Pratite nas

Hrvatska

“Vesna Teršelić želi ukinuti HMDCDR”

Objavljeno

na

‘Vesna Teršelić uz potporu Ured predsjednika Josipovića stoji iza ukidanja Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra za istraživanje Domovinskog rata’, izjavio je u emisiji vidno potresen general Željko Sačić nakon što je odslušao izlaganje ravnatelja centra Ante Nazora. U emisiji ‘Markov trg’ na Z1 televiziji ravnatelj HMDCDR Ante Nazor ispričao je nevjerojatne zakulisne igre Ministarstva kulture, povezanost sadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća centra Krunoslava Kardova s Teršeličkinom Dokumentom i krajnje kompromitirajućom suradnjom člana tog vijeća Čedomira Višnjića s Martićevom milicijom za vrijeme Domovinskog rata.

‘Meni je kao povjesničaru, kao branitelju neprihvatljivo da osoba poput Krunoslava Kardova obnaša dužnost predsjednika Upravnog vijeća centra iz jednostavnog razloga što on osnovne činjenice o Domovinskom ratu ne razumije i ne poznaje. Ovo govorim na temelju uvida u sadržaj njegovih radova, komentirao je Ante Nazor uvodne riječi voditelja Marka Juriča o neprihvatljivim kriterijima imenovanja ljudi u Upravno vijeće centra. Odgovorno tvrdim da se tu radi o ekipi koja nas već godinama ‘suočava s prošlošću’, umjesto da se suoei s činjenicama. Kruno Kardov kroz svoje radove podcjenjuje hrvatske branitelje, podcjenjuje žrtvu, izjavio je Nazor i zaključio: ‘Poznato je da kukavice i ljudi bez ideala ne mogu razumjeti one ljude koji su spremni žrtvovati svoj život za ideale. Stoga gubitak života, kao žrtva branitelja se ne može promatrati kao besmisleni gubitak. Sve to su sramotne teze koje do sada nisam htio javno otvarati, ali evo nakon osam godina koliko vodim ovaj centar nama je nametnuto nešto zbog čega moram progovoriti. Tu je sporan i drugi slučaj člana Upravnog vijeća Čedomir Višnjić.

kolaz3a

Naime, nedavno sam dobio dokument koji potvrđuje da je Čedomir Višnjić 1992. godine surađivao s predstavnicima 13. brigade srpske vojske tzv. Krajine, da je davao informacije i da je na tom području djelovao. Ne razumnijem nakon svega što se dogodilo u ratu da se u Upravnom vijeću ovakvoga centra nalazi osoba koja je surađivala s neprijateljskom vojskom. Namjera ovog mojeg govora nije da se pokrene hajka protiv tog čovjeka nego da se upozori kako su neke stvari neprihvatljive. Jer kako razumjeti prošlogodišnju smjenu starog Upravnog vijeća? Sabor je smijenio ljudi koji su svojim referencama i međunarodnim ugledom dorasli tom zadatku te je na mjesto predsjednika Upravnog vijeća imenovao javnosti nepoznatog sociologa koji je surađivao s udrugom Dokumenta, a koja je poznata po tome da je ne znanstveno pristupala proučavanju Domovinskog rata, pozivala generala Gotovinu da se pokaje za zločine itd.

‘Nama su ukrali državu’, revoltirano je započeo svoje izlaganje general Željko Sačić. Protuhrvatski zlotvori, njih 150 do 200 su uspjeli marginalizirati tu žrtvu koju smo podnijeli u Domovinskom ratu i danas imamo situaciju da se naši neprijatelji promoviraju na najviše funkcije odakle nam se rugaju i provode povijesnu reviziju svega što se događalo devedesetih godina. I s ovog mjesta odgovorno izjavljujem ukoliko će pokušati nemoralno i protuzakonito smijeniti Antu Nazora s mjesta ravnatelja i postave li nekog svojeg poslušnika i sudionika oružane pobune i agresije protiv Hrvatske ova će Vlada imati veliki problem.

terselic vesnaU emisjiu se javio i novinar Marko Marković urednik Maxportala koji je objavio tekst o čudnim kriterijima imenovanja Krunoslava Kardova i Čedomira Višnjića na vodeće funkcije Memorijalno-dokumentacijskog centra. Krajnji cilj toga je smjena ravnatelja Nazora, a potom i ukidanje Centra, smatra Marković. Prema nama dostupnim podacima stavovi Predsjednika Upravnog vijeća Kardova su vrlo slični stavovima Teršeličke i njene Dokumente. A što se tiče Čedomira Višnjića mi imamo fotografije i pisane materijale, konkretno dnevnik koji je vodio, iz čega se vidi da se sastajao s obavještajcima vojske krajinskih Srba. Naime, prema stavovima Krunoslava Kardova nisu važni ideali zbog kojih su ljudi žrtvovali svoj život u obrani i stvaranju hrvatske države, jer po njemu, da se mi nismo naoružali do rata ne bi ni došlo.

Govoreći o stavovima Krunoslava Kqardova, osobe koja mu je prema odluci Sabora nametnuta za šefa, Ante Nazor je odgovorio da je to čovjek koji smatra da je pad Vukovara za Srbe oslobođenje, stoga ako je za Srbe oslobođenje onda je vljada za Hrvate to okupacija, ali u njegovom članku nema ni riječi o činjenici da je Vukovar okupiran. Nema ni riječi o agresiji, on govori o građanskom ratu, etničkom sukobu itd Riječ okupacija, agresija se ne spominju.

Inače Krunoslav Kardov, nedavno imenovanii predsjednik Upravnog vijeća Dokumentacijsko-memorijalnog centra za istraživanje Domovinskog rata, je s Vesnom Teršelič i Draženom Lalićem objavio knjigu ‘Suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj : stavovi i mišljenja aktera i javnosti u poraću’ U emisiji je postavljeno pitanje kako osobe koje dovode u pitanju ustavnu definiciju i saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu kao pravednom, legitimnom, oslobodilačkom sada vode Centar koji se bavi proučavanjem tog istog Domovinskog rata. ‘Zanimljiva logika aktualne vlasti. Mogli su onda i Savu Štrbca imenovati za ministra branitelja, a JNA generala Andriju Rašetu, koji se vraća u Hrvatsku, na mjesto ministra obrane, zaključio je na kraju emisije voditelj Marko Jurič.

Direktno.hr/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Beroš: U Hrvatskoj se koristi jedan od najboljih testova na Covid-19

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je u subotu na službenom Facebooku da se u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova na Covid-19, s visokom pouzdanosti, a država će za građane koji se žele testirati zbog svojih potreba, pokušati osigurati prihvatljivije cijene testiranja.

“Testiranje na Covid-19 za sve hrvatske građane, kod kojih prema procjenama liječnika postoje indikacije, u potpunosti je besplatno”, istaknuo je ministar zdravstva.

Dodao je da se “u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova s vrlo visokim postotkom pouzdanosti. On jest nešto skuplji, ali važna nam je točnost rezultata. Za sve građane koji se zbog svojih potreba žele testirati, pokušat ćemo osigurati što prihvatljivije cijene testiranja”, napisao je Beroš na službenom Facebook profilu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari