Nakon što je međunarodna organizacija Border Violence Monitoring objavila snimke kolektivnog protjerivanja migranata iz Hrvatske u BiH, “Centar za mirovne studije” podnio je kaznenu prijavu protiv policije zbog nezakonitog postupanja na granici. MUP odgovara – nije bilo kršenja ljudskih prava.

Jesu li istinite priče o migrantima u medijima i na društvenim mrežama?  U Otvorenom su govorili pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno, pomoćnik direktora Granične policije BIH za organizaciju i operacije Slobodan Krstić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici Marinko Ogorec, SDP-ov zastupnik Joško Klisović i HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol.

“Hrvatska policija je dužna provoditi zakone i postupak koji je tajno snimljen pokazuje da je postupala po zakonu i institutu odvraćanja. Nismo vidjeli nikakvu uporabu sile i zlostavljanja, a posjedovanje oružja je legalno. Jedino što smo mogli vidjeti je zamahivanje nogom, a ne udarac”, kazao je Zoran Ničeno.

Dodao je kako se radi o migrantima koji su u šumi na samoj graničnoj crti trebali biti prepračeni na cestu i vraćeni natrag. Naglasio je kako “se namjerno prešućuje podatak da od 1039 tražitelja azila – njih 80 posto nestane prije nego što postupak započne”. “Nije Hrvaska dobila milijardu kuna iz Bruxellesa za zaštitu granice – da bi policija samo stajala”, dodao je.

“Odvraćanje se poduzima neposredno na graničnoj crti. Policija BiH to radi na sličan način kao i hrvatska policija. Mi dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije. Mi te migrante preuzimamo i zbrinjavamo u skladu s humanitarnim propisima”, kazao je Slobodan Krstić. Komentare ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića da hrvatska policija zlostavlja migrante nije želio komentirati.

Marinko Ogorec također smatra da je policija u konkretnom slučaju korektno radila svoj posao. “Međutim ima neelegalnih pristupa, a rade ih pojedine nevladine organizacije koje pokušavaju oblatiti hrvatsku policiju i nagovaranjem migranata na određene postupke ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Joško Klisović je kazao kako ne vidi motiv za kršenjem zakona kod navedenih nevladinih organizacija. “Njihovi standardi za ljudska prava su vrlo visoki i oni sigurno nisu ti koji tumače policijske pravilnike. Ti ljudi pokušavaju pomoći, a ne ugrožavati nacionalnu sigurnost”, kazao je Klisović. Upozorio je na dokument pravobraniteljice Lore Vidović, koja je u dokumentu upozorila na ugrožavanje ljudskih prava kod migranata.

“Ako bismo široko tumačili zakon poput nevladinih udruga, onda bi svi mogli doći u Hrvatsku. Postoji nešto što se zove svrhovito tumačenje zakona. Jedan od ciljeva EU-a je čuvanje granice. To je i jedan od uvjeta ulaska Hrvastke u Schengen”, kazao je Tomislav Sokol. Ne vidim da je itko iz EU-a prigovorio Hrvatskoj da je postupila na nelegalan način, dodao je.

Robert Markt kazao je kako HCK nije instrumentalizirana organizacija. “Imamo važnu ulogu u suradnji s policijom u slučajevima privođenja. Tim osobama, naročito ranjivim skupinama – HCK pomogne u hrani, odjeći… Niko nam se od migranata nije obratio s prigovorom i zahtjevom za zaštitom”, rekao je. Napomenuo je kako je u ovoj emisiji riječ o ilegalnim migrantima, a HCK radi s onima koji su legalni. Na to se nadovezao Ničeno – ne radi se o izbjeglicama, radi se o ljudima koji su prešli pet granica. S tim se složio i Ogorec. Makt je naglasio kako Hrvatska nema problema s migrantima te da bi trebalo više govoriti o njihovoj integraciji u hrvatsko društvo – u čemu smo vrlo uspješni.

“Tijekom godine u BiH je iz pravca Srbije i Crne Gore ušlo 23.500 osoba. Njih oko 3.500 do 4.000 se trenutno nalazi na teritoriju BiH. Zadnjih dana se broj ilegalnih migranata značajno smanjio. Njih oko 20-tak je na ulazu u BiH. Preko 2.600 osoba smo spriječili na ilegalni prelazak iz BiH u Hrvatsku”, kazao je Slobodan Krtsić.

Robert Markt, koji je obišao područje Bihaća i Kladuše, gdje se, kaže – nalazi između 5 i 8 tisuća ljudi. “Oni su zbunjeni i pitaju se zašto ih Hrvatska ne pušta da prođu kroz nju. Te ljude netko dezinformira i na krijumčarenju zarađuje. Njima se mora objasniti da više nema propuštanja i kanaliziranja prema finalnim odredištima kao 2015.”, dodao je.

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Mađarski MOL iznenada je i bez objašnjenja povukao tužbu protiv Hrvatske podnesenu na Okružnom sudu u Washingtonu, objavio je “Večernji list” u broju od srijede.

Riječ je o postupku kojim je mađarska tvrtka lani zatražila da američki sud prizna i prihvati arbitražnu odluku Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno-trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi koja je prije točno dvije godine glatko odlučila u korist MOL-a, a protiv Hrvatske.

Prema dokumentima s tog suda, MOL je tražio da SAD “potvrde, priznaju i primjene konačnu odluku arbitražnog suda donesenu 23. prosinca 2016.” pozivajući se na newyoršku konvenciju o priznanju u izvršenju stranih arbitražnih odluka, čiji je i Hrvatska potpisnik.

Ukratko, to bi značilo da pravosuđe SAD-a tretira odluku suda u Ženevi kao da je donesena na bilo kojem od američkih sudova te da izvršenje podliježe američkim zakonima.

MOL je u prvoj verziji tužbe zatražio i da Hrvatska plati troškove koje joj je sud odredio, oko 14,5 milijuna eura, što je ona i napravila 6. studenoga. MOL potom djelomično prihvaća tužbu, potvrđujući da je Hrvatska platila dug, ali ne i kamate, i nastavlja s postupkom…

Američki je sud 13. studenoga lani obavijestio hrvatsku stranu tj. Ministarstvo gospodarstva da je protiv njih podnesena tužba.

Predzadnji dokument sa suda objavljen je 18. travnja ove godine kad su Hrvatskoj produljili rok za pripremu slučaja do 28. rujna, no pet dana prije isteka roka, 24. rujna, sa suda dolazi obavijest da je “tužitelj svojevoljno povukao tužbu”, piše, uz ostalo, “Večernji” ističući da nitko iz MOL-a nije htio komentirati ni podizanje ni povlačenje tužbe.

Podizanje tužbe mnogi su ocijenili taktičkim korakom kojim MOL želi dodatno učvrstiti poziciju dok traje arbitraža u Washingtonu koju su pokrenuli 2013. Naime, Hrvatska je na arbitraži u Ženevi, koju je 2014. pokrenula Vlada Zorana Milanovića, kao odgovor na MOL-ovu tužbu, izgubila.

“Večernji” navodi i kako je zanimljiva koincidencija da su 12. rujna europarlamentarci iz HDZ-a podržali mađarskog premijera Viktora Orbana u Europskom parlamentu, nakon čega je Mađarska povukla blokadu hrvatskog ulaska u OECD, a da je 24. rujna MOL odustao od tužbe protiv Hrvatske.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?