Pratite nas

Vijesti

Veterani 4. brigade: ‘Četništvo u Hrvatskoj poprimilo zabrinjavajuće razmjere’

Objavljeno

na

Udruga veterana 4. gardijske brigade oglasila se otvorenim pismom, upućenim institucijama Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti.
Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
“Dana 02.studenoga u Vojniću su svirepo ubijena dva mladića hrvatske nacionalnosti a ubojica je po nacionalnosti Srbin.

Sramotno je i krajnje neprofesionalno da su ključni elektronski mediji uključujući i javnu televiziju HRT prije bilo kakvoga službenog priopćenja nadležnih istražnih tijela objavili da je razlog ubojstva ljubomora.

Možda ljubomora zaista i jest uzrok svirepog ubojstva, što bi u ovom tragičnom slučaju bilo najbolje za sve nas, ali minimum korektnosti i profesionalnog izvještavanja javnosti nalagao je suzdržanost do završetka istrage.

Ipak, upada u oči da gotovo nitko nije ostavio mogućnost postojanja i neke druge pozadine slučaja. Tek se stidljivo počela spominjati nacionalnost ubojice te njegov Facebook profil u kojem isti zaziva slobodu ‘republike srpske krajine’!?
Ubojica je dakle čovjek koji je na svome profilu veličao terorističku tvorevinu ‘SAO Krajinu, a toga je nemiloga dana, nekoliko sati prije ubojstva psovao ‘majku ustašku’ kasnije ubijenim Hrvatima i prijetio im ‘da će pasti glave’. (Izvor: Slobodna Dalmacija 04.studeni).
Ove informacije govore nam da bi, osim ljubomore ipak još nešto drugo moglo biti uzrok ubojstva iako ne želimo prejudicirati nacionalne ili političke motive dok istražna tijela ne objave službeno motive ovoga teškog kaznenoga djela.
No, iz odnosa ubojice i ubijenih mladića kao i činjenice da je veličanje i sve otvorenije pozivanje na ‘slobodu krajine’ i četništvo poprimilo zabrinjavajuće razmjere (Internet je prepun fotografija pojedinaca i skupina u četničkim odorama i sa protuzakonitim obilježjima na raznim slavama i proslavama na lokalitetima diljem zemlje) vidljivo je da je stanje odnosa srpske manjine i hrvatske većine u Republici Hrvatskoj izmaklo ili blizu da izmakne kontroli i već sada prijeti opasnim posljedicama.
Nije ovo naime prvi put da se na društvenim mrežama, radio programima, utakmicama i raznim slavama i proslavama od strane pripadnika srpske manjine u Republici Hrvatskoj veliča teroristička tvorevina „SAO Krajina“ i četništvo, koje je Republiku Hrvatsku 1991.godine zavilo u crno a da na isto izostaje primjerena, pravovremena i zakonom određena reakcija od strane nadležnih državnih institucija.

Upozoravamo da je svako veličanje terorističkih organizacija kazneno djelo, usmjereno izravno na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske, da je to govor je mržnje koji potiče nasilje i netoleranciju.

Zaštita manjinskih prava ne može i ne smije biti paravan za jedno opasno djelovanje s pozicije velikosrpskih težnji niti smije biti prepreka državnim institucijama da djeluju u suzbijanju protuustavnih i protuzakonskih djelovanja. Državne institucije moraju vrlo odlučno odvojti prava srpske nacionalne manjine, koje nitko ne dovodi u pitanje, od protuzakonitog, protuustavnog velikosrpskog djelovanja.

Veliku odgovornost u ovom području imaju i mediji koji moraju objektivno izvještavati javnost i ukazivati na probleme društva objektivno a nikako zataškavati ili ublažavati negativne pojavnosti.

Takvo djelovanje je, ponovo naglašavamo, štetno, protuzakonito i nije nikakva usluga srpskoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj, pače je štetna kako za srpsku manjinu tako i za sve hrvatske građane.

Pozivamo nadležne institucije Republike Hrvatske da u što kraćem roku i objektivno istraže sve okolnosti svirepog ubojstva dvojice mladića u Vojniću i o rezultatima istrage izvijeste hrvatsku javnost.

Pozivamo nadležne institucije Republike Hrvatske da u što kraćem roku izvrše uvid u profile, radio postaje i druge medije na kojima se veličaju terorističke organizacije kao što je tzv. ‘SAO Krajina’ i četništvo te o poduzetim mjerama izvijeste hrvatsku javnost.

Pozivamo sve pripadnike srpske manjine u Republici Hrvatskoj da odbace ekstremizam, da se integriraju u hrvatsko društvo i Republiku Hrvatsku prihvate kao svoju jedinu domovinu.

Pozivamo institucije Republike Hrvatske da odgovorno i objektivno prihvate i podrže ovu integraciju utemeljenu na istini i zakonima za sve, a ne selektivno i neobjektivno kao do sada.

