Pratite nas

Hrvatska

VIDEO – Đapić: Znamo da će ovo izazvati polemike, to i želimo!

Objavljeno

na

“Smatramo da s referendumom, kojim ćemo osigurati da svi građani imaju status političkih Hrvata, čime će se konačno dovršiti proces formiranja hrvatskog naroda u političku naciju, završavamo politiku koja je narušila sve rezultate koje smo ostvarili kroz stvaranje hrvatske države”, rekao je Đapić na konferenciji za novinare, prenosi Direktno.hr

Integracija hrvatskog političkog naroda

Istaknuvši kako je cilj referenduma izborna jednakost u zemlji, što sada nije slučaj, Đapić je rekao da se njihova platforma sastoji od deset političkih ciljeva.

Spomenuo je oststvarivanje ustavne i zakonske jednakosti u političkim pravima svih hrvatskih državljana, koja bi se time vratila milijunima Hrvata koje su antihrvatski režimi nagnali na emigraciju tijekom prošlog stoljeća, otklanjanje svih ustavnih i zakonskih normi koje onemogućuju temeljno ostvarivanje jednakosti izbornog prava, osiguranje jedinstva hrvatske političke nacije te potpunu integraciju ukupnog hrvatskog političkog naroda, kako bi se u državno-pravni poredak moglo integrirati više od 2,5 milijuna Hrvata s pravom na hrvatsko državljanstvo.

“To je nulta obaveza samostalne hrvatske države za čijim operativnim izvršenjem kasnimo 26 godina”, istaknuo je.

Đapić je ustvrdio kako tom inicijativom žele postići integraciju svih etničkih zajednica u Hrvatskoj u hrvatsku političku naciju, što je nacionalni, politički i sigurnosni imperativ kojim bi se etničkim zajednicama omogućilo ostvarivanje svih prava, ali i preventivno onemogućilo njihovu političku instrumentalizaciju.

Kao primjer za to naveo je srpsku zajednicu koju je optužio za destruktivno djelovanje kroz suvremenu hrvatsku povijest i djelovanje protiv hrvatskih, državnih i nacionalnih interesa.

Odbor predlaže da se provede pretkandidacijski postupak za kandidate za saborske zastupnike, kako bi se smanjila mogućnost korupcije, kreiranje izbornog modela koji će svakom hrvatskom državljaninu omogućiti isti pristup izbornom postupku te ostvarivanje jednake vrijednosti svakog glasa što se, naglasio je, može osigurati samo tako da Hrvatska bude jedna izborna jedinica.

Đapić je poručio da se zalažu za trajnu zabranu organizacija i djelovanja političkih entiteta u hrvatskom političkom poretku “koji su programski i nazivom izvan hrvatske političke nacije ili su baštinici nasrtaja na hrvatsku državnu i nacionalnu slobodu”.

Zapriječio bi mogućnost djelovanja SDSS-u

Stoga bi zapriječio svaku mogućnost djelovanja strankama nacionalnih manjina, poput  SDSS-a. Uz to, aboliranim Srbima trajno bi trebalo zapriječiti mogućnost kandidiranja za javne i državne funkcije jer je to u suprotnosti s interesima hrvatskog naroda i njegove političke stabilnosti, te uvijek nosi klicu međuetničkih sukobljavanja.

Izrazivši nezadovoljstvo što se sada “Hrvatska protrese kada Vulin, Vučić ili Pupovac nešto priprijete ili od nje traže” naglasio je da je samo primjeren izborni sustav “najsigurnija obrana nacionalne države i armatura njezine stabilnosti i kvalitete”.

Predsjednik HSP-a AS Hrvoje Niče najavio je da će tijekom ovoga mjeseca održati niz javnih tribina kako bi javnosti predstavili svoju inicijativu, a prva tribina bit će održana u Vukovaru. Naglasio je da inicijativa nije protiv nacionalnih manjina, već protiv pojedinaca koji zlorabe sadašnji loš izborni sustav.

Uz to, dodao je, nisu protiv toga da nacionalne manjine imaju osam svojih zastupnika u Saboru, već žele da ih se bira putem stranačkih lista, a ne kroz 12. izbornu jedinicu, koju bi trebalo ukinuti.

Direktno.hr

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gugo: Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život

Objavljeno

na

Objavio

Dva događaja ponukala su me da napišem ovaj tekst. Prvi je Facebook status jedne prijateljice u kojem je zamolila da u dvije tri riječi kažemo prve asocijacije na spomen Vukovara.

Bez puno razmišljanja napisao sam – smrt i bol. Možda mi je to bila prva asocijacija i zato što sam pisao samo dan prije obljetnice okupacije grada heroja, možda i stoga što sam prije dva dana bio u Rijeci na 11. danima Vukovara u Rijeci i slušao priče vukovarskih branitelja dok su gimnazijalcima na Sušaku pričali što su sve prošli i doživjeli, a možda i zato što je vukovarska tragedija postala dio kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.

Razmišljao sam o tome i kad sam napisao svoj komentar ispod prijateljičine objave, kad mi je kao poruka mobitelom stigla fotografija letka ispisanog ćiriličnim pismom kojim se poziva na „Koncert narodnih igara i pesama“ u Bršadinu i to 19. studenog, dan nakon obljetnice pada Vukovara, na dan kad su zarobljenici i ranjenici odvezeni na masovna stratišta i likvidirani, na dan kad još tugujemo, sjećamo se i suosjećamo s onima koji su izgubili svoje bližnje. Za trenutak sam se zapitao kakav čovjek može to napraviti, a onda sam shvatio da ne može. Čovjek to ne može napraviti isto kao što ljudi nisu mogli onako razarati Vukovar i ubijati njegove stanovnike.

Razarali su grad dugo i brutalno. Na kraju su zauzeli prostor bez kuća i ulica. Ubijali su ljude bez milosti. One koje nisu ubili nisu poštedjeli zato da bi im udijelili milost. Poštedjeli su ih zato da bi ih odveli u logore u kojima su ih mučili i iživljavali se nad njima na najgore moguće načine. Nisu to bili ljudi. Te zvijeri čak nisu bili ni plemeniti predatori. Bila su to bića s dna evolucijskog lanca, lešinari i hijene, bez imalo časti. Razarali su grad i ubijali su ljude, ali ga nisu razorili i nisu pobili Vukovarce.

Odvozili su ih kamionima na stratišta, pucali su u bespomoćne i zarobljene i kosti im zatrpali hladom i vlažnom slavonskom zemljom nad kojom se tih dana vukla gusta magla. Oluja je rastjerala i tu maglu iznad grobova hrabrih Vukovaraca. Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život, prkosan i postojan.

Svojim „Koncertom narodnih igara i pesama“ pokušavaju pljunuti na grobove naših junaka, ali ne mogu. Oni nas mogu ugristi, kao što zvijer potajice ugrize podvijena repa, ali svi naši ožiljci od njihovih ranijih ugriza toliko su tvrdi na našoj koži da će baš na njima slomiti zube. Njihova je kazna baš to što jesu, jadnici bez časti i ponosa. Njihova je kazna što svakog jutra, kad pogledaju je li se pojavilo sunce na obzoru moraju pogledati vukovarski vodotoranj na kojem naše se barjak vije. Njihova je bol to što svaki put kad pogledaju prema Srbiji, zemlji koju su sanjali onako velikom kakva nikad neće biti, što im pogled do tamo zaklanja taj naš barjak rođen na stratištima naših junaka. Zato nek im bude. Neka uživaju u vlastitoj patnji ako ih to veseli, piše Ante Gugo/vecernji.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica odala počast žrtvama Škabrnje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odala je počast stradalim braniteljima i civilima Škabrnje polaganjem vijenaca kod Spomenika masovne grobnice poginulim hrvatskim braniteljima i civilima te ispred Križa poginulim hrvatskim braniteljima na Groblju sv. Luke u Škabrnji.

‘Ovo su teški dani, ali i dani ponosa. Ovih dana 1991. godine zaustavljena je agresija, unatoč padu Škabrnje i Vukovara Hrvatska se uspjela obraniti’, kazala je predsjednica u Škabrnji. ‘Koliko god je tužno kad odajete pijetet žrtvama, ne možete ne biti ponosni kad vidite da ovdje danas život cvjeta’, dodala je.

Podsjetimo, nakon topničkog napada 17. studenog 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u Škabrnju te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari