Connect with us

Hrvatska

VIDEO – Đapić: Znamo da će ovo izazvati polemike, to i želimo!

Published

on

“Smatramo da s referendumom, kojim ćemo osigurati da svi građani imaju status političkih Hrvata, čime će se konačno dovršiti proces formiranja hrvatskog naroda u političku naciju, završavamo politiku koja je narušila sve rezultate koje smo ostvarili kroz stvaranje hrvatske države”, rekao je Đapić na konferenciji za novinare, prenosi Direktno.hr

Integracija hrvatskog političkog naroda

Istaknuvši kako je cilj referenduma izborna jednakost u zemlji, što sada nije slučaj, Đapić je rekao da se njihova platforma sastoji od deset političkih ciljeva.

Spomenuo je oststvarivanje ustavne i zakonske jednakosti u političkim pravima svih hrvatskih državljana, koja bi se time vratila milijunima Hrvata koje su antihrvatski režimi nagnali na emigraciju tijekom prošlog stoljeća, otklanjanje svih ustavnih i zakonskih normi koje onemogućuju temeljno ostvarivanje jednakosti izbornog prava, osiguranje jedinstva hrvatske političke nacije te potpunu integraciju ukupnog hrvatskog političkog naroda, kako bi se u državno-pravni poredak moglo integrirati više od 2,5 milijuna Hrvata s pravom na hrvatsko državljanstvo.

“To je nulta obaveza samostalne hrvatske države za čijim operativnim izvršenjem kasnimo 26 godina”, istaknuo je.

Đapić je ustvrdio kako tom inicijativom žele postići integraciju svih etničkih zajednica u Hrvatskoj u hrvatsku političku naciju, što je nacionalni, politički i sigurnosni imperativ kojim bi se etničkim zajednicama omogućilo ostvarivanje svih prava, ali i preventivno onemogućilo njihovu političku instrumentalizaciju.

Kao primjer za to naveo je srpsku zajednicu koju je optužio za destruktivno djelovanje kroz suvremenu hrvatsku povijest i djelovanje protiv hrvatskih, državnih i nacionalnih interesa.

Odbor predlaže da se provede pretkandidacijski postupak za kandidate za saborske zastupnike, kako bi se smanjila mogućnost korupcije, kreiranje izbornog modela koji će svakom hrvatskom državljaninu omogućiti isti pristup izbornom postupku te ostvarivanje jednake vrijednosti svakog glasa što se, naglasio je, može osigurati samo tako da Hrvatska bude jedna izborna jedinica.

Đapić je poručio da se zalažu za trajnu zabranu organizacija i djelovanja političkih entiteta u hrvatskom političkom poretku “koji su programski i nazivom izvan hrvatske političke nacije ili su baštinici nasrtaja na hrvatsku državnu i nacionalnu slobodu”.

Zapriječio bi mogućnost djelovanja SDSS-u

Stoga bi zapriječio svaku mogućnost djelovanja strankama nacionalnih manjina, poput  SDSS-a. Uz to, aboliranim Srbima trajno bi trebalo zapriječiti mogućnost kandidiranja za javne i državne funkcije jer je to u suprotnosti s interesima hrvatskog naroda i njegove političke stabilnosti, te uvijek nosi klicu međuetničkih sukobljavanja.

Izrazivši nezadovoljstvo što se sada “Hrvatska protrese kada Vulin, Vučić ili Pupovac nešto priprijete ili od nje traže” naglasio je da je samo primjeren izborni sustav “najsigurnija obrana nacionalne države i armatura njezine stabilnosti i kvalitete”.

Predsjednik HSP-a AS Hrvoje Niče najavio je da će tijekom ovoga mjeseca održati niz javnih tribina kako bi javnosti predstavili svoju inicijativu, a prva tribina bit će održana u Vukovaru. Naglasio je da inicijativa nije protiv nacionalnih manjina, već protiv pojedinaca koji zlorabe sadašnji loš izborni sustav.

Uz to, dodao je, nisu protiv toga da nacionalne manjine imaju osam svojih zastupnika u Saboru, već žele da ih se bira putem stranačkih lista, a ne kroz 12. izbornu jedinicu, koju bi trebalo ukinuti.

Direktno.hr

 

facebook komentari

Advertisement
Comments

Hrvatska

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: Ostvaren je napredak u ugovaranju projekata

Published

on

By

Foto: Hina

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu u Virovitici kako je ostvaren napredak u ugovaranju i realiazaciji projekata u okviru  “Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, a uz daljnje jačanje fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, potrebno je naći kombinaciju korištenja sredstava državnog proračuna i EU fondova, kako bi stvorili okvir za ostanak mladih u Slavoniji.

Na 4. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem premijer Plenković je kazao kako je, od listopada 2016. ugovoreno 5,5 milijardi kuna projekata, koji se odnose na Slavoniju, a od zadnjeg sastanka Savjeta polovica toga iznosa, što je dokaz posvećenosti,  angžmana i operativnog rada svih zainteresiranih institucija, a posebice aktivnosti Vlade.

Obrazlažući zaključke sjednice Plenković je kazao kako je ugovaranje projekata po Županijama potrebno izbalansirati, jer su neke učinkovitije i aktivnije od drugih te da će Ministarstvo regionalnog razvoja nastaviti raditi na izradi razvojnog sporazuma za Projekt “Slavonija”, kako bi dobili financijski i pravni okvir za dodjelu sredstava.

Intenzivirat će se savjetodavna suradnja sa Svjetskom bankom te nastaviti poticanje konkurentnosti i poduzetništva.
Ministarstvo poljoprivrede će raditi  će na pronalaženju rješenja problem šteta od elementarnih nepogoda. Posebno će se voditi računa o drvnoj industriji, slatkovodnom ribarstvu i vinarstvu, koji su važni za Slavoniju, pa se predviđa donošenje odgovarajućih pravilnika, koji će pomoći ovim sektorima, kazao je premijer Plenković.

Hrvatska kao nova članica EU tek treba u punini osjetiti koristi redistribucije  europskoga proračuna i poboljšati privlačenje europskih sredstava, pri čemu su kohezijska i poljoprivredna politika temelji regionalnog razvoja, ocijenio je.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izvijestila je  kako je prošle godine, kada su u pitanju sredstva EU fondova, kojima upravlja Ministarstvo dodijeljeno i u gospodarstvo usmjereno 2,67 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a  najveći dio ugovora potpisan u  je posljednjih godinu dana,  pri čemu su aktivirani poduzetnički projekti vrijedni oko 5 milijardi kuna.

Dodala je kako je poduzetnicima s područja pet slavonskih županija  usmjereno 445 milijuna kuna bespovratnih sredstava te su pokrenuti projekti vrijedni oko 870 milijuna kuna.

Dalić je napomenula je kako je prošli tjedan otvoren poziv za male i srednje poduzetnike za ulaganje u opremu i razvoj poslovanja, vrijedan 200 milijuna kuna,  a u suradnji s Ministarstvom turizma priprema se poziv koji će biti namijenjen financiranju kontinentalnog turizma i turizma na manje razvijenim područjima, gdje turizam predstavlja mogućnost za gospodarski iskorak.

Žalac: Oko 30 posto ugovorenih projekata

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac  kazala je kako je prije tri mjeseca na sjednici Savjeta u Slavonskom Brodu bilo ugovoreno 14 posto, a na današnji dan smo na oko 30 posto ugovorenih projekata, koji su planirani do kraja ove financijske perspsektive.

Izvijestila je kako se u idućem razdoblju planira objava osam poziva iz EU fonda za reigonalni razvoj, od 190 milijuna eura, a u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke utvrdit će se koje kratkoročne srednjoročne i dugoročne mjere koje u budućnosti trebamo poduzeti, pri čemu su, uz korištenje postojećih sredstava iz operativnih programa, nužne i strateške investicije, koje će potaknuti gospodarstvo.

Smatra kako su gospodarstvo, poljoprivreda i provedba projekata u skladu s izmjenama Zakona o regionalnom razvoju te uključivanje stručnjaka Svjetske banke podloga za novi posebni regionalni operativni program za istok Hrvatske.

Uz zakonska rješenja, koja bi trebala pomoći poljoprivrednicima, poput Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako su prošle godine izravne potpore poljoprivrednicima u pet slavonskih županija iznosile 1,3 milijarde kuna, a ove godine će biti i nešto više.

Dodao je kako je kroz program ruralnog razvoja u Slavoniju prošle godine stiglo 810 milijuna kuna ugovorenih sredstava, a ove se godine planiraju potpore od 3,7 milijarde kuna te se očekuje visok rast ugovaranja i isplate.
Najavio je mogućnost davanja kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i agencije HAMAG, s povoljnim kamatama, od 0,5 do 1,5 posto, za koje se očekuje da će biti na raspolaganju već u travnju.

Imat ćemo posebnu liniju za proizvođače mlijeka, s kamatom 0,1 posto, čega do sada u tome sektoru nije bilo i očekujemo da će, uz program ruralnog razvoja i izravne potpore, to biti dodatni poticaj i finacijska sigurnost poljoprivrednicima, poručio je Tolušić.

Tolušić smatra kako pomaci dosad poduzetih mjera možda nisu vidljivi odmah i danas, ali će biti vidljivi u relativno kratko vrijeme.

Sjednici Savjeta nazočili su i ministar financija Zdravko Marić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnici, čelnici slavonskih županija i gradova te razvojnih agencija.

Iduća sjednica Savjeta u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je u ožujku prošle godine, kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru “Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”.

Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija i to za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve te energetiku.

Sredstva su osigurana u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020, a  sjednice Savjeta do sada su održane u Osijeku, Požegi i Slavonskom Brodu.
Kako je istaknuto, iduća sjednica Savjeta održat će se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

Hrvatski otoci: Država u 2016. ulagala više od prosjeka

Published

on

By

Hrvatska je država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je Vlada poslala Hrvatskom saboru.

Od 1999. godine, kad je donijet Zakon o otocima, državni i javni sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko 133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku Pelješcu.

Unatoč povećanju broja otočana depopulacija na malim i udaljenim otocima

Iako se između dva posljednja popisa, dakle između 2001. i 2011. godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast, konstatira se u izvješću.

U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su ulagali ministarstava mora (gotovo 390 milijuna kuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva (302.000 kuna) i hrvatskih branitelja (340.000 kuna).

Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna) i Jadrolinija (37 milijuna).

Glavnina sredstava bespovratna

Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije (12 milijuna kuna).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa svoje je pozicije najviše sredstava, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53 državne linije održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna vozila).

Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je isplatilo 24,1 milijuna kuna – 6,8 milijuna za pravne te 17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016.

Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje promiču otočne proizvode i specifičnosti.

Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je sa gotovo 28 milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9, 7 milijuna.

U obrazovanje i kulturu, odnosno izgradnju i dogradnju škola, športskih dvorana i kulturnog centra uložilo je 24 milijuna kuna, u unaprjeđenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna, slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220 otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading