Pratite nas

Pregled

VIDEO! Bujica objavila dokumente PNUSKOK-a koji ozbiljno kompromitiraju Ivana Vrdoljaka!

Objavljeno

na

Kajkić: Nije isključeno da su ga ucijenili!

Predsjednik Nacionalnog sindikata policije Nikola Kajkić u Bujici Z1 televizije ekskluzivno je otkrio još jedan šokantan podatak: – Saša Sabadoš, policajac odgovoran za fizički napad na pokojnog Darka Pajičića nagrađen je mirovinom, a prima je u Srbiji, kuda je odselio kako bi izbjegao kazneni progon!

Bujica je u ponedjeljak objavila dio od čak 17 stranica Posebnog izvješća osječkog Policijskog Uskoka koje su u tri navrata podnosili Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagreb. Posebna izjvešća podnijeta su 03. Studenog i 05. prosinca 2014. te 11. veljače i 20. ožujka 2015. godine. Konkretna izvješća odnose se na provedena kriminalistička istraživanja vazana uz sakupljanje i zbrinjavanje otpada nastalog uslijed katastrofe izazvane poplavom, no prema istom izvoru, istražuje se i skupa obnova u Gunji.

“Iz dokumenata je nesporno da je policija posao obavila stručno. Kada se dođe do saznanja o počinjenju kaznenog djela, ona o istom izvješćuje nadležno Državno odvjetništvo, koje temeljem ZKP-a daje upute policiji koje mjere i radnje će provoditi. Ovdje su provođene ‘Posebne dokazne radnje’, njih odobrava Županijski sud, a nesporno je da je bila otvorena istraga, iz svega se da iščitati da je sve trajalo do 2015. godine,“ rekao je u Bujici Kajkić.

GUNJA: POLICIJA OBAVILA POSAO, DORH DRŽI PREDMET U LADICI!

Iz Posebnog izvješća PNUSKOK-a jasno se vidi da je vlasnik najmanje jedne tvrtke koja je bila angažirana u Županjskoj Posavini, u više navrata dizao enormne iznose gotovine, nakon uplata koje bi stizale iz Zagreba. Kome je otišla gotovina od pola milijuna eura policija također sumnja, no za sada ne izlaze s time u javnost, a Držanvo odvjetništvo i Uskok sve znaju, no postupak i daklje stoji u ladici.

 

“Kada vas DORH odluči usmrtiti ili ubiti, u policijskom žargonu, vi ste mrtav čovjek. Kada vas odluči spasiti bez obzira koliko ste milijuna ukrali, vi ste živ čovjek! U ovom slučaju očito je da je Državno odvjetništvo zbog nekoga i nečega odlučilo određene ljude zaštititi, a šteta je na desetke milijuna kuna”, dodao je Kajkić.

Ipak se postavlja pitanje je li zagrebački poduzetnik Brana Brizar koji je javno rekao da mu Anka Mrak-Taritaš pune dvije godine nije platila račun od 650.000 kuna za obnovu stana u Bulićevoj,  prokazivanjem bivše ministrice i njenog supruga nekoga htio zaobići? Aferu sa obnovom stana do koje je došlo nakon obnove u Gunji, prva je otvorila upravo Bujica, a potvrdio Jutarnji list nakon izbora. U Bujici se jasno aludiralo da je obnovu stana Anke Mrak – Taritaš dogovaro Ivan Vrdoljak.

„Kada netko tako javno istupa, DORH bi ga odmah iduće jutro trebao pozvati na razgovor. Koliko ja znam, do dana današnjeg Brizara nitko nije zvao! Naravno da je pitanje zašto je poduzetnik šutio dvije godine, sve ukazuje da je smatrao da će Mrak-Taritaš doći za gradonačelnicu pa će imati interes od nje, valjda on to zna! Sve ukazuje da iza cijele priče stoji netko drugi,“ potvrdio je bio gost Bujice.

Što se tiče izjave novog potpredsjednika Vlade Predraga Štromara da će istraživati Gunju, Kajkić je rekao da je to čista politička floskula jer je DORH taj koji donosi rješenje o pokretanju ili odbacivanju istrage. Također je sugerirao da se lisici ne može dati da čuva kokošinjac, a voditelj se našalio da bi to bilo isto kao da su Željku Dolačkom dali da istražuje krađu zlata u Heinzelovoj.

PREDMETU VRDOLJAK OZBILJO SE PRISTUPILO, NE ZNAM ZAŠTO JE SVE STALO?!

Osječki Policijski Uskok Vrdoljaka je istraživao kao ministra, ali i kao potpredsjednika Milanovićeve Vlade. Praćenjem različitih vrsta kriminalnih aktivnosti na području Slavonije, Ivan Vrdoljak je često upadao u mjere. O tome govori dokument PNUSKOK-a dostavljen Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, nazvan ‘Sažetak operativnih saznanja o ministru Ivanu Vrdoljaku’. Tri stranice sažetka objavila je Bujica u ponedjeljak. Šefovi PNUSKOK-a, na jednom od sastanaka u Državnom odvjetništvu još u vrijeme Milanovićeve Vlade, požalili su se Tamari Laptoš, sadašnjoj šefici USKOK-a, da postoji osoba koja je visoko u politici, a često upada u mjere kod različitih operativnih akcija. Na pitanje o kome je riječ, tadašnji šef PNUSKOK-a u Osijeku Niko Anđić jasno je rekao: “O Ivanu Vrdoljaku!”

“Oznaka ‘PDR’ iz ovog dokumenta znači ‘Posebne dokazne radnje’, a one podrazumijevaju tajno praćenje i snimanje, to su radnje koje se mogu činiti isključivo temeljem naloga Županijskog suda. To dovoljno ukazuje da je u ovom predmetu od strane policije dosta ozbiljno pristupljeno i da je bilo osnovanih sumnji da je počinjeno kazneno djelo! Primjenom tih radnji često se dolazilo do Ivana Vrdoljaka, tako ispada iz dokumenata koje ste objavili, a čini mi se da ste ih dobili iz Državnog odvjetništva. Provođenje takvih radnji košta državu i porezne obveznike nekoliko milijuna kuna, snimanje tajnih Vrdoljakovih sastanaka u Zagrebu, gorivo, tehnika, ljudi, dnevnice… Toliki je novac potrošen da bi se prikupili dokazi, a sve je u ladici i Dinko Cvitan je još na istoj funkciji…“

Voditelj je istaknuo da u emisiji nitko ne tvrdi za bilo koga da je radio ikakav kriminal, već da temeljem objavljenih dokumenata možemo slobodno konstatirati da je Ivan Vrdoljak kao ministar, a i kasnije često upadao u mjere PNUSKOK-a tijekom praćenja raznih kriminalnih aktivnosti.

„Neosporna je činjenica da se u raznim istragama dolazilo do Vrdoljaka, koji je vodio pregovore s HDZ-om, a u ime te stranke pregovore je vodio sadašnji ministar policije Davor Božinović. Politička ucjena posve je sigurno jedna od opcija, jer Vrdoljak je sve dogovorio, a potom se iznenada povukao, što je za mnoge neobjašnjiv potez,“ rečeno je u Bujici.

SAŠA SABADOŠ ODSELIO U SRBIJU I TAMO PRIMA HRVATSKU MIROVINU!

U Bujici je otkrivena još jedna ekskluzivna informacija: Saša Sabadoš, policajac koji je fizički napao i teško ozlijedio vukovarskog branitelja Darka Pajičića koji je kasnije preminuo, nedavno je nagrađen mirovinom, a odselio je u Srbiju, gdje uredno prima hrvatske kune!

“Točno. On je danas u mirovini, imam saznanja da je odselio u Srbiju! Protiv Sabadoša je potvrđena optužnica, a u dvije godine nijedno ročište nije zakazano, što budi svaku sumnju u transparentnost postupka. U Srbiju je odselio kako bi izbjegao kazneni progon, to će mu na žalost, izgleda i poći za rukom,“ potvrdio Kajkić.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari