Pratite nas

Najave

VIDEO Karamarko: Oluju ću proslaviti s narodom i braniteljima u Kninu

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u četvrtak da će će 20. obljetnicu vojno-redarstvene akcije “Oluja” proslaviti u Kninu zajedno s narodom i braniteljima, jer je u Kninu “počeo i završio oslobodilački rat”, istaknuvši kako nije za vojni mimohod u Zagrebu koji predviđa Vlada.

Na početku je rekao kako nema informaciju da se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović slaže da bi se proslava uz Knin trebala održati i u Zagrebu.

“Mislim da nije vrijeme za eksperimente što se tiče te proslave. 20 godina se može dostojanstveno i dostojanstveno će se proslaviti u Kninu. U Kninu je započeo rat i on je završio, naš oslobodilački rat. Prema tome, poskupljivanje same proslave nije dobro. Naprosto, nisam za Zagreb. Naravno, kod mene nije izvršna vlast, odlučit će Vlada i predsjednica, neka odluče što hoće, ja ću svakako biti u Kninu jer ne vidim načina kako ću se iz Knina ‘teleportirati’ tako naglo do Zagreba, to je praktično nemoguće. Nakon kninske tvrđave bit ćemo na kninskom trgu s narodom, s braniteljima”, kazao je Karamarko novinarima uoči svečanog obilježavanja 25. obljetnice osnivanja HDZ-a Podsljeme, upitan gdje će slaviti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Dodao je da je skeptičan prema anketama, a li da je prema anketama 70 posto građana za proslavu samo u Kninu.

Upitan slaže li se s ministrom financija Borisom Lalovcem koji se “obrušio na banke”, Karamarko je odgovorio da s bankama treba naći zajednički jezik, jer one imaju svoj interes i od velike su pomoći ako se s njima zna na pravi način surađivati. “Njima su svi krivi i vrlo sam skeptičan kod svake izjave koja dolazi iz ove Vlade”, kazao je.

Pozdravio je odluku o slanju patrolnog broda Obalne straže za spašavanje migranata u Sredozemlju, istaknuvši kako je dobro da se Hrvatska uključi u rješavanje tog velikog humanitarnog problema. “Tisuće ljudi gubi živote u Sredozemlju i dobro je da se Hrvatska u to uključi”, kazao je.

No, kazao je, razmišlja i o brodu “koji se zove Hrvatska, a koji je sav izbušen i tone zbog teške gospodarske situacije”. Vlada bi se stoga, naglastio je, trebala pobrinuti i za “taj brod koji tone”.

Na pitanje slaže li se s mjerama koje je Vlada poslala u Bruxelles u cilju rješavanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, Karamarko je rekao da je Vlada tim mjerama posegnula u prihodovnu stranu javnih poduzeća. “To je zatvoreni krug, jer ako se smanji financijska mobilnost javnih poduzeća, smanjit će se i mogućnost investiranja i otvaranja novih radnih mjesta. To je zatvoreni krug u koji nas je Vlada dovela i iz njega nema izlaza”, poručio je predsjednik HDZ-a. Upozorio je da će se na kraju sve slomiti na leđima građana uvođenjem novih trošarina.

Istaknuvši kako je sadašnja Vlada na kraju mandata i ne vidi što bi kvalitetno mogli napraviti, Karamarko je kazao da će njegovu vladu nakon izbora dočekati svi problemi koje je ova ostavila, a mnoge probleme, rekao je, nije niti riješila već ih je multiplicirala.

Karamarko je komentirao i slučaj zaštićenog svjedoka Ivana Krmpotića, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Zabrana spomenika koji veličaju agresiju na Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo graditeljstva u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjene učinaka izmjena Zakona o grobljima na temelju kojih bi se s groblja u Hrvatskoj trebali ukloniti spomenici s natpisima koji propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Hrvatsku, kao i natpisi kojima se veliča sama agresija ili velikosrpstvo.

Donošenje zakona planirano je do polovice iduće godine, a Ministarstvo očekuje kako će svi nadgrobni spomenici s neprihvatljivim porukama biti uklonjeni do kraja 2020.

Na spomenike koji veličaju velikosrpsku agresiju već dulje vrijeme upozoravaju braniteljske udruge, koje ih smatraju uvredom za žrtve, a najčešće je spominjan onaj Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu.

U dokumentu koji je Ministarstvo graditeljstva pustilo u javnu raspravu stoji kako je riječ o provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. To Vladino vijeće preporuke je izradilo još u veljači, a najava izmjena Zakona o grobljima prvi je formalni korak koji je neko ministarstvo poduzelo kako bi ih provelo u praksi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Povodom 40. godišnjice ubojstva Ante Bruna Bušića u Parizu 1978. godine Hrvatska udruga Benedikt organizira u utorak, 16. listopada 2018., s početkom u 19 sati u prostoru udruge u Splitu (Dubrovačka ulica 15) predavanje pod nazivom “Bruno Bušić – ideja samostalne Hrvatske”. Predavanje će održati Mario Šimundić, mag. povijesti i hrvatskog jezika.

Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku, u novijoj se hr­­vatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Ante Bruno Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hr­­vatski rodoljub i re­vo­lu­cionar, nacionalni borac i mučenik.

Čitavo ži­votno djelovanje Brune Bušića – od najmlađih dana, kad je bio pun mladenačkih rodoljubivo – revolucionarnih ideala, pa do šezdesetih godina kada je završio fakultet i kad je u hrvatskoj javno­sti u domovini, a pogotovo izvan domovine došao do izra­žaja prikazivanjem u novinskim člancima poli­tičko-društvene, go­spodarske i opće stvarnosti hrvatskoga naroda u tota­litarnoj komunističkoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Nešto kasnije svojim političko – programatskim radom u emi­gra­ciji i iseljeništvu postao je jedan od najpoznatijih zagovornika hr­vat­ske nacionalne slobode revolucionarnim putem.

Duh Lunda bio je u pro­gra­mu stvaranja slobodne, demokratske i neovisne hr­vatske države uspostavljene 1991. godine. Bušićeva mučenička smrt u Parizu 1978. godine., u četrdesetoj godini života, posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvat­ske.

U ovom izlaganju pratit ćemo cijeli život neumornog borca za hrvatsku samostalnost te preko njegovog života steći i uvid u prilike u domovini i emigraciji 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Također dobit ćemo odgovor i na pitanje zašto je od svih političkih emigranata iz SFRJ baš njegovo ime ostalo uklesano zlatnim slovima hrvatske samostalnosti, piše hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari