Pratite nas

Hrvatska

Viceadmiral Hranj na čelu Glavnog stožera

Objavljeno

na

Viceadmiral Robert Hranj, glavni direktor Glavnog stožera, od 1. ožujka trebao bi biti novi načelnik Glavnog stožera, doznaje Jutarnji list.

Njegovo se ime nalazi u prijedlogu Vlade upućenom saborskom Odboru za obranu koji će o tome raspravljati na sjednici u četvrtak. Hranj bi na tom mjestu trebao zamijeniti generala Mirka Šundova, kojem 29. veljače istječe četverogodišnji mandat, navodi dnevnik u broju od utorka.

Prema važećem zakonu, ista osoba može biti izabrana na samo jedan mandat načelnika Glavnog stožera.

Saborski Odbor za obranu izdaje mišljenje na prijedlog Vlade. Nakon pribavljenog mišljenja nadležnog odbora Vlada prijedlog upućuje predsjedniku Zoranu Milanoviću koji imenuje načelnika Glavnog stožera.

Kako Jutarnji neslužbeno doznaje, problema oko imenovanja Hranja za prvog čovjeka vojske ne bi trebalo biti jer su već obavljene konzultacije između Vlade i Milanovića i postignut je dogovor o tom imenovanju. Uostalom, prema istim izvorima, Hranj je i bio Milanovićev izbor za ovu poziciju.

Tako je imenovanje načelnika Glavnog stožera zapravo prvi dogovor premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića. No, za vojsku je puno važnija činjenica da će prvi put u njezinoj povijesti na čelu Hrvatske vojske biti mornar, pripadnik Hrvatske ratne mornarice, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zdravko Marić: Konkretiziramo prvo zaduženje na domaćem tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će na sutrašnjoj sjednici Vlade biti predstavljene uštede i preraspodjele u državnom proračunu za nužne svrhe.

Po pitanju rashodne strane proračuna s mjerama štednje i racionalizacije već se krenulo, a na sutrašnjoj sjednici Vlade će se izvršiti jedna vrsta preraspodjele, najavio je Marić u razgovoru za N1 televiziju.

“Preraspodjele i uštede koje će sutra biti predstavljene će biti samo prvi krug (…) Možemo računati da one tradicionalne stavke za koje u ovom trenutku smatramo da ne trebaju i u ovim okolnostima nisu prioritet, trebaju biti stavljene sa strane, a sredstva s njih raspodijeljena na nužne svrhe i namjene”, izjavio je ministar financija.

Vlada je, naime, u prvom paketu mjera pomoći gospodarstvu u ožujku predložila, a Sabor potom prihvatio izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, kojima je omogućena preraspodjela proračunskih sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Marić je ponovio kako je potreba za financiranje odnosno izvršenje proračuna i iduća tri mjeseca dosta visoka pa tako i rashodna strana mora dati svoj doprinos.

Napominje da je mjesečno za funkcioniranje rashodne strane proračuna potrebno od 13 do 15 milijardi kuna, od čega samo na mirovine otpada 3,5 milijardi.

Upitan nije li neminovno rezanje plaća u javnom sektoru, ponovio je da će se voditi dijalog sa socijalnim partnerima. “Ima tu nekoliko prijedloga s kojima ćemo doći, no moramo se svi skupa strpiti kada dođe do dijaloga”, izjavio je Marić.

Najavio je i da će danas potpisati pravilnik koji regulira cjelokupni porezni segment iz travanjskog paketa mjera, od potpunog i djelomičnog oslobođenja od poreznih davanja do dijela koji se odnosi na naplatu PDV-a po naplaćenom računu, a taj će pravilnik stupiti na snagu sutra.

Potvrdio je da se radi i na trećem paketu mjera, no nije iznio konkretne detalje.

Kaže da se mora razmišljati o tome što će se događati “prvi dan nakon”, pri čemu apostrofira da će domaća potražnja biti glavni generator gospodarske aktivnosti. “Moramo se fokusirati na nas same, na domaću potražnju kao takvu”, kaže Marić.

Otkad su nastupile restriktivne mjere zbog koronavirusa, Marić napominje da je vrijednost izdanih fiskaliziranih računa pala više od 40 posto, pri čemu u ugostiteljstvu i turizmu do čak i 90 posto.

Kaže da je situacija s prihodne strane proračuna trenutno još pod kontrolom, no u travnju, svibnju i lipnju se očekuje “značajnija refleksija” iznesenih podataka o fiskalizaciji na punjenje proračuna.

Odgovor na krizu adekvatan

Marić smatra da je odgovor države na situaciju bio adekvatan, a ne slaže se s konstatacijom da je izgubljeno vrijeme, čega je u konačnici primjer sama EU, gdje unatoč najavama određenih instrumenata, ništa još nije stupilo na snagu.

Izjavio je i da su rijetke zemlje na razini EU-a koje su se odlučile na mjeru djelomičnog ili potpunog oslobođenje poreznih davanja.

Između ostalog napominje i da je noćas istekao rok za prijavu potpora za isplatu plaća za ožujak, čime je obuhvaćeno 94 tisuće poslodavaca, odnosno ukupno 550 tisuća zaposlenih.

Porezna uprava je, pak, do sada je pak zaprimila oko 82 tisuća zahtjeva u vezi poreznih davanja, od čega ih je više od 70 posto već obrađeno.

Izvijestio je i da je zaživio portal “Mjere” Financijske agencije (Fina), gdje se na jedinstvenom mjestu fizičke i pravne osobe javljaju sa zahtjevima za moratorij ili reprogram kredita, kao i za nova likvidna sredstva.

Do sada je zaprimljeno oko tri tisuće zahtjeva, pri čemu zahtjevi za financiranje obrtnih sredstava dosežu razinu od oko dvije milijarde kuna, kazao je Marić.

Fokus na domaćim izvorima financiranja

Upitan na koji način će se nadomjestiti proračunska “rupa” te financirati mjere Vlade za pomoć gospodarstvu zbog posljedica koronavirusa, Marić je kazao da proračun mora pokazati svoju snagu da bi odgovorio na izazove za funkcioniranje države.

Ponavlja da u ovim okolnostima ništa nije lako, no mehanizmi postoje, pri čemu ističe da se potrebe države za funkcioniranje u iduća tri mjeseca, to jest ukupni rashodi i izdaci, procjenjuju na 65 do 70 milijardi kuna.

Kada je u pitanju financiranje odnosno zaduživanje, napominje da je trenutni fokus na domaćem tržištu, no paralelno se poduzimaju i aktivnosti za iskorak na međunarodna tržišta, što osim financijskih tržišta, uključuje i partnerske financijske institucije, poput Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke.

“Za prvu ruku na domaćem tržištu trebamo tražiti izvore financiranja, a to je već i u nekoj fazi konkretizacije, no niz koraka je još ispred nas”, izjavio je Marić.

Dodaje da to uključuje apsolutnu koordinaciju svih, pa tako i HNB-a, komercijalnih banaka i mirovinskih fondova.

“Dakle svega onog što možemo u ovim okolnostima upogoniti kako bi osigurali financiranje i adekvatnu razinu likvidnosti koja nam je potrebna”, kaže Marić.

Kada je riječ o mirovinskim fondovima, Marić kaže da oni iz drugog stupa imaju priljev sredstava, upravljaju s imovinom od više od 110 milijardi kuna, a u značajnoj mjeru ulažu i u postojeće državne obveznice.

“Kao što je to slučaj i u nekim drugim zemljama, tako i Hrvatska razmišlja o tome da se i taj postojeći čimbenik upogoni”,  rekao je Marić, ponovivši da je održivost mirovinskog sustava jedan od osnovnih prioriteta.

Tu su i različite sheme koje se pokušavaju osmisliti na razini EU-a, kaže Marić te napominje da je video-konferencija ministara financija EU-a do danas rano ujutro trajao sve skupa više od 16 sati.

“No u ovom trenutku vam ne mogu reći niti jedan konkretan zaključak, taj dijalog će se na razini EU-a nastaviti”, kaže Marić.

Poručio je da će se ovisno o razvoju situacije mjere i aktivnosti prilagođavati te postojeće mjere redizajnirati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Sustav domovinske sigurnosti dobro odgovorio na dvije paralelne krize

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković u srijedu je izrazio zadovoljstvo radom sastavnica sustava domovinske sigurnosti u kontekstu epidemije koronavirusa i razornog potresa u Zagrebu te izvijestio da su im dane daljnje smjernice i zadaće.

“Dobro je da smo u cijelom procesu vidjeli da sustav kvalitetno funkcionira i kroz Stožer civilne zaštite koji je bio pravodobno osnovan i koji poduzima odgovarajuće radnje kad je riječ o suzbijanju koronavirusa, o munjevitoj reakciji svih službi na potres u Zagrebu, gdje su poduzete sve mjere kako bi se osigurala sigurnost građana, očistio grad, a i sve ono što slijedi nakon toga – od priprema za saniranje šteta, izrade zakona i pronalaska izbora financiranja za obnovu”, rekao je premijer u izjavi nakon sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.

Službe imaju povjerenje zahvaljujući svom radu i požrtvovnosti

Na sastanku su dane i daljnje smjernice i zadaće svima koji su dio sustava – MUP-u, Ministarstvu obrane, zdravstvu, obavještajnoj službi, vatrogascima, Crvenome križu, HGSS-u, kao i predstavnicima županija, gradova i općina, dodao je premijer rekavši da se od njih očekuje maksimalna angažiranost i doprinos.

Možemo reći da su sve sastavnice sustava umrežene i to je hrvatska javnost mogla u praksi vidjeti i kod borbe protiv koronavirusa i rješavanja posljedica potresa, ustvrdio je premijer.

“Cijenimo povjerenje koje sve službe trenutno imaju zahvaljujući svom radu, trudu i požrtvovnosti, kvalitetnoj sinergiji i doprinosu brojnih stručnih službi, političkom vodstvu u ovim dvjema krizama koje su paralelne i siguran sam da ćemo i dalje činiti maksimalne napore kako bi osigurali i zdravstvenu sigurnost građana te odgovorili na izazove koji su pred nama”, dodao je.

O nabavci medicinske opreme pregovaramo s dvije kineske kompanije

Istaknuo je i važnost nabave medicinske opreme te izvijestio da Hrvatska pregovara s Kinom, kao sa zemljom koja je u stanju isporučiti najviše takve opreme, i to na način da razgovara s onim kompanijama koje su izravnoj ingerenciji kineske države.

“To su Mehiko i Sinopharm, dvije kompanije od kojih ćemo svu opremu dostavljenu Hrvatskoj moći unaprijed pouzdano verificirati da je prikladna za potrebe koje nam trebaju”, rekao je.

Naveo je i da je već ranije ministru gospodarstva Darku Horvatu dana zadaća da u kontaktu s akademskim institucijama i domaćim tvrtkama pronađu način izrade maski koje su ključne medicinskom osoblju za skrb pacijenata zaraženih koronavirusom.

Potvrdio je i da je ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića zamolio da provjeri je li Ina od svojih dobavljača zatražila da smanje svoje cijene za 30 posto.

“Pretpostavljam da je taj potez uzrokovan prije svega padom cijena nafte i sigurno onda traže neke načine da zaokruže svoju financijsku konstrukciju u ovoj krizi”, dodao je.

Vezano uz posljedice epidemije koronavirusa na gospodarstvo i život građana, rekao je da Vlada raspravlja o nizu zakona, pa i o Ovršnome zakonu.

“Ima dosta zakona, nije to jedini zakon koji je na dnevnom redu”, rekao je.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević također je izrazio zadovoljstvo funkcioniranjem sustava domovinske sigurnosti u kontekstu epidemije i potresa.

“Sustav ovoj Vladi omogućava efikasno krizno upravljanje i dijeljenje odnosno združivanje svih sposobnosti i sastavnica sustav i koordinaciju s pozicije Vlade”, rekao je te također zahvalio svim službama na svemu što čine, a u funkciji je zdravlja i sigurnosti građana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari