Pratite nas

Intervju

VIDEO Čović za HMS: Četvrta federalna jedinica, u našem prijedlogu, je Sarajevo

Objavljeno

na

Četvrta federalna jedinica u našem prijedlogu o preustroju BiH bila bi Sarajevo kao glavni grad BiH, otkrio je u intervju  Hrvatskom Medijskom Servisu predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr Dragan Čović . Uvjeren je kako će za razgovor o preuređenju BiH u federalnu državu, nakon izbora imati sugovornike u Sarajevu.

Čović je izjavio i kako će tražiti da Hrvatima, odnosno HDZ-u BiH,  u budućem sazivu Vijeća ministara pripadne pozicija ministra vanjskih poslova,

U intervju za Hrvatski Medijski servis Čović je govorio i o predizbornoj kampanji, formiraju vlasti nakon izbora, o tome koliko je pozicija Hrvatske kao članice EU i NATO-a ojačala političku i pregovaračku poziciju bh Hrvata, otklanjanju zapreka na europskom putu BiH, o zaustavljanju negativnih gospodarskih trendova i drugim aktualnim temama.Intervju je snimala i internet televizija HDZ BiH zahvaljujući kojoj smo u mogućnosti objaviti i video verziju intervjua.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Još je tri tjedna tjedna do izbora, postoji li bilo što što se do sada dogodilo ili što bi se moglo dogoditi, a što bi vas pokolebalo u uvjerenju da ćete biti izabrani za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Čović: Dobro, ne bih baš rekao da će me pokolebati, jer ja baš nisam osoba koja savije leđa bez obzira kako se čuje s druge strane. Ja mislim da smo na jednoj realnoj osnovi postavili moju poziciju kao kandidata za budućeg člana Predsjedništva. I vjerujem da HNS, stranke okupljene oko njega i HDZ, s onim što nude jedan hrvatski odgovor na bezbroj pitanja o kojima ćemo danas razgovarati, ja vjerujem da ima iza sebe jednu ogromnu potporu hrvatskog glasačkog tijela. Odnosno, uvjeren sam, iako uvijek postoji mogućnost za neki inženjering, mi ne trebamo to gledati, mi se trebamo jednostavno okrenuti budućnosti, svoj posao ovih preostalih dvadesetak dana profesionalno odraditi i vjerujem da tada ne bi trebalo biti problema ni oko hrvatskog člana Predsjedništva ali ni oko uspostave vlasti nakon izbora. Drugim riječima, ja mislim da ćemo imati dominantnu većinu u Domu naroda, iako nam taj izborni zakon ne ide na ruku, bez obzira na to što netko šalje signale druge vrste. Ali dobro, izborna je kampanja, svak’ vidi svoju šansu, nitko se nije kandidirao da bi priznao da neće pobijediti. No, sam uvjeren da ono što radimo, radimo za dobro naroda i ako ovako nastavimo nema razloga da taj rezultat ne bude i bolji od onog što smo mi planirali.

covic sutalo2

HMS: Kako ocjenjujete odnos vaših protukandidata u kampanji prema vama. Primjećujemo da vi uglavnom ne govorite o njima i ako govorite ne govorite negativno.

Čović: Pa to je stav koji ću i dalje zadržati. Bez obzira tko su predstavnici jednog, drugog ili trećeg naroda za člana Predsjedništva BiH, ja vjerujem da je svak’ u jednoj dobroj volji krenuo u kampanju. Nastojat ću da se ne bavim ni jednim kandidatom. Već sam rekao onaj koji dobije kod Srba dominantni broj glasova, on je budući kolega u Predsjedništvu, jednako tako kod Bošnjaka, kao što ja očekujem da dominantni hrvatski glasovi će odlučivati tko će biti hrvatski član Predsjedništva bez obzira na kojekakve kalkulante i mogućnost da neki broj glasova Bošnjaka može utjecati na Hrvate. Pozitivno, mislim da je ozračje dosadašnje kampanje, dosta korektno, kodekse koje smo svi negdje zagovarali u protekle 4 godine, manje više, ih se pridržavamo. Ja bih rekao nema loših politika ima samo loših političara. Prema tome što smo radili dosada, to će narod znati cijeniti. Tako da ću se ja u ovom ciklusu od 20 dana do izbora nastojati na isti način odnositi prema svim kolegama. Čak ako netko od njih i krene s negativnom kampanjom prema meni treba i to očekivati, ovo je BiH, ambijent je takav kad ljudi shvate da će vjerojatno izgubiti izbore onda se pribjegne nekakvim spinovima ‘ko zna kakvim izvlačenjem nekih informacija. Ali bez obzira na to kako će se oni ponašati što se tiče mene osobno i kompletnog izbornog stožera mi ćemo imati jednu afirmativnu kampanju do samog dana izbora.

HMS: Napravili ste vlastitu televiziju kao stranka. No, što je s hrvatskim kanalom, odnosno pitanjem preuređenja javnog rtv servisa, u okviru kojeg bi postojao kanal na hrvatskom jeziku, što HDZ traži gotovo dva desetljeća?.

Čović: Upravo tako, pokušavamo zadnjih dvadesetak godina riješiti pitanje kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog rtv sustava BiH, ne, dakle, kroz neku komercijalnu televiziju. Tu smo djelimično došli do pozicije gdje možemo reći da je Vijeće ministara prošla jedna takva zakonska regulativa. Naravno, zbog odnosa koje imamo u Parlamentu BiH, teško da mi možemo na ovakav način to ostvariti, ako su protiv Bošnjaci ili Srbi i uvijek se poziva netko od njih na vitalni nacionalni interes, a to su uradili u par slučajeva Bošnjaci. Vitalni nacionalni interes Bošnjaka je da Hrvati nemaju kanal na hrvatskom jeziku, dok, evo svaka manjina u svijetu, pogotovo u EU, kojoj mi svi težimo danas, dio javnog rtv sustava ima na svom jeziku. Tako da sam ja uvjeren da ćemo mi to riješiti. Naša internetska televizija je jednostavno jedna potreba da djelimično nadomjestimo i taj nedostatak, a inače, nove tehnologije su takve da vas jednostavno tjeraju, ako želite biti ozbiljna politička opcija, ako želite biti u mogućnosti svakodnevnog komuniciranja sa svima ne samo s vašim glasačkim tijelom, nego i s onim koji misle nešto drugačije o vama, mislim da je vrijedno da ih čujemo. A jedan od tih načina je upravo ova internetska televizija. Tako da veseli me da uz svake izbore nešto novo napravimo. Prošle godine smo imali Političku akademiju, prije toga Zajednicu žena i tako se transformiramo u jednu modernu političku opciju, ja bih rekao najorganiziraniju ne samo u BiH.

HMS: Moj je dojam da ovo što se dogodilo u posljednje četiri godine nije oslabilo, uništilo, već ojačalo HDZ?

Čović: Apsolutno, to smo mi naglašavali prije četiri godine, nakon izbora kad se netko dosjetio da bi nas mogao ucjenjivati. Zato sam rekao ja se nisam ni tad nepokolebao, nema razloga ni danas i siguran sam da ono što se uradilo prije četiri godine kad je u pitanju uspostava vlasti i na razini Bosne i Hercegovine i na razini entiteta je najveću štetu napravilo Bosni i Hercegovini, svim građanima BiH, osobito onim koji se kunu u BiH- drugim riječima oficijelnom Sarajevu. Ja sam uvjeren da to iskustvo koje smo svi skupa ostavili iza sebe je takvo da ne vjerujem da će itko više normalan, tko stvarno drži do BiH, do njene europske budućnosti, njene unutarnje socijalne i sigurnosne stabilnosti, krenuti u avanture kako se krenulo prije četiri godine. Dobra poruka, nas je ojačalo, istina, nosilo je to sa sobom jako puno rizika. Mislim da kao političku opciju jednostavno danas nas svatko na takav način doživljava bez obzira na da li vas netko voli, da li vas simpatizira ali s takve pozicije idete u pregovore, bez obzira jesu li u pitanju predstavnici međunarodnih institucija, Republike Hrvatske, ovog našeg okruženja bližeg, ili su to predstavnici drugih političkih opcija u BiH kod Bošnjaka, Srba, pa čak i kod Hrvata. Tako da svi oni koji su krenuli u jednu avanturu prije četiri godine dobili su odgovor da se to ne isplati i da smo BiH vratili, ja mislim desetak godina unazad.

 

HMS: Očekujete, znači relativno brzo formiranje vlasti, ne ponavljanje Platforme, što je i zahtijev Berlinske konferencije, ali  i međunarodnih dužnosnika, diplomata, koji sugeriraju da se nakon izbora formira brzo vlast?

Čović: Vizija koju smo mi napravili za ove izbore je vrlo jasna; pokušati uvjerljivo dobiti ove izbore, ja vjerujem da će to biti iznad 70 posto kod hrvatskog biračkog tijela, jer je u pitanju naša velika koalicija. A slčno nešto očekujem kod predstavnika druga dva naroda. Drgim riječima, ako bi mi uspjeli, ja sam optimističaan, vidim to kao izlaz iz ove situacije, u tri-četiri mjeseca uspostaviti vlast, mi tada možemo staviti na stol sve te naše projekte, netko nudi neke druge projekte, pod drugim nazivima itd. i da BiH pokrenemo jednim drugim putem. Mislim da moramo paziti na nekoliko stvari; Izborni zakon moramo odmah promjeniti, to je pitanje presude Sejdić-Finci, kako nikad više ne bi došli u situaciju da sumnjamo da netko može iz Bihaća, Sarajeva ili Tuzle utjecati dominantno na izbor hrvatskog člana Predsjedništva, ili iz istih tih sredina da netko utječe dominantno na izbor Hrvata u Dom naroda, strogo bošnjačkim glasovima. Usto, ja vjerujem da ove 4 godine trebamo iskoristiti za kandidatski status BiH u EU, da se istočnim susjedima na neki način približimo u toj dinamici, a paralelno s tim praviti pravnu državu, uistinu državu gdje neće više biti političkih procesa, jednostavno jedan pravni okvir koji će potaknuti naše gospodarstvenike, a onda i strane investitore da snažnije krenu. Moraju osjetiti stabilnost i sigurnost kad je u pitanju njihova osobna imovina i njihova osobnost ovje. Ako to uspijemo ja sam uvjeren da ćemo vrlo brzo ponuditi javnosti programe gospodarske, socijalne zaštite najugroženijih i otvoriti jednu potpuno novu dinamiku, dinamiku koja je u biti budućnost, i da ćemo ovo iz povijesti ostaviti iza sebe. Vjerujem da će to svi prepoznati i da ćemo s te strane imati potpuru svih onih koji misle dobro BiH. Istina ima i onih koji drugačije razmišljaju pa to osporavati na različite načine, ali ja se okrećem budućnosti i razmišjam o jednom afirmativnom pristupu nakon izbora.

HMS: Nedavno ste izjavili da nema kandidatskog statusa za BiH dok se ne riješi pitanje Hrvata u BiH, zbog čega vas je gospodin Lagumdija oštro napao. Možete li pojasniti tu izjavu?

Čović: Izjava je vrlo jednostavna. Jedan od tih naših odgovara je ustavni preustroj BiH, odgovor na rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH. On je životan za BiH. Jasno, to je pitanje otvoreno i mi ga moramo na jedan praktičan način apsolutne jednakosti tri naroda naroda u BiH i zatvoriti. Mislim da ćemo za to imati i potporu, bez obzira što tko danas govori u kampanji, jer postoje uvijek tendencije da dobijete neku grupaciju birača na nekoj radikalnoj izjavi.  Mislim da ovo što mi izjavljujemo nije radikalno, nego do kraja otvoreno prema BiH. I dalje sam uvjeren da BiH ne može funkcionirati kao normalna europska država, u kojoj će biti stabilnosti, ako Hrvatski narod nije jednakopravan u ustavnom smislu, u institucionalnom smislu s bošnjačkim i srpskim narodom. O tome smo pričali i s predstavnicima svih političkih stranaka i kroz različite odluke Suda u Strasbourgu,  sjetite se i travanjskog paketa i prudskog procesa i mnogih drugih, gdje smo to naglašavali. Ja sam siguran da je došlo vrijeme da to pitanje ostavimo iza sebe i to bi bilo to pitanje povijesti, da napravimo Ustav BiH koji će biti po mjeri i hrvatskog naroda i time bi riješili pitanje da se možemo baviti euroatlantskim projektima i gospodarskom i socijalnom stabilnosti.
HMS: Predlažete četiri federalne jedinice. Interesira me koja je ta četvrta, ako je jedna sa srpskom većinom, Republika Srpska, jedna s bošnjačkom i jedna s hrvatskom većinom?

Čović: Federalni ustroj BiH, jedno od rješenja koje mislim da je svakom prihvatljiv, možemo ga prepoznati kroz rezolucije koje dolaze iz Europske unije, rezolucije ili poruke koje dolaze.. još su istina samo priprave kad je u pitanju američki Kongres i od mnogih prijatelja iz Europe koji su shvatili da ovo moramo drugačije urediti. Ja sam uvjeren da su četiri federalne jedinice rješenje. Da otklonimo odmah tajnu jedna od federalnih jedinica je Sarajevo kao poseban distrikt, odnosno kao glavni grad BiH. To znači dobili bi tri federalne jedinice u kojima bi bila dominantnost jednog drugog ili trećeg naroda, ali to ne znači nikakvo crtanje unutarnjih granica nikakve, nove podjele, BiH je jedna cijelina. U naš prijedlog je ugrađen diskontinuitet teritorija tako da bi u jednoj od tih jedinica bila naša Posavina, Žepče, dio Središnje Bosne i dio Hercegovine. I to kad postavite tako onda je jasno da nije cilj dijeliti, praviti neke podjele, koje bi rušile BiH. Već upravo obrnuto, jedna snažna decentralizacija odnosa u BiH. BiH treba  imati, sve atribute vlasti koji su nužni jednoj modernoj europskoj državi, a sve drugo bi trebalo biti decantrelizirano i stavljeno u kontekst realnog života. Što znači ako se nekakav biznis događa na toj federalnoij razini, tamo trebaju biti ovlasti i oko donošenja zakona i svega onoga što prati jedan gospodarski zamah. To je način kako možemo dobiti mnogo racionalniju organizaciju od ove sadašnje s jedne strane, a s druge  kako možemo kazati da su tri narod apsolutno jednakopravna u BiH i, kažem još jednom okrećemo se apsolutno budućnosti.

HMS: Federalistički pristup sadržan je u razoluciji Europskog parlamenta, podržava ga Međunarodna krizna skupina. Ne znam jeste li čuli akademik Dubravko Lovrenović izjavio je kako je federalizam jedina istinska opcija za BiH, koja je u fazi institucionalnog raspada. Ohrabruje li to s obzirom da je to prvi put da jedan nehrvat iz Sarajeva, gospodin Lovrenović se odnedavno izjašnjava kao Bosanac, podržava federalizam?

ČOVIĆ: Ja sam siguran da svi normalni ljudi koji se zaklinju BiH na takav način bi trebali razmišljati. Naravno, postoji sto modela koje mi možemo napraviti, ali ja vjerujem da ne treba otkrivati toplu vodu, vidimo sustave koji funkcioniraju, ne treba ići daleko, uzmite samo Europsku uniju,pa ćete vidjeti puno uređenja gdje imate sličan pristup strukturi države kakva je danas u BiH, iako je BiH sama po sebi izuzetak i jednostavno taj duh se mora osjećati od onih koji to predlažu. Tako da me ne iznenađuje od gospodina Lovrenovića ni od bilo koga drugog tko na sličan način razmišlja jer, još ću još  jednom naglasiti, nije cilj podijeliti bilo što, cilj je osnažiti, ojačati BiH, Ja mislim da se na takav način jača BiH. Što se mene osobno tiče uvjeren sam da ćemo tako na najbolji način zaštititi one manje brojne narode u svakoj federalnoj jedinici, po istom standardu kako u jednoj, tako i drugoj i trećoj. Mislim da to nije okrenuto protiv bilo koga, već upravo za sve, i da je to interes BiH.

HMS: Vjerujete li da možete imati partnere u Sarajevu za takav pristup, među ovim glavnim bošnjačkim političkim strankama, S obzirom da evo i vladajući SDP ne samo da zagovara ukidanje kantona i centralizaciju Federacije, drugi opet unitarizaciju BiH, već to i djelatno provode kroz  zdravstveni, obrazovni sustav i kroz prostore planove…? Što, dakle, ako u Sarajevu nemate partnera za tu priču?

Čović: Pa, ja sam uvjeren da će partnera biti. Pred izbore ih svakako nema. Međutim, pokušaj stranaka okupljenih oko Platformi da unište Federaciju, a time uništavaju i BiH, to su shvatili mnogi od njih, iako ću oni to na različite načine kazati, jer nitko neće priznati taj poraz, ali je sasvim izvjesno da pokušaj centraliziracije Federacije je prepoznat kao put ka unitarnom u Bosni i Hercegovini. Jasno je da kao takav neće proći. Siguran sam da ćemo mi kroz županijske razine vlasti spriječiti više bilo kakav pokušaj centraliziranja, jer je naš koncept upravo obrnut; idemo u suprotnom pravcu, decentralizacije svih tokova, i tamo gdje je realan život logično je da se događaju ključne stvari. Tako da pitanje, vi ste spomenuli prostorno uređenje, gdje se pokušalo kroz neke improvizacije kroz zaštitu kulturne baštine pokriti, ne znam 60 posto F BiH s jasnim ciljem i strategijom kako bi izuzeli od općinskih struktura ili gradske strukture grada Mostara ovlasti na federalnu razinu. I na sličan način, pogledajte kako se zaduženja vrše kad je u pitanju fiskalna problematika, od MMF-a, pa tko vraća te kredite. Drugim riječima željelo se praktično pokazati kako županije, kako oni kažu kantoni, nemaju nikakve šanse za opstanak i našli su puno sugovornika, jer je cilj napraviti Federaciju u kojoj bi Hrvati služili samo za potkusurivanje…kao privjesak.. možemo to i tako kazati i to ne može uspieti. Ja sam siguran da će poslije izbora biti dovoljno mudrih, onih koji vole BiH, da će razumjeti šta predlažemo i da ćemo trajno se odvojiti od ovih 20 godina kako lagano, puzajući, transformirano Dayton, bez obzira da li je u pitanju Ustav Federacije koji je pretrpio stotine izmjena ili izborni zakon, opet s jasnim ciljem; kako uzeti iz ruka Hrvata njihova prava. Kažem, promašen put koji nije donio ništa dobro Federaciji BiH. Ja mislim da se F BiH upravo zbog toga nalazi u jednoj bezizlaznoj situaciji i što prije ova vlast završi svoj mandat i okrenemo se drugačijem razmišljanju i uređenja Federacije i realnog života u Federaciji bit će nam lakše..

HMS: Koliko je članstvo Hrvatske u EU ojačalo političku i pregovaračku poziciju bh Hrvata. Čuli smo izjave SDO-ovog eurozastupnika Tonana Picule, predsjednika Josipovića, predsjednika HDZ-a Karamarka, koji kaže da pitanje Hrvatske nije rješeno dok se ne riješi hrvatsko pitanje u BiH i da nema napretka BiH na europskom putu dok se ne riješi pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH ?

Čović: Apsolutno jeste i vidjet ćete ako pratite malo bolje, a vi to svakako jeste, da to više nije pitanje SDP ili HDZ. Oni u osnovi imaju jedan uravnotežen stav prema BiH. Tako vas neće iznenaditi kako ja vrlo često imam susrete s predsjednikom hrvatske države, s predsjednikom Karamarkom, predsjednikom Milanovićem, predsjednikom Sabora Lekom, gdje razgovaramo o tim pitanjima. I, svatko onaj tko ozbiljno vodi svoju državu, a ja mislim da Hrvatska kao članica EU, kao članica NATO-a mora ozbiljno razmišljati o prvom susjedu, s kojim ima više od tisuću kilometara zajedničke granice, kao jednom strateškom partneru, čak i da nema Hrvata tu, tako bi se moralo razmišljati iz geostrateških i gospodarskih razloga, a osobito ako imate 550 tisuća Hrvata tu, pripadnika svog naroda, onda je na neki način to jedna obaveza, jer su supotpisnici Daytona, u Ustavu se definira ta obveza, vrlo precizno… Tako da je s te strane pozicija nas koji razgovaramo i zagovaramo BiH na iskrenim načelima, a ne nekim improvizacijama dobilo potporu, jedan vjetar u leđa i od strane ljevice i desnice u Hrvatskoj. Ja sam ohrabren, jer sam u zadnjih 5-6 mjeseci imao na desetke tih sastanaka. Pa sama činjenica da imate 11 predstavnika u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske, koji danas mogu gvooriti kad je u pitanju Europski parlament o BiH, pa izvijestitelj Europskog parlamenta za BiH gospodin Picula, on je predstavnik SDP-a, ali to uopće ne mjenja stvar, kad je u pitanju i naša osobna komunikacija, mislim da se redovito čujemo. Oni su spoznali da mi želimo dobro BiH, kroz dobro svom narodu i da nismo okrenuti protiv bilo koga građanina BiH, protiv bilo koga naroda, već da tražimo jedan sklad unutar, sutra, europske BiH, prija kada za to dobijete potporu kompletne vlasti Republike Hrvatske.

HMS  Ukoliko budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, a čini mi se kako u to više nitko ne sumnja, jedan od vaših poslova bit će sukreiranje vanjske politike BiH. Vidjeli smo u protekle četiri godine da nije postojala ni jedna krizna situacija u svijetu oko koje je postignuta suglasnost trojice članova Predsjedništva BiH. Koliko će te, ako uđete u Predsjedništvo, raditi na tome da se pokuša doći do suglasja u tom smislu i što će biti načela kojim će te se rukovoditi u zauzimanju stajališta oko pitanja vanjske politike?

Čović: Patu već  imam iskustva, ja sam skoro tri godine bio u Predsjednštvu. Imao smo, s druge strane kolege iz SDA i SDS i ja se ne mogu sjetiti ni jedne prigode da je ijedan od nas javno izašao pa se ogradio od drugoga. Drugim riječima ja sam siguran tko god bude u Predsjedništvu BiH zajedno sa mnom da ćemo nać načina kroz taj jedan kolegijalan odnos da uravnotežimo stavove oko svih vanjskopolitičkih pitanja, bit će ih jako mnogo, jer mislim da se komplicira scena na vanjskoopolitičkom planu, sigurnosnom i svakom drugom i tu će nam trebati kvalitetnog, džentlmenskog odnosa prema BiH. Uvjeren sam da mi moje životno i političko skustvo daje za pravo vjerovati da ćemo izbjeći bilo kakvu situaciju u kojoj će i jedan od nas reagirati na ono što će drugi reći, kad ode recimo u Opću skupštinu UN-a.U biti tako samo sramotimo zemlju. Mogli bi uzeti bezbroj primjera, recimo kad sam sjedio u Federalnoj vladi, mi smo tražili rješenja i nalazili ih, ili evo u Kolegiju Doma naroda, čiji sam član nismo ni jednom došli u situaciju, iako su i takve situacije tražene, poticane, koja bi se mogla izvući kao jedan loš primjer, nesporazum, loše vođenje politike, iako smo imali teške teme, ali sve što je radilo Vijeće ministara mi smo završavali na Domu naroda. Tako da mehanizama za to ima. Ja sam uvjeren da treba na tome raditi nije to samo vanjska politika, Predsjedništvo ima bitne ovlasti i u drugim segmentima. Znači, moramo se međusobno uvažavati, da jedan drugome vjerujemo, i kad niste zajedno. Ako znate kako voditi raspravu trojice ljudi ne sumnjam da ćemo se s porazumjeti. Optimističan sam i uvjeren sam da tu neće biti problema, ma s kim sjedio u Predsjedništvu, jer, kažem, moje nakane su čiste, jasne, kada govorim o svojoj državi, govorim o domovini BiH, naravno i o jednakosti Hrvata u BiH i to ne treba nikoga povrijediti, kad govorim o rješenju hrvatskog nacionalnog pitanja. To će biti jedan segment naše vanjske politike kad je u pitanju europski projekat. Možda će oko NATO-a biti više problema, ali oko EU mislim da nećemo imati velikih problema. Ali, ako znate kako voditi taj kolegij trojice ljudi, onda ne sumnjam da ćemo imati uspijeha u radu.

HMS: Hoće li biti revitalizacije diplomatsko-konzularne mreže, bar u ovom dijelu kojeg popunjavaju Hrvati?

Čović: Ja sam siguran da ćemo mi na jedan racionalan način snimiti stanje danas i prilagoditi diplomatsku mrežu realnim potrebama BiH, i kad je u pitanja naša pozicija na tom geopolitičkom planu, ali i ovaj gospodarski segment ne treba zanemariti, kojeg smo potpuno izgubili kroz našu diplomaciju. Tako da sam uvjeren da ćemo mi izbalansirati i to nacionalno, kada je u pitanju diplomatska mreža, ali prije svega stručno. S te strane ja vjerujem da neće nam trebati puno vremena da to dogovorimo. Ono što je loše da Hrvata danas uopće nema u vanjskoj politici, u Ministarstvu vanjskih poslova, uz jedan-dva izuzetka, tako da ćemo mi osim člana Predsjedništva morati i zagovaratii  instituciju ministarstva vanjskih poslova.

HMS: To je ono što će HDZ tražiti?

Čović: Da, da, apsolutno

HMS: Političari u predizbornoj kampanji obećaju desetke, stotine, tisuća radnih mjesta. Vi niste davali takva obećanja. Kako vam se to čini?

Čović: Neću reći da je to besmislica, ali je neodgovorno. Kad kažete da ćete otvoriti 150 tisuća radnih mjesta, sutra ćete morati nekome odgovarati zašto ste to govorili i zašto ste nekoga zavlačili. Mislim, da, čak, previše obećavati u tom smislu je neodgovorno prema onima koji su danas na biroima, koji ne vide budućnost u BiH, upravo zbog toga što se ništa posebno ne dešava. Bojim se da većina tih koji daju te izjave nisu nikad osjetili šta znači stvarno biznis, kako se poduzetnička aktivnost provodi. Vi danas ne možete kroz javni sektor upošljavati ljude jer je ionako preopterećen. Ja mislim da je nas 70 posto viška u tim administracijama. Drugim riječima, vi morate imati taj poduzetnički zamah biznismena- građana BiH. A da bi oni investirali u svoju državu moraju biti sigurni da će njihove imovine biti zaštićene, da neće biti izložene nikakvim defektima pravne države BiH, a do sad je velika većina bila. Ja sam obilazeći sve županije razgovarao s oko 350 gospodarstvenika, koji drže, ja mislim, 95 posto biznisa Hrvata u BiH i slušao njihove probleme. Mi moramo snažno promijeniti zakonodavnu regulativu u BiH, omogućiti tim ljudima da znaju kad ulažu koliko dugo ispred sebe imaju jednu stabilnost, kad je u pitanju fiskalna, ili bilo koja druga problematika. Ne može se desiti da mi mjenjamo zakone svaki dan, a ljudi investiraju na 20- 30 godina…

HMS:.. Što su vam rekli, što je ono što im najviše smeta, što bi trebalo promijeniti?

Čović: Ključ svega je spora administracija,a ako nas ima viška, ona nikako ne može biti učinkovita. S druge strane mislim da trebamo porezno rasteretiti posebno proizvodni segment gospodarstva. BiH je Bogom dana za nekoliko segmenta gospodarstva, uzmite poljoprivredu, uzmite turizam, preradu drveta. Mi smo još uvijek u fazi da balvane iznosimo vani, a onda te iste sirovine uvozimo 10 ili 20 puta skuplje kao finalne proizvode. Gospodarstvenicima se mora osigurat pristup znatno jeftinijim financijskim sredstvima. Naši gospodarstvenici dobivaju kredite u komercijalnim bankama po kamatama od 8 do 10 posto, dok su te kamate u najvećem dijelu EU 2 ili 3 posto. Mi moramo imati vrlo jasno uređen financijski sustav koji će biti pri ruci uspješnim gospodarstvenicima sa zdravim idejama, Uz izmjenu zakonske regulative i jačanje pravne države. Naravno, sve to se ne može napraviti u pola godine, ali u jednom ciklusu od 4 godine ja mislim da možemo vidno promijeniti odnos uposlenih i neuposlenih. Nije to samo pitanje gospodarstva, vi time stabilizirate zdravstveni sustav, mirovinski sustav i sve ono oko nas što su skoro postale socijalne kategorije. Tako da sam ja optimističnan, s tim da treba se angažirati sve one koji to razumiju, to nije pitanje hira nekog političkog, to moraju raditi eksperti rasterećeni bilo čega nacionalnog, stranačkog, kad je u pitanju uređenje tog zakonodavstva. Ja vjerujem kroz mnoštvo programa koje sam ja pročitao da se nalazi sadržaj koji nam je nužan da bi pokrenuli gospodarski razvoj da bi otvorili mnogo više radnih mjesta, ali u realnom sektoru.

HMS: Svjedoci smo da je BiH ne ravnomjerno razvijena, pa i ova hrvatska područja. Posebno je vidljivo da zapadna Hercegovina dobro stoji, dok ovaj sjeverozapad je slabije razvijen, ali i jugoistok, gdje su četiri općine, s lijeve stranke Neretve; Stolac, Neum, Ravno i Čapljina prometno izolirane, bez dvotračnih magistralnih cesta. Može te li se vi i HDZ obvezati da će te na tom plnu napraviti nešto kad uđete u vlast?

Čović: Apsolutno, to je smisao svega. Naravno, kratko je vrijeme da bi mi o svim detaljima pričali, ali priča o federalizaciji je upravo to, pričao decentralizaciji, vraćanju realnom životu, gdje se on događa.  je upravo to. Evo, neki dan smo otvarali auto cestu na koridoru 5c došla je do Međugorja, trebalo nam je 3 godine da napravimo 10 kilometara. Godišnje radimo 3 kilometra…

HMS: …i svaki kilometar jedna afera…

Čović: …Tako je, svaki kilometar jedna afera. Mi moramo ozbiljno riješiti pitanje infrastrukture prometne, pogotovo energetske infrastrukture. Imamo ogromne kapacitete i mogućnosti. Upravo priča o decantrelizaciji je priča o pokrivanju svih područja, nije želja praviti od Sarajeva, Mostara, Tuzle, Bihaća, neke velike centre, već upravo da ljudi žive tamo gdje im je lijepo. Bosna i Hercegovina je jedan veliki nacionalni park i upravo tom dijelu južnom je Bogom dano živjeti, samo ljudima treba ostaviti mogućnost da mogu kod svoje kuće raditi, jer dobili su cestu kvalitetnu, danas svatko ima energetsku opskrbu, povezali smo se internetom. Drugim riječima, zašto bi netko iz jednog lijepog mjesta, u kojem je ugodno živjeti bježao, ako ga mi ne tjeramo svojim potezima.Dakle, apsolutno obećanje da želimo do kraja ravnomjerno razviti BiH i zato se zalažemo za federalizaciju i decentralizaciju. To što smo radili zadnjih 20 godina mislim da nije donijelo nikom ništa dobro.

HMS: Evo za kraj, jedno pojašnjenje. Iznenadili ste me kada ste rekli da će te tražiti poziciju ministra vanjskih poslova. Mislite li da će se s tim suglasiti Bošnjaci i Srbi, budući, koliko znam po načelu rotacije da bi ta pozicija u ovom sazivu trebala pripasti Srbima? I, drugo, imate li, već sada, kandidata za tu poziciju?

Čović: Što se tiče kandidata imamo jako puno kandidata za sve pozicije, a što se tiče ostalih kolega mi imamo samo jedno pravilo, a to je da u ovom sazivu Vijeća ministara predsjedatelj treba biti Bošnjak, a onda dogovaramo dinamiku kako ćemo dalje birati. Tako da tu postoji mogućnost do kraja da HDZ inzistira na ministru vanjskih poslova. Ako se sjećate Jadranko Prlić je bio zadnji Hrvat ministar vanjskih poslova BiH tamo negdje 97′, skoro znači prije 20 godina, tamo negdje 2001, 2002. smo imali zamjenika ministra vanjskih poslova, mislim da je to bio gospodin Rill. Drugim riječima, upravo to da tri ili četiri ciklusa nismo imali ministra ili zamjenika ministra vanjskih poslova, da dva ciklusa nismo imali člana Predsjedništva BiH dovelo nas je u ovakvu poziciju kad je u pitanju vanjska politika. Ja sam uvjeren da dogovorom prije svega s predstavnicima stranaka koje će biti u vlasti na razini Vijeća ministara ostavlja se realna mogućnost da imamo ministra vanjskih poslova, u najgorem slučaju zamjenika ministra. Tako da bi se, uz člana Predsjedništva BiH, vidno promijenio naš utjecaj u vođenju vanjske politike./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: ‘Moje demoniziranje i majorizacija Hrvata mogu dovesti do ozbiljne krize’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da iza antihrvatske kampanje uoči listopadskih izbora stoje ne samo pojedine konkurentske političke stranke, već i nevladine organizacije, pa čak i određene obavještajne strukture.

Čović smatra da pokušaji njegove demonizacije kao nekoga tko želi “rušiti i dijeliti BiH”, kao i eventualne majorizacije hrvatskog naroda mogu dovesti do ozbiljne ustavne i političke krize.

“Već duže se propagandno djeluje da bi se na sve načine motivirali Bošnjaci da ponovo glasaju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva BiH, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje”, rekao je Čović  u intervjuu za “Dnevni avaz” kojeg prenosimo:

Povrat povjerenja

Kakva su Vaša očekivanja kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od izborne utrke 7. listopada, te kakve rezultate očekuje HDZ BiH na čijem ste čelu, odnosno HNS, s kojima izlazite zajedno na izbore?

– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a, prema svim istraživanjima, uvjerljivo vode kao hrvatska politička opcija koja uživa dvotrećinsku potporu i povjerenje hrvatskoga naroda u odnosu na sve druge političke opcije s hrvatskim predznakom. Ovako značajna plebiscitarna potpora povlači i jednu ogromnu odgovornost prema Hrvatima BiH, kao ustavotvornom konstitutivnom narodu, ali i prema našoj domovini Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima.

Hrvati BiH kao politički narod u kontinuitetu prepoznaju značaj okupljanja snažne stranke izražene euroatlantske orijentacije, jer znaju da je to jedini način da njihovi interesi na odgovarajući način budu zastupljeni. Očekujem da ćemo sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama sukladno ustavnom načelu konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja svih ustavotvornih subjekata, a to su konstitutivni narodi u zajednici s ostalim građanima BiH.

Koga u ovom trenutku doživljavate najvećim konkurentom među kandidatima i smatrate li hoće li se Bošnjaci umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva?

– Potpora hrvatskoga naroda i uvjerljivo vodstvo HDZ-a BiH i HNS-a odnosi se na sve razine vlasti, pa tako i Predsjedništvo. Time i ne sumnjam u ishod predstojećih izbora i moj uspjeh kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

Kada je riječ o mogućim manipulacijama, to, nažalost, nije ništa novo, osim, recimo to tako, upadljive javne bahatosti s kojom se ovaj put to radi. Već duže vrijeme se propagandno djeluje da se na sve načine nastoji motivirati Bošnjake da ponovno glasuju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje. Ciljano populistički se gradi kampanja na onim pitanjima za koja se zna da bošnjački narod ima posebno razvijen senzibilitet.

Time ga nastoje potaknuti na ponašanje na izborima na način koji apsolutno šteti odnosu i zajedničkim interesima i Hrvata i Bošnjaka, ali i svih građana BiH. U pozadini takvih tendencija kombinacija je sitnih privatnih interesa i ciljeva određenih ideološko-političkih krugova koji žele do kraja zaoštriti situaciju u BiH, vjerojatno kalkulirajući pri tome kako na taj način mogu ostvariti neke od svojih strateških političkih ciljeva.

U čemu bi se ogledala najveća pogubnost toga?

– Upravo vrijeme i iskustva iza nas najbolji su svjedok štetnosti i pogubnosti kršenja demokratskih načela i prava svakog od konstitutivnih naroda da slobodno biraju svoje političke predstavnike na svim razinama, osobito u tijela koja imaju karakter kolektivnog predstavljanja i vežu se za sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Znamo da su to članovi Predsjedništva i nacionalni klubovi u domovima naroda. Ipak, duboko sam uvjeren da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, a ove izbore vidim kao veliku prigodu da preokrenemo sve negativne trendove iz prošlosti, da je ostavimo iza sebe, i zajednički stvorimo zdrave pretpostavke za trajnu normalizaciju i povrat izgubljenog povjerenja bošnjačko-hrvatskih odnosa. Moje je čvrsto opredjeljenje da u predstojećem razdoblju te odnose u što kraćem razdoblju uzdignem na jednu partnersku, a potom i prijateljsku razinu kako i priliči bogatoj i svijetloj tradiciji suživota i međunacionalne tolerancije u BiH. Nama i našoj djeci je živjeti skupa u našoj domovini i nema razloga da se svatko ne osjeća prihvaćen i dijelom naše društvene zajednice.

HDZ BiH i SDA godinama koaliraju u vlasti, također, Vi ste imali odlične odnose s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu, zašto onda upravo iz SDA Vaš ponovni ulazak u Predsjedništvo predstavljaju opasnošću po BiH i Bošnjake? 

– To je dio te strategije plašenja Bošnjaka i stvaranja bauka o osobi Dragana Čovića kao onoga koji je „problem“, mojim navodnim rušilačkim porivima i ciljevima. Ta je propaganda intenzivno na djelu već nekoliko godina i stvara se, očito, privid da, ukoliko se „riješimo“ njega, problem majoriziranja Hrvata će nestati. Upadljivo, to je počelo nakon što je Ustavni sud BiH kroz odluku „Ljubić“ konačno razjasnio neka pitanja vezana za legitimno predstavljanje i prava konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor političkih predstavnika i zastupljenost. Time se drastično suzio prostor za izigravanje tih načela, kako je to u više navrata činjeno u prošlosti kroz razne koalicijske konstrukte, platforme, alijanse, uzurpacije pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

U svim tim varijacijama SDA je ostajala u vlasti, što jasno upućuje da je njeno rukovodstvo imalo udjela u svim tim oblicima neustavnog pristupa kako izbornom procesu tako i primjeni izbornih rezultata u procesu formiranja vlasti. Sada, kada su relevantne pravne i ustavne norme konačno razjašnjene, one se pokušavaju na sve moguće načine izigrati, prije svega podgrijavanjem atmosfere straha kod Bošnjaka i mojom demonizacijom.

Obavještajna kampanja

Može li to onda biti uvod u ustavnu i političku krizu u BiH? 

– Zabrinjavajuće je da se djeluje na taj način iako je općepoznato da to sigurno vodi u tešku ustavnu i političku krizu. Stimulira se antikampanja kojom se nastojim prezentirati Bošnjacima kao netko tko dijeli BiH, da zagovaram antieuropske i anticivilizacijske vrijednosti, poput diskriminacije, apartheida, pa čak i fašizma, da sam protiv ljudskih prava, da inzistiram na rješavanju vitalnih pitanja za budućnost BiH samo radi svojega interesa ili interesa nekolicine ljudi oko mene, odnosno da je sve što činim podređeno mojim vlastitim interesima, da ne postoji hrvatsko pitanje u BiH, već samo pitanje moga političkog položaja i statusa, da sam neprijatelj Bosne i Bošnjaka, da radim za interese Ruske Federacije ili nekih drugih država ili međunarodnih subjekata… Naravno da je sve to apsolutna neistina, kao i eventualne druge negativnosti koje se uporno šire kroz ovdje veoma aktivnu propagandnu mašineriju, u kojoj sudjeluju čak i određene osobe i organizacije iz nevladinog sektora. Postoje saznanja da u svemu ovome sudjeluju i obavještajne strukture unutar BiH koje su uzurpirane i stavljene u funkciju određenih političkih subjekata koji upravljaju antihrvatskom kampanjom koju se kao takvu nastoji prikriti izravnim napadima na mene, HDZ BiH i HNS, ali i na sve hrvatske intelektualce i javne osobe koje se usude javno očitovati o bilo kojem važnijem pitanju na način koji je suprotan svemu onome što se propagandom želi postići.

Međutim, ništa od toga me neće obeshrabriti niti pokolebati u mojoj težnji da izgradim europsku BiH po mjeri svih njenih građana i konstitutivnih naroda. Bosna i Hercegovina je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti.

Politička tradicija

Stalno potencirate da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva naroda i da se to mora promijeniti. S druge strane Bošnjaci i Srbi, gdje su većina Hrvati, također su ugroženi. Nedavno je o tome u Stocu govorio i lider SBB-a Fahrudin Radončić. Šta ćete učiniti da svi narodi i građani u ovoj zemlji budu jednakopravni? 

– Zalagat ću se za donošenje europskog ustava onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku BiH, s kojim ona može ući u punopravno članstvo EU. On mora biti takav da utjelovljuje političku tradiciju jednakopravnosti i slobode kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Težim ustavu koji razrješava antinomiju individualnih i grupnih prava, uspješno pomiruje europsku konvenciju o ljudskim pravima s tradicionalnim odrednicama našega ustava. To je moguće samo uz dosljednu provedbu temeljnih načela našeg ustava, a to je prvenstveno konstitutivnost koju je naš Ustavni sud s razlogom nazvao natkrovljujućim načelom.

Napad na pravosuđe je napad na državu 

Koliko su napadi i prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija u BiH opasne za cjelokupno bh. društvo?

– To je dio šire strategije da se ovdje produbi kriza i dodatno ospori autoritet naših pravosudnih institucija u vremenu kada ono treba pokazati posebnu snagu i neovisnost. Napad na pravosudne institucije, naše suce i tužitelje je napad na državu BiH. Tako to treba shvatiti i shodno zakonu oštro sankcionirati. Oni koji stoje iza tih napada su neprijatelji BiH.

Ide li Vaš odnos s Miloradom Dodikom na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i države BiH, i imate li „tajni plan“ s njim? 

– Taj odnos je u medijima prikazan na jedan dramatičan način, kao zavjerenički prema BiH ili pojedinim narodima. To vidim dijelom one iste propagandne strategije kojom se pokušavam trajno diskreditirati u očima Bošnjaka. Ponovno vas i javnost uvjeravam da ništa od tih insinuacija i konstrukcija nije istina. Ono što želim za svoj hrvatski narod, želim i drugima, ništa više ni manje od toga. Dakle, ne tražim nikakve privilegije i specijalni status u ime Hrvata, a na račun drugih. Nemam nikakve skrivene ili tajne planove koji su prijetnja bilo kome. Moj plan je kristalno jasan – europska BiH, suverena i cjelovita država u kojoj su njeni građani jednaki, a konstitutivni narodi ravnopravni. Suradnja s gospodinom Dodikom temelji se na činjenici da je on nositelj izvršne vlasti u entitetu Republika Srpska i predsjednik snažne parlamentarne stranke. To su važne funkcije s kojih se može utjecati na živote građana, pa tako i Hrvata povratnika koji žive u RS.

Vaša saradnja s Dodikom, vezala se i za Vašu navodnu naklonost Rusiji i utjecaju te zemlje u BiH. Koliko u tome ima istine i koliko se utjecaji velikih sila na našu zemlju reflektiraju na cjelokupno stanje u BiH ?

– To je samo još jedno u nizu podmetanja, apsolutnih besmislica i medijsko-obavještajnih konstrukcija. Hrvati BiH imaju svoju neupitnu euroatlantsku orijentaciju kao svoj strateški cilj. Od tog cilja nikada ni pod kojim uvjetima osobno neću odstupiti i spreman sam učini sve što mogu u njegovoj promidžbi. Imajući to u vidu mogu samo kazati da je teza koju ste iznijeli najbolji dokaz karaktera anti-kampanje koja se vodi protiv mene i koja je time dosegla svoj apsurd. Idejni tvorci takvih insinuacija u silnoj želji da me kompromitiraju su se do kraja zapetljali, i vjerujem da više ni oni ne znaju kako se ispetljati iz svega toga.Ono što je važno je da, bez obzira o kojim vanjskim silama bila riječ, mi se apsolutno moramo okrenuti jedni drugima u BiH i prestati tražiti sponzore i pokrovitelje izvana, tko god da je u pitanju. Daleko je važnija naša unutarnja kohezija i komunikacija, ali na tome trebamo raditi, moramo početi iskreno komunicirati. Tu će se vrlo brzo morati napraviti iskorak da bi dobili pozitivan zaokret. To možemo postići samo u dijalogu i kroz potrebne reforme. I kada te naše odnose konačno posložimo sve će biti puno jasnije, pa i ta perspektiva naših unutarnjih i vanjskih odnosa. Danas se najveće zamke komunikacije kriju u društvenim mrežama i  nekontroliranom elektronskom dezinformiranju, gdje je moguće, bez da se snose posljedice, širiti različite neistine i to činiti na jedan organiziran način do te mjere da ljudi počnu vjerovati u laži. To nas sve vraća u mračno doba totalitarizma, pa gotovo mogu reci i u srednji  vijek. Uvjeren sam da će vrijeme ispred nas raskrinkati sav besmisao takvog oblika dezinformiranja, a da će javnost naći snage oduprijeti se tome, ne samo kada sam ja u pitanju nego općenito svugdje gdje postoje tendencija da se zamagli stvarno stanje stvari ili iskrivi  slika.

Osim političkih pitanja o kojima ste govorili, šta je za Vas prioritetno riješiti u zemlji nakon izbora?

– Za mene najvažniji prioritet i pitanje svih pitanja je životni standard naših građana. Pitanje ekonomije je ključno pitanje. Otvaranje novih radnih mjesta je izazov s kojim se odmah moramo suočiti. Zaustaviti iseljavanje naših građana. Borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, politička pitanja ne smiju biti prepreka boljem gospodarskom ambijentu i povećavanju investicija. Ja želim raditi na ekonomskoj BiH i na snažnom ekonomskom razvoju naše domovine.

Kako komentirate činjenicu da je Nikola Špirić, državni izaslanik iz SNSD-a završio na „crnoj“ američkoj listi zbog korupcije?

– Nikada ne komentiram odluke te vrste pogotovo ako su donijete od stranih administracija, isto kao što ne komentiram odluke naših pravosudnih institucija. Uvijek ću biti suzdržan u takvim stvarima iz principijelnih razloga. Ne bi bilo primjereno ni sa stanovišta javne pozicije koju  obnašam da to komentiram na bilo koji način. Indikativan je jedino trenutak njenog donošenja, praktično u jeku predizborne kampanje. Moja je osobna želja da uvijek u svim situacijama naše nadležne institucije reagiraju svugdje gdje se utvrde neki elementi neprihvatljivog ponašanja, bez obzira o kome je riječ.

Tko je kriv što zbog migrantske krize u BiH, najviše ispaštaju građani, koji su „razapeti“ između toga da budu humani i straha za svoju sigurnost. Zar nije Predsjedništvo BiH moglo učiniti više i kako riješiti ovaj problem?

– Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom obvezalo Vijeće ministara da redovito prati ovu materiju, a njegova predsjedatelja da dostavlja informacije o stanju u području migracija u svezi s povećanim prilivom migranata u BiH. Time je ova točka postala stalna u našem radu. Osim toga u Predsjedništvo smo pozvali sve nadležne institucije kako bi kroz razgovor s njima utvrdili pravo stanje stvari, odgovarajuće odgovore i raspoloživa rješenja za ovaj problem. Ono što je kratkoročna mjera je primarno bolja zaštita naših granica i povećan napor na sprečavanju ulazaka, pogotovo jer ima indicija da se ti ulasci potiču i organiziraju iz susjednih zemalja. S druge strane, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu moramo tretirati sukladno zakonu i europskim standardima, paziti da ne dođe do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i da im se pomogne u egzistencijalnom minimumu do rješenja njihovog statusa. Pri tom istovremeno moramo paziti sigurnost naših građana tako što ćemo znati tko i kakav nam ulazi u zemlju te pratiti njihovo kretanje i ponašanje. I u ovim pitanjima međunarodna zajednica pomno prati svaki naš korak. Nažalost, problem je takav da ga ne možemo rješavati bez pomoći i tješnje suradnje s Europskom unijom.

Jedna od Vaših čestih izjava je ta da su cilj i misija HDZ BiH europska BiH. Kakva je  po Vašem viđenju ta europska BiH i zašto uglavnom iz HDZ-a stižu izjave da su jedino Hrvati pobornici i zagovornici evropskih vrijednosti. Smatrate li uistinu da nema drugih stranaka u zemlji kojima je stalo do europskog puta? 

– Vrlo jednostavno, europska BiH je članica Europske unije odnosno zemlja koja ispunjava i  prati europske standarde u svim relevantnim pitanjima i područjima života, prije svega  vladavine prava, unutarnje stabilnosti, efikasnih institucija, zaštite ljudskih prava i prava  manjina, gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti itd.

Potvrđujući Hrvate kao nositeljima europskih vrijednosti nikada nismo zanijekali drugima europsku orijentaciju, ali smo osjećali potrebu da jasno iskažemo svoju, i to ne treba nikoga  smetati zato što je to iskreno, bez obzira kako to netko drugi vidio ili tumačio. U tome nema nikakve razmetljivosti ili želje da se prikažemo na bilo koji način vrjednijim ili boljim od  drugih. Da su samo Hrvati opredijeljeni za EU onda cijela ta priča ne bi imala puno smisla. Naša je želja bila prije svega da ojačamo svijest unutar svog naroda o tom pitanju i da ga ohrabrimo da da svoj puni doprinos europskoj perspektivi BiH, da ostane na svojim stoljetnim  ognjištima, a onda i da pozovemo i druge koji dijele te vrijednosti i spremni su slijediti taj put. Nije dovoljno pokrenuti samo politiku, već i cjelokupno društvo i sve njegove komponente, i Srbe i Hrvate i Bošnjake, kao i sve druge građane. Zamkama prošlosti možemo izbjeći samo ukoliko sazrijemo kroz zajednički radi i unutarnji dijalog o svim bitnim pitanjima. To je nužno kako bi bili spremni za ono što se od nas kao države očekuje na EU putu, ali i ono što sami priželjkujemo za sebe i svoju djecu.

(avaz.ba)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Karamatić: Za BiH se može reći kako se radi o izgubljenom vremenu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić u intervjuu za Dnevnik.ba govori o tomu jesu li hrvatski političari u zadnje četiri godine mogli više uraditi na zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa u BiH, revitalizaciji Herceg Bosne, predizbornim očekivanjima, ali i krizi koja čeka BiH nakon izbora.

Gospodine Karamatiću, kako ocjenjujete četiri godine koje su iza nas u političkom smislu? Je li riječ o izgubljenom vremenu?

Za BiH se može reći kako se radi o izgubljenom vremenu. Četiri godine sa stalnom političkom krizom u tijekom kojih parlamentarna većina ili nije postojala ili je bila na rubu, četiri godine zastoja u cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi nije malo i dugoročne posljedice neće biti male. S druge strane ukoliko gledamo samo političku poziciju BiH Hrvata smatram kako su ove četiri godine dobro iskorištene i kako su se napravili značajni pomaci. U prvom redu mislim na predavanje kredibilne aplikacije za članstvo BiH u EU, koja će dugoročno omogućiti brisanje umjetne granice između nas i RH, zatim na vraćanje u pravo velike većine branitelja koji su iz njega izvedeni tzv. Helezovom revizijom, dvije Rezolucije Parlamenta EU u kojima se naglašava legitimnost, supsidijarnost i jednakopravnost, i u konačnici veliki povratak Herceg Bosne u javni diskurs nakon višegodišnje šutnje o njoj, van razumne sumnje mogu se smatrati uspjesima hrvatske politike a ne izgubljenim vremenom.

Jesu li hrvatski političari, pa i Vi sami, mogli više učiniti u borbi za osiguravanjem jednakopravnog političkog statusa za hrvatski narod u BiH?

Obično se kaže kako se moglo učiniti više ali, iskreno govoreći ne vidim gdje se to moglo učiniti, mislim kako se učinilo sve što je bilo moguće. Za osiguranje jednakopravnog političkog statusa bilo kojeg naroda u BiH je potrebno osigurati i ruke u Parlamentu i iz ostala dva naroda. Cijeli ovaj mandat hrvatski predstavnici nisu imali sugovornika sa bošnjačke strane koji je bio barem voljan razgovarati, a kamo li pristati na bilo kakve zakonodavne izmjene koje bi poboljšale status Hrvata u političkom smislu. Unatoč tome smo pokazali i dokazali kako je BiH i hrvatska zemlja i da se niti sada, a niti ubuduće, državna politika neće moći voditi bez naše suglasnosti po svim pitanjima. Narodski rečeno, pokazali smo tko je gazda u ovoj zemlji.

Što je cilj HSS-a na ovim izborima?

HSS dosljedno provodi svoju politiku već godinama bez bilo kakvih vrludanja. HSS je jedna od rijetkih, da ne kažem jedina hrvatska politička opcija uz koju se niti u kakvim opcijama ne veže pojam izdaje nacionalnih interesa i suradnje sa neprijateljima hrvatskog naroda protivno volji puka hrvatskoga. Očekujemo da birači to prepoznaju i očekujemo da se HSS nakon ovih izbora ustabili kao treća politička opcija u Hrvata po broju glasova a nakon idućih lokalnih izbora očekujemo konačno preuzimanje drugoga mjesta. Očekujemo također da hrvatski narod pojedine političke opcije koje koketiraju sa bošnjačkim strankama, očekujući “milost Aga i Begova”, ili idu po svoje mišljenje u strane ambasade, na ovim izborima pošalje u roptarnicu političke povijesti

Kakva su Vam očekivanja u postizbornom periodu s obzirom na to da nema dijelova Izbornoga zakona BiH kojima se regulira popunjavanje Doma naroda FBiH? Hoće li doći do teške ustavne krize i krize vlasti?

Osobno već odavno najavljujem najveću ustavnu, pravnu i zakonodavnu krizu u povijesti BiH kao samostalne države. Volja birača na izborima se neće moći provesti jer jednostavno ne postoji Zakon po komu bi se to uradilo, niti nakon izbora više ima tko donijeti taj Zakon. Jedini tko može osigurati implementaciju izbornih rezultata je Visoki predstavnik, ali se on već godinama ne bavi svojim poslom. Ukoliko se taj, više nego realan scenarij i dogodi, HSS je već najavio kako će sukladno međunarodnom pravu pokrenuti inicijativu za revitalizaciju HR HB.

Ima li u BiH dovoljno osviještenih političara kojima je uistinu stalo do države BiH, odnosno je li moguće da u sljedeće četiri godine BiH postane „normalnom“ zemljom, tj. državom u kojoj će se poštivati prava konstitutivnih naroda kao i svakog njenog stanovnika/građanina?

Pitanje je percepcije. Ukoliko ovo pitanje postavite bilo kojem bošnjačkom političaru odgovorit će vam da ima. S tim da svi oni „normalnu” BiH vide kao građansku, to jest bošnjačku. Takvu BiH niti vidim u budućnosti, niti mi je stalo do nje, niti ću ikada pristati na nju. Moja BiH koju volim je u Posušju, Kupresu, Žepču, Čapljini, Širokom, Orašju, Kiseljaku itd.

Ukoliko Bošnajci i Srbi žele zajedno sa nama graditi BiH u kojoj ćemo poštivati različitosti kojima realno obilujemo, u kojemu oni mogu poštivati bivši HVO kao jednu od sastavnica današnjih Oružanih snaga BiH, u kojemu oni mogu poštivati Herceg Bosnu koju smo unijeli i u Federaciju i u BiH, osobno sam spreman poštivati i tzv. Armiju BiH i VRS, i graditi tu i takvu Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko ne, vrijeme je da se razilazimo.

Kako komentirate činjenicu da se u bošnjačkoj javnosti intenzivno sotonizira sve hrvatsko? Je li riječ samo o predizbornom „nabrijavanju“?

Osjetili su kako je došlo vrijeme da rješe hrvatsko pitanje na način da Federaciju pretvore u bošnjački enititet i preko medija čine sve da nas uplaše kako bi im se pokorili ili kako bi odselili. Pogriješili su. Ovo je hrvatska zemlja i ostati će hrvatska zemlja sviđalo se to njima ili ne. Same temelje BiH ruše upravo oni koji se najviše kunu kako je vole. Ukoliko se to odmah nakon izbora ne promijeni, nekada u budućnosti će bošnjačka djeca učiti kako je BiH ubila prevelika ljubav. A Hrvati će i dalje ovdje živjeti i biti svoji na svome.

dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari