U ramskom selu Ripci u samo 24 sata Ante Pavličević Tune ulovio je u svoju zamku dva džudžana, misteriozne životinje, koje u našem narodu slove kao neuhvatljive i za koje mnogi vjeruju da je riječ o izmišljenim životinjama koje se čudno glasaju.

”I džužanima crna zima, ukočila ih glad i snijeg, moraju izaći. Prije dva dana udavilo mi kokoš. Imam neku zamku pa rekoh idem je postaviti. Kad sam došao jučer ujutro uhvatio se jedan. Nešto se bio ozlijedio, nikako nije živahan, slab bio, pokušao sam ga spasiti davajći mu hranu, ali nakon sat dva uginuo je. Ostavio sam zamku ponovno kad jutros u nju uletio drugi. Ali ovaj je živahan, veseo!“ kaže kroz šalu Ante. Legenda kaže da džudžana nitko nikad nije uhvatio.

Javnost je podijeljena oko džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom glodavcu koji napada perad, dok su drugi uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani.

Mali rječnik hercegovačkih izraza EroGag za džužana piše da je ”mitološko biće koje ljeti pohara sve kokošinjce i glavni je uzrok svih poljoprivrednih devastacija desetljećima.“ ”Malo sam ga slikao i snimao.

Slao sam prijateljima fotografije i video. Ne znam hoće li sutra biti uhvaćen i treći, niti znam kako oni žive, u čoporima, parovima ili pojedinačno. Zamka je za sada stalno postavljena pa ćemo vidjeti ima li ih još. Nisam znao što ću u s džudžanom pa sam ga odnio tu u selu jednom ljubitelju životinja, pa nek on proviđa s njim“ kazao je Tune za portal Rama-Prozor.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?