Pratite nas

Gospodarstvo

(VIDEO) Gospodarska konferencija: Zaustavljanje egzodusa, bolji život za građane i obnova partnerstva s Njemačkom!

Objavljeno

na

„Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015. – 2020.“ – naziv je velike međunarodne konferencije koja se danas održava u Kristalnoj dvorani zagrebačkog Hotela Westin. Na ovome uistinu velikom i značajnom događaju okupilo se više od 900 sudionika i uzvanika. Stručnjaci, stranački i izvanstranački, domaći i inozemni (Njemačka, Slovačka, Izrael), sveučilišni profesori, poduzetnici i obrtnici, ekonomski analitičari, političari, menadžeri i mnogi drugi uglednici sudjeluju na današnjoj gospodarskoj konferenciji.

ZHDZ, KAS & Europska komisija

Uime organizatora velebnog skupa riječi dobrodošlice brojnim su sudionicima uputili ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer (bliske njemačkom CDU-u) u Hrvatskoj dr. sc. Michael Lange i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.

Ugledni međunarodni gosti

Na konferenciji sudjeluju mnoge međunarodno priznate osobe među kojima i predsjednik IFO instituta – s kojim HDZ zajedno radi na cjelovitom Programu gospodarskog oporavka i zapošljavanja -prof. dr. Hans-Werner Sinn, predsjednik Wilfried Martens Centra za europske studije i bivši predsjednik Vlade Slovačke Republike Mikuláš Dzurinda, zastupnik i član Odbora za gospodarstvo i energetiku u njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch…

Službeno otvaranje konferencije

Nakon riječi dobrodošlice predstavnika organizatora, gospodarsku su konferenciju svojim govorima službeno otvorili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

KARAMARKO: Naš program nudi rješenja za bolju budućnost Hrvatske!

Naslov konferencije određuje i njen sadržaj. Ona je bitna stanica na putu prema izradi cjelovitog programa ekonomskog oporavka i rasta na kojem HDZ sustavno radi. I to zajedno s radnim timom stručnjaka s IFO instituta iz Münchena. Današnja gospodarska konferencija prava je prilika da se u okviru svih panela i rasprava, prijedloga i razmišljanja ostvari i dodatna provjera osnovnih teza programa na kojem radimo – programa koji će ponuditi rješenja kako bi Hrvatska prestala biti zemlja-slučaj. Hrvatska nije osuđena na iseljavanje i siromaštvo! Imamo previše potencijala da bismo bili na samom gospodarskom dnu Europske unije.

Očuvati suverenitet moderne države!

Neophodno je – i to hitno – smanjiti kaos i nered u gospodarstvu koji se često očituje u stalnom donošenju i ukidanju niza zakona i propisa. Osnovni zadatak našeg programa je stvaranje pozitivne klime za novo investiranje i razvoj poduzetništva bez kojeg rast nije moguć te ostvarivanje socijalne stabilnosti i sigurnosti hrvatskog društva u cjelini. Pozivam stoga na nacionalni konsenzus poslodavaca, sindikata i svih sastavnica vlasti. Želim da ova gospodarska konferencija postane još jedan putokaz za stvaranje drugačije Hrvatske – u novom vremenu i s novom snagom. Naši su ciljevi jasni: osigurati preporod hrvatskog gospodarstva i bolji život svim građanima te očuvati suverenitet moderne hrvatske države.

[mom_video type=”youtube” id=”2TdyVRVKeo8″ width=”750″ height=”400″]

 

GRABAR-KITAROVIĆ: Očekujem da će premijer prihvatiti moj poziv!

Od prvog dana mandata želim pokazati da radim u korist građana i da ću samo njima polagati račune. Saslušat ću sve koji nude prijedloge za izlazak iz ove recesije i teške socijalne i gospodarske krize. Naravno, postoje različiti stavovi oko mjera, ali to je smisao otvorene rasprave o problemima. Ne smijemo ignorirati probleme i zatvarati oči pred istinom – šest godina recesije i 12 kvartala uzastopnog pada BDP-a ukazuje na strukturne probleme i vrijeme je za postizanje konsenzusa. Trenutno nema važnije teme u Hrvatskoj, jer nikada nismo bili u dubljoj krizi. Upravo zbog toga pozvala sam premijera da sazove sjednicu vlade i očekujem njegov pozitivan odgovor, jer svi moramo raditi na dobrobiti građana!

Obnova partnerstva s Njemačkom 

Hrvatska može biti bogata država – ne preko noći nego napornim radom – koristeći znanja i vještine koje imamo, ali i razvijajući nove. Osobno ću biti uključena u sve aktivnosti koje mogu pridonijeti otvaranju novih mogućnosti našim izvoznicima. Stat ću na čelo gospodarske diplomacije kako bismo obnovili partnerstvo s našim dokazanim prijateljima poput Njemačke. Zato mi je drago da uvaženi njemački stručnjaci sudjeluju u izradi gospodarskog programa u Hrvatskoj, a isto tako pozdravljam i sudjelovanje našeg starog prijatelja – bivšeg premijera Slovačke gospodina Mikuláša Dzurinde. Veselim se čuti mišljenja i poglede koji će se iznijeti na ovom skupu, jer samo nadmetanje idejama, programima i inovacijama može našoj Hrvatskoj donijeti boljitak.

[mom_video type=”youtube” id=”z423TIVrd7c” width=”750″ height=”400″]

 

TEME I CILJEVI

Konferencija je podijeljena u tri panela. Na prvome će se raspravljati o fiskalnoj i monetarnoj politici koje su jedne od glavnih poluga ekonomske politike i gospodarskih promjena. Ekonomski stručnjaci ponudit će odgovor na jedno od ključnih pitanja – kako fiskalnom i monetarnom politikom potaknuti gospodarski rast i konkurentnost Hrvatske. Gdje su nove mogućnosti za hrvatsku industriju? – pitanje je kojim će se baviti sudionici drugog panela pod nazivom „Nova industrijska politika“. Energetski potencijali Hrvatske u EU – tema je trećeg panela na kojem će se – među ostalim – govoriti o energetici kao osnovi daljnjeg razvoja i značaju hrvatskog geostrateškog položaja.

Četvrta HDZ-ova konferencija

„Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015. – 2020.“ samo je jedna u nizu konferencija na koje HDZ poziva domaće i inozemne stručnjake, pokreće raspravu o teškim gospodarskim problemima, nudi konkretna rješenja, razmatra njihove potencijalne učinke, predlaže načine realizacije i prezentira dijelove programa. Prisjetimo se, krajem 2013. godine organiziran je Svehrvatski gospodarski forum, u travnju prošle godine konferencija „Investicijski potencijali Hrvatske“, a u rujnu velika međunarodna konferencija o jačanju zdravstvenog sustava.

Nakon što su predsjednik Tomislav Karamarko i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović upečatljivim govorima otvorili veliku međunarodnu konferenciju o gospodarstvu „Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015-2020“, uvodni govor održao je predsjednik IFO instituta  (i jedan od najvećih svjetskih ekonomskih stručnjaka) prof. dr. Hans-Werner Sinn. HDZ-ovi ekonomski stručnjaci, kao što znate, zajedno s kolegama iz IFO instituta finaliziraju cjeloviti Program gospodarskog oporavka i zapošljavanja.

[mom_video type=”youtube” id=”0mFfKvxgdAU” width=”750″ height=”400″]

 

Ugledni njemački gost – prije nego što se posvetio temi predavanja „Kako je euro uništio konkurentnost zemalja u sustavu eura?“ – izrazio je veliko zadovoljstvo suradnjom s hrvatskim kolegama iz naše stranke. Istaknuo je da je nužno – uz provođenje reformi –  sačuvati socijalnu državu. Ali, koja funkcionira.

Njemačka kao uzor

Prof. dr. Sinn je uvodno kazao da su se u Europi – nakon dugogodišnje recesije – problemi ipak donekle popravili. Izvoz nadilazi uvoz, no i dalje ostaju problematične otplate dugova. Kao primjer provođenja uspješnih reformi naveo je – Njemačku.

– U Grčkoj se oporavak izvoza donekle oporavio, no – pored Španjolske – i dalje ostaje visoka stopa nezaposlenosti. I Njemačka je imala gospodarske probleme, no reformama je svoje nacionalno gospodarstvo uspjela napraviti uspješnim.

Kriza eurozone

– Kriza eura imala je teške posljedica za gospodarstvo mnogih zemalja. Probleme je izazvalo neprestano zaduživanje država zbog niskih kamata. A onda je došla kriza jer banke gube vlasnički kapital – Grčka, primjerice, nije bila u mogućnosti pronaći nikoga na tržištu kapitala tko bi joj posudio novac. Važno je spomenuti krizu tržišta nekretnina – nakon početne „ekplozije“ cijena, počele su iznenada padati.

Agonija

Predsjednik Tomislav Karamarko na samom je kraju današnje velike međunarodne gospodarske konferencije odgovarao na pitanja novinara. Govorio je, među inim, o zaključcima konferencije te najavio predstavljanje kompletnog gospodarskog programa uoči izbora.

Izjavu predsjednika Tomislava Karamarka pogledajte u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

zaduživanja

Prof. dr. Sinn je upozorio na problem dužničke krize – jedino se reformama problemi rješavaju.

– Potrajat će još godinama da pojedine EU države ne ojačaju dovoljno i postanu konkurentne. Zaduživanjem se samo odgađa rješavanje problema. Jedino rješenje su – reforme! Ne kažem da zemlje koje su uvele euro trabaju ga napustiti – ali se moramo suočiti s problemima i započeti proces oporavka.

[mom_video type=”youtube” id=”2DzghnCGcQk” width=”750″ height=”400″]

 

Jako sam zadovoljan. Detektirali smo probleme i donijeli dijagnozu. Naznačili smo pravce razvoja našeg gospodarskog programa koji upravo finaliziramo. Program ćemo predstaviti javnosti otprilike mjesec dana prije izbora. Vidjeli ste koliki je bio interes – došli su brojni gospodarstvenici. Bilo je jako dobro.

Konkretan program & radikalne reforme

Idemo u radikalne reforme. Ne smijemo plašiti ljude, naravno. Reforme će se postupno realizirati, ali za to je potreban konsenzus. Kao stranka ponudit ćemo našim građanima i stručnoj javnosti sve ono što ćemo  predvidjeti kao naš program. Tu priča mora biti otvorena. Nećemo mahati brošuricom i reći ovo je naš program „21“ ili „78“, nego ćemo doći s konkretnim programom. Upravo se izrađuje provedbeni dio. O tome ne pričamo – jer smo vezani ugovorom. Sada jednostavno nije oportuno o tome govoriti. Ali, spremni smo za izbore – kad god budu.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari