Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. “To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije”, rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun “prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika”.

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Muenchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja.

“Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike”, rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Muenchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna “europska trojka” – Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

(Hina)

Svjetski vođe i stručnjaci u Muenchenu o krizi multilateralnog poretka

Što vi mislite o ovoj temi?

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?