Ukoliko naši pozivi institucijama Republike Hrvatske budu ignorirani, biti će nam to jasan znak pozicioniranja nositelja vlasti u odnosu na vrijednosti proistekle iz Domovinskog rata i standarde demokratskog svijeta“, stoji u otvorenom pismu Udruge veterana 4. gardijske brigade.

M.M.

Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sotinjani uzeli pravdu u svoje ruke i podnijeli tužbu protiv Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Sotinjani, kao i većina mjesta na tom području, još uvijek tragaju za svojim najdražim

Dragica Urukalović tijekom okupacije Sotina izgubila je oca, sestru i nekoliko članova uže obitelji. U selu je boravila do sredine studenog. Prvi puta nakon 27 godina s ekipom RTL-a odlazi u podrum kuće u kojem je bila zatočena, pišu Vijesti RTL

“Što smo radili? Ja i sestra smo morali ići. Tata je bio pošteđen kao par dana pošto je tu bio pretučen pa nije mogao, a ja i sestra smo išli na prisilni rad.”

Svi Hrvati, kao i njihove kuće bili su obilježene, a brutalno zlostavljanje svakodnevica.

“Gore su nas posjeli i da se dogovorimo, silovat će. Ja sam onda molila jer sestra je bila mlada, bila je cura, onda sam molila ako što moraju onda neka rade samnom, neka sestru ostave na miru.”

Dragicu i njezinu sestru od silovanja spasio je tada jedan mladi vojnik. No nakon izlaska iz Sotina, niti nju, ali niti oca više nije vidjela. Zatekla ih je sudbina 68-ero žitelja toga prije rata većinski hrvatskoga mjesta nadomak Vukovaru.

Poput Đure Počića koji je identificiran 1998. klasičnom metodom i pokopan na memorijalnom groblju, no…

“Prije tri godine uspostavilo se da to nisu njegovi ostaci i ponovo sam prošla svu tu kalvariju i sahranila 20 posto posmrtnih ostataka svog supruga”, kaže Amalija Počić, Đurina supruga.

Većina posmrtnih ostataka Sotinjana nađena je u masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima. No upornost ovih ljudi i osobna istraga koju su vodila dovela ih je do novih spoznaja. Zahvaljujući i procesu koji je vođen u Beogradu, Žarko Milošević koji je osuđen na devet godina pokazao je još jedno mjesto masovne grobnice. Stara Ciglana, odakle su posmrtni ostaci premještani u rovove klaonice gdje su se zatrpavani zajedno sa životinjskim ostacima.

“Tu gdje je ovaj korov, tu su bili kanali gdje su se bacali od klaonice i onda im je bilo jako blizu gdje je ona šumica, to ti je ta Ciglana i onda su ih samo ovdje preko njiva dovezli tu i pobacali”, kaže Igor Matiješević, Inicijativni odbor obitelkji nestalih Sotin.

Slučaj krvnika Miloševića koji je pokazao mjesto zločina nije izoliran. Za to postoje i pisani tragovi koji su dostavljeni hrvatskom pravosuđu još prije tri godine.

No, Sotinjani ne staju. Uz pomoć države ili bez nje, traže istinu. Trenutačno su zahvaljujući prvoj presudi pred beogradskim tužiteljstvom podnijeli tužbu protiv Srbije.

Traže naknadu štete. Uz to nadaju se i skorom početku novog procesa pred Tužiteljstvom u Beogradu, za Vučedolske vinograde, ali i sve pojedinačne zločine. Zbog istine i pravde koje hrvatska žrtva zaslužuje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Hrvatska strana mora odbaciti staru i posegnuti za potpuno drugačijom i novom politikom

Objavljeno

na

Objavio

Ako se sada, nakon ovih nakaradnih izbora, Hrvati u BiH ne pobune i ne postanu problem, odnosno ne počnu raditi probleme, nitko ih ni dalje neće “doživljavati”.

Politički vođa BiH Hrvata Dragan Čović prve je sugovornike, nakon što je izgubio trku za člana Predsjedništva BiH, pronašao u Zagrebu. Pritom se hrvatska državna politika “isprsila” do kraja, pa su s Čovićem razgovarala sva tri predsjednika – države, Sabora i Vlade.

Nakon razgovora Čović je rezime ovog političkog druženja sveo na poruku kako BiH Hrvati “imaju potporu Zagreba”. No, postavlja se pitanje za što to Čović kao politički predstavnik Hrvata ima potporu Zagreba? Za participiranje u vlasti Federacije s Bošnjacima ili ne? Za formiranje Doma naroda ili ne? Za suradnju s Dodikom ili ne?

Druga je nepoznanica kakvu to potporu Zagreb uopće može dati BiH Hrvatima. Diplomatsku ili nediplomatsku, konkretnu ili formalnu? Dosadašnja dugogodišnja sljubljenost političkog Zagreba i političkog vrha BiH Hrvata doživjela je, naime, samo poraze. Sva bruxelleska lobiranja Andreja Plenkovića te lobiranja Kolinde Grabar-Kitarović u Sarajevu, Moskvi, Washingtonu i Ankari nisu uspjela.

Sva njihova tumačenja svjetskim liderima o neravnopravnosti i ugroženosti Hrvata koji gube konstitutivni karakter zajamčen Daytonom doživjela su poraz, kao i sav oratorski i medijski trud Čovića i njegovih da unutar BiH promijene nakaradni zakon koji omogućuje Bošnjacima da opetovano izabiru hrvatskog člana Predsjedništva. Očito je da Plenković i Grabar-Kitarović nisu bili dovoljno uvjerljivi, kao ni Čović, svaki na svom području. Ili se nisu dovoljno trudili ili su bili premlaki. To što argumente Hrvata iz BiH i Hrvatske nitko u svjetskoj politici, a ni Izetbegovićevi Bošnjaci ne doživljavaju, znači da hrvatska strana mora odbaciti staru i posegnuti za potpuno drukčijom i novom politikom.

S obzirom na to da je politika Bošnjaka, kao i ona Dodikova, brutalno jasna i agresivna, odgovor kakva bi to nova politika Hrvata trebala tu biti, sam se nameće. Jednako brutalna. To jest apsurd, no, ako se sada, nakon ovih nakaradnih izbora, Hrvati u BiH ne pobune i ne postanu problem, odnosno ne počnu raditi probleme, nitko ih ni dalje neće “doživljavati”.

Oni koji koriste teže riječi dosadašnji hrvatski i angažman Hrvatske oko pitanja ravnopravnosti Hrvata u BiH tumače kao mlitavu i na momente kukavičku politiku kojom su Hrvati de facto sami omogućili da im se dogodi ovakva situacija.

Što se političkog Zagreba tiče, on u ovom trenutku mora u cijelosti stati iza budućih političkih poteza BiH Hrvata, ne smije im ni u čemu otežavati, a najmanje što može odmah učiniti jest da pošalje jasne diplomatske signale svuda gdje treba da će Hrvatska surađivati s državom BiH kao i do sada, no da to neće uključivati komunikaciju sa simbolom svih problema, Željkom Komšićem.

Što se Čovića tiče, pred njim su dva izbora: ili će, kao što mnogi sada očekuju, krenuti u političku trgovinu s Izetbegovićem, prihvatiti koju ministarsku funkciju više i popuniti koju fotelju više, ili će, pak, zaključiti da mu političko raspoloženje unutar hrvatskog korpusa više ne omogućava tu klasičnu političku trgovinu. Logika, kao što je već rečeno, kaže da Hrvati trebaju postati “problematičniji” nego što su do sada bili.

To znači da moraju početi opstruirati vlast na onim razinama gdje to mogu učiniti i koristiti preostale mogućnosti veta. Vlast će pri tom formirati, naravno, tamo gdje su Hrvati odnijeli većinsku pobjedu. Plašiti se da će međunarodna zajednica zauzvrat pomesti sve neposlušne Hrvate i staviti svuda buket malih Komšića sada više nije realan jer bi tako riskirali bunu Hrvata. Nadalje, postoje stotine načina da BiH Hrvati počnu javno demonstrirati građanski neposluh, a u toj borbi legitimni postaju i svi oblici tzv. neprincipijelnih koalicija.

Ovo se, naravno, odnosi ponajprije na koaliranje s političkim vođom Srba u BiH, Miloradom Dodikom koji je zbog novog poraza Hrvata postao politički puno jači nego prije. I što je sramotno za Hrvate, u ovom trenutku on je postao i politički zaštitnik Hrvata koji sada, htjeli to ili ne, na državnoj razini doista ovise o Dodiku. Da bi sramota bila veća, čak i država Hrvatska na vrlo konkretan način ovisi o dobroj volji i taktici Dodika, primjerice kada je u pitanju podizanje tužbe BiH oko gradnje Pelješkog mosta.

Nema, međutim, mnogo onih koji bi stavili ruku u vatru da Čović i njegovi mogu preokrenuti kapute i umjesto dosadašnje nedovoljno pametne politike krenu odvažno u političke akcije koje će svi shvatiti i koje bi mogle sve zabrinuti i postići da se Hrvate počne ozbiljnije doživljavati. No, što je Hrvatima drugo preostalo? Poklone li se sada, to će samo pojačati iseljavanje i za četiri godine možda više i neće moći biti problem.

Davor Ivanković / Večernji list

Sjednica HDZ-a BiH i HNS-a – Vlasti uvjetovati Izbornim zakonom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari