiću ponovno će se suditi za ratni zločin rušenja brane Peruća

Objavljeno

na

Objavio

Na splitskome Županijskom sudu ponovno će se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva suditi generalu JNA Borislavu Đukiću (71) kojemu je Vrhovni sud za rušenje brane Peruća ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, potvrđeno je u ponedjeljak na Županijskom sudu.

Foto: Hina

Đukić je presudom Županijskog suda u Splitu 23. studenoga 2018. bio osuđen na devet godina zatvora jer je zapovijedio aktiviranje ekpoloziva kojim je urušena i oštećena brana Peruća.

Vrhovni je sud prihvatio žalbu njegovog odvjetnika koji je naveo kako je bitno povrijeđen kazneni postupak, potom da su izostale odlučne činjenice, te da ni jedan dokaz koji je teretio okrivljenika nije izveden.

Optužnica protiv Đukića podignuta je još 1995. godine, uhićen je u srpnju 2015. godine u zračnoj luci u Tivtu, a 23. veljače 2016. godine izručen Hrvatskoj u kojoj mu je nakon pet mjeseci započelo suđenje.

Osim njega je optužen zapovjednik 9. kninskog korpusa general Ratko Mladić, zapovjednik Srpske vojske Krajine general Mile Novaković koji je u međuvremenu umro, kao i zapovjednik svih pograničnih jedinica srpske paravojske major Milan Korica. U njegovom slučaju je proveden izdvojeni postupak s obzirom na to da je jedino on bio dostupan hrvatskim pravosudnim organima.

Ratni zločin je počinjen 28. siječnja 1993. godine kada je postavljeno 30 tona eksploziva te brana Peruća pripremljena za rušenje. Prilikom eksplozije se urušio i oštetio toranj na brani, a da ne bi došlo do potpune poplave i ugrožavanja života oko 50 tisuća stanovnika Sinja, Omiša i Trilja pobrinuli su se radnici hidroelektrane. Ukupna šteta Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je bila oko 130 milijuna kuna.

“Đukić je isplanirao i organizirao rušenje brane sa ciljem potapanja područja Sinja, Trilja sve do Omiša na kojem prostoru živi oko 50 tisuća stanovnika.

U temelje brane postavljeno je 30 tona eksploziva TNT, a kad je dobio zapovijed da minira, zapovjedio je svojim potčinjenima da aktiviraju eksploziv što su oni i učinili te je u tome teško oštećena brana, most, toranj i zgrada HEP-a. Rušenje brane i tragediju koja je prijetila potapanjem velikog područja spriječili su djelatnici HEP-a”, navedeno je u obrazloženju presude splitskoga Županijskog suda. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari