Pratite nas

Pregled

(VIDEO) Hodak u Bujici: “Ivo Josipović je ‘sveta krava’ – Ustavni sud ga je već jednom zaštitio, ovaj puta neće pobjeći pred pravdom!”

Objavljeno

na

Gostujući u Bujici na Z1 i partnerskim televizijama, odvjetnik Zvonimir Hodak kritizirao je rad Ustavnog suda, posebno odluku o zabrani ‘Ulice 10. travnja’ u Slatinskom Drenovcu. Pohvalio je suca Miroslava Šumanovića i njegovo izdvojeno mišljenje te najavio pobjedu u Strasbourgu, u žalbenom postupku Josipa Šimunića zbog pozdravljanja sa ‘ZDS’…

“Što više zabranjuju pozdravljati sa ‘Za dom spremni’ – mladi više pozdravljaju; to je znak prkosa i ponosa naših ljudi,” rekao je Hodak.

USTAVNI SUD – PARAPOLITIČKA ORGANIZACIJA!

Budite sigurni da će Josipović biti osuđen u tužbi koju protiv njega podnose katolički vjernici, Ustavni sud parapolitička je organizacija, a bitku protiv Za dom spremni nikada neće dobiti, budite sigurni – izjavio je Hodak.

Zbog kontinuiranih uvreda na račun Katoličke crkve i Majke Božje te svih hrvatskih vjernika – dr. Vice Batarelo, predsjednik konzervativne Zaklade Vigilare, odlučio je pozvati Hrvate da pokrenu masovnu sudsku tužbu protiv bivšeg ljevičarskog predsjednika Ive Josipovića. Na stotine građana već je potpisalo punomoć za postupak koji će protiv Josipovića povesti jedan od najuglednijih hrvatskih odvjetnika – Zvonimir Hodak. To je bila tema Bujice u petak.

“Tužba će biti podnesena na temelju Zakona o sprečavanju diskriminacije, koji daje pravo udrugama, društvenim zajednicama i svakome tko smatra da se prema njima vrši bilo kakva diskriminacija, da tuže bilo koga. U prvostupanjskom postupku nadležan je Županijski sud u Zagrebu, a u drugostupanjskom Vrhovni sud,” pojasnio je na početku emisije Hodak.

HODAK: HRVATSKA NIJE SEKULARNA DRŽAVA!

“Josipović tvrdi da je Hrvatska sekularna država. Samo su dvije sekularne države u Europi – Francuska i Slovenija, koje ne dozvoljavaju ni Katoličkoj ni bilo kojoj drugoj crkvi sudjelovanje u političkom životu. Hrvatska ima elemente sekularnosti, Crkva je odvojena od države, ali pogrešno je tvrditi da je sekularna država. Crkva je kod nas odvojena od države, ali ona ima svoja prava, preko Vatikana ima pravo sklapati ugovore s državom i tu nema sekularnosti o kojoj govori Josipović! U Hrvatskoj ima 86 posto katolika, daleko su najmnogobrojnija vjerska zajednica, naravno da imaju određena prava,” rekao je Hodak i složio se s Bujancem da bi dobri ministri u Vladi bili biskupi Košić ili Mrzljak!

Hodaku ovo nije prvo iskustvo s tužbom protiv Ive Josipovića.

“Njegov vokabular uopće nije akademski, profesore Tomca i Jurčevića svojedobno je nazvao ‘luđacima’ i ‘budalama’. Tužbu smo podigli još dok je bio predsjednik, tek osam mjeseci kasnije započele su prve procesne radnje, sud je zakazao prvu raspravu nakon što Josipović više nije bio na dužnosti. Obratio se Ustavnom sudu koji je stao na njegovu stranu i na sam dan rasprave sutkinja nas je obavijestila da su s Ustavnog suda dobili odluku da se rasprava ne može održati! Budite sasvim sigurni da bi bio osuđen u tom postupku da ga Ustavni sud nije zaštitio! Ostali smo zabezeknuti, a on se već hvali preko nekog piskarala sa portala Lupiga koji se financira državnim novcem – da će u novom postupku povesti sa 2:0,” rekao je Hodak i dodao da je čak i Tuđman dopuštao tužbe protiv sebe: “Dr. Franjo Tuđman se nikada nije htio poslužiti Ustavnim sudom da spriječi takve stvari, a nazivali su ga ‘diktatorom’. Moram priznati da je čak i Mesić hrabriji od Josipovića i ne izbjegava sud!“

JURČEVIĆ: SLOMILO GA JE KAD NIJE DOBIO DRUGI MANDAT!

Političko djelovanje Ive Josipovića u prilogu je komentirao i dvojac koji je prvi tužio Josipovića – profesori Zdravko Tomac i Josip Jurčević.

TOMAC: “Josipović je s Borisom Tadićem radio na tome da se velikosrpska agresija pretvori u ‘građanski rat’, a krivnja podijeli. Glavna teza velikosrpske politike i danas je pretvaranje našeg obrambenog rata u građanski, čak i u agresiju na Srbiju! Josipović je s Vesnom Pusić vrlo organizirano radio na tome da se diskreditira tužba protiv Srbije za genocid, zbog čega ćemo imati problema s naplatom ratne odštete.“

JURČEVIĆ: “On je jedini predsjednik koji se nije izborio za drugi mandat, što ga je psihološki destabiliziralo, osim toga – i cijelu njegovu strukturu, budući da su udbaši na njega računali. Uloženo je puno da bi postao predsjednik i napravio sve te skandale i izdaje, a ta struktura bi ga ponovo voljela vidjeti na vlast.“

HODAK: BITKU PROTIV ‘ZDS’ NIKADA NEĆE DOBITI!

Zvonimir Hodak u emisiji je izuzetno emotivno progovorio o pozdravu ‘Za dom spremni’.

“Ako je kuna u NDH bila ‘fašistička’ i ‘nacistička’, a danas je platežno sredstvo, onda valjda postoji neka razlika između ove i one kune. Ako se u NDH pjevala ‘Lijepa naša’, onda također postoji razlika. Svugdje postoji distinkcija, jedino ne dopuštaju razliku kada je u pitanju pozdrav ‘Za dom spremni’, kod kojega i jest najveća razlika danas i u odnosu na NDH. Od 1941. do 1945. to je bio ‘ustaški pozdrav’, a od 1991. do 1995. uz njega se odlazilo u rat boriti i ginuti za demokratsku Hrvatsku. Svugdje se može praviti razlika, jedino je ‘ZDS’ uvijek ‘fašistički’, ‘nacistički’ i ‘klerofašistički’… Napominjem, to je jedina bitka za koju s apsolutnom sigurnošću mogu tvrditi da je naši protivnici neće dobiti,“ rekao je ugledni odvjetnik i nastavio:

“Taj pozdrav je znak inata. Svi su šutjeli dok se išlo u rat s tim pozdravom, dok smo slušali Thompsona s tim pozdravom, dok su drugi mijenjali imena, postajali Hrvoje i prestali biti Jovanović… Hajka na ‘ZDS’ počela je nakon smrti Gojka Šuška i kada smo počeli slati ljude u Haag. Autori usklika ‘ZDS’ nalaze se u Hudoj jami i drugim grobnicama, a pozdrav iz Domovinskog rata ne može se iskorijeniti nikakvim Ustavnim sudom! Uostalom, postoji i nekoliko odluka prekršajnih sudova koji su oslobađali krivnje zbog tog pozdrava – u Daruvaru, Zagrebu, Kninu…“ poentirao je Hodak konstatirajući da je šteta što Hrvatska ne primjenjuje američki model pravnih presedana.

USTAVNI SUD ODLUKOM O ‘ULICI 10. TRAVNJA’ NEGIRAO TUĐMANA I STEPINCA!

Hodak je kritizirao i odluku Ustavnog suda o zabrani ‘Ulice 10. travnja’ u Slatinskom Drenovcu.

“Da se ulica zvala ‘10. aprila’ ili ‘29. novembra’, možda ne bi bilo buke, ali Ustavni je sud donio rješenje u kojem stoji da je NDH bila potpuna negacija želje Hrvata za državom. To je povijest i o tome Ustavni sud ne može raspravljati! Tko se ’41. borio za Hrvatsku, a tko za Jugoslaviju? Takva odluka Ustavnog suda je negacija Tuđmana i Stepinca i njihovih definicija Nezavisne Države Hrvatske! Režim u NDH je bio ‘fašistički’, ali tko se tada mogao suprotstaviti Njemačkoj? Je li Srbija bila demokratska država ’41? Mađarska, Slovačka ili Norveška?! U Europi su se partizani borili za svoje nacionalne države, jedino su ‘hrvatski’ partizani bili za Jugoslaviju! U Norveškoj su strijeljali samo Quislinga i njegova četiri ministra, a mi smo imali Hudu Jamu, Bleiburg… Više od 500 tisuća ljudi je izgubilo glavu! Kakva je bila osveta ‘naših’ partizana koji su se tobože borili za Hrvatsku?! Ma, borili su se za Jugoslaviju,“ bio je kategoričan odvjetnik Hodak.

Sudac Miroslav Šumanović jedini je imao izdvojeno mišljenje u kojem je rečeno da se Ustavni sud ne može miješati u povijest i da je nenadležan. Riječ je o istom sucu koji je imao izdvojeno mišljenje i u postupku protiv Josipa Šimunića, kojega zastupa upravo Hodak pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

“Njegov problem je da ima svoje mišljenje koje iznosi vrlo stručno,“ rekao je Hodak i dodao: „Sudac Šumanović govori o predmetima koje bi Ustavni sud trebao rješavati, a ne nametati mišljenje da je NDH bila negacija Hrvata za vlastitom državom. Upravo obrnuto! Imamo amatere povjesničare na Ustavnom sudu koji su donijeli ustavnopravnu glupost,“ rekao je Hodak i opleo po novinarki Slavici Lukić, inače partnerici Milorada Pupovca, Sanji Barić s riječkog Pravnog fakulteta i Đorđi Gardaševiću sa zagrebačkog Prava koji nakon odluke Ustavnog suda o ‘Ulici 10. travnja’ tvrde da se vladino Vijeće za suočavanje s prošlošću treba raspustiti i da po ovom pitanju više nema rasprave. Hodak je naveo da je za razliku od svih njih, kao i drugih sudaca Ustavnog suda, sudac Miroslav Šumanović jedini pravi ekspert koji nije politički postavljen i koji je prije dolaska u Ustavni sud imao respektabilnu pravnu i sudačku karijeru.

Hodak je opleo i po Titu te njegovim istomišljenicima u Ustavnom sudu: “Čovjek koji je javno rekao da će Sava prije poteći uzvodno nego će Hrvatska biti država, po njihovom tumačenju bio je za! Čisti apsurd!“

JOSIPOVIĆ – SVETA KRAVA HRVATSKOG PRAVOSUĐA!

Zvonimir Hodak je u nastavku emisije komentirao sporan način izbora sudaca Ustavnog suda, za koje je i prof. Josip Jurčević u prilogu rekao da su najobičniji stranački poslušnici dvije stranke – jer ih se bira dvotrećinskom većinom u Saboru.

“Ustavni sud danas je parapolitička organizacija čiji se članovi dijele na članove HDZ-a i SDP-a. Tako se i odnose prema ovakvim predmetima koji imaju svjetonazorski karakter. Tu se Ustavni sud nema što miješati! Zabranili su nam prvu tužbu protiv Josipovića, ali takva situacija ne može se ponoviti… Njegovo je pravo imati stavove kakve ima, Josipovićev ideološki kod je poznat, ali nema pravo uprezati za svoje potrebe Ustavni sud i biti sveta krava hrvatskog pravosuđa,“ istaknuo je Hodak.

Jedan od najvećih hrvatskih problema, po Hodaku je – pravosuđe, kao i činjenica da se suci kod nas biraju doživotno, dok primjerice, u Americi i suci i državni odvjetnici idu na izbore, što bi bilo jako dobro primjeniti i u našoj zemlji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari