Pratite nas

Vijesti

VIDEO – Navijači Srbije i Slovenije zajedno provociraju Hrvate

Objavljeno

na

U finalu Eurobasketa večeras se sastaju Slovenija i Srbija, dvije reprezentacije koje su dosad pokazale najviše na turniru.

U Istanbulu se sprema spektakl, a i jedni i drugi imat će veliku podršku u dvorani.

No, i na dan kada igraju tako veliku utakmicu, njihovi navijači nisu propustili sjetiti se Hrvatske. Umjesto da uživaju u spektaklu, oni su se odlučili provocirati hrvate. Očito su u pitanju nekakvi kompleksi. “Tko ne skače taj je Hrvat”, započeli su navijači Srbije, a vrlo brzo su im se pridružili i Slovenci.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

Objavljeno

na

Svi sve znaju o Vukovaru, ali nekako na žalost u sjeni stradanja ovog grada u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu ostalo je malo selo Škabrnja, smješteno dvadesetak kilometara jugoistočno od Zadra, u Ravnim kotarima.

Srbi, odnosno zločinačka Jugoslavenska narodna armija (JNA) sravnali su ovo mjesto 18. studenoga 1991., dakle istoga dana kada je okupiran i Vukovar.

Srbima je Škabrnja smetala i prije ovog rata. Nisu je mogli podnijeti jer su tu isključivo živjeli Hrvati, vrijedni, pošteni i gostoljubivi ljudi.

Zbog toga ovo selo nije moglo ni napredovati, tim prije što su i komunisti neprestano govorili da je to „leglo ustaštva“. Nu, bez obzira na komunističku ili bolje rečeno Titovu politiku koja se vodila prema njima, Škabrnjani su, prije svega zahvaljujući svojim vrijednim rukama, a poglavito rođacima koji su živjeli u inozemstvu, uspjeli izgraditi najveće, najljepše i najbogatije ravnokotarsko selo.

Kad su početkom devedesetih godina počele promjene u društvu, kad se vidjelo da se nešto sprema, i u Škabrnji su živnuli, jer su se nadali da više neće biti komunističko-srpske diktature. Nastala je euforija, entuzijazam, a na svakom koraku se osjetio domoljubni zanos.

Gotovo na svim kućama vijorile su se hrvatske zastave. To je itekako počelo smetati Srbe koji su živjeli u okolnim mjestima, jer, po njima, nije dolazilo u obzir da im i dalje prvi susjedi budu – ustaše.

Stoga je odmah početkom 1990. počeo otvoreni napad na ovo selo. Prvo pobunom Srba prema tadašnjoj vlasti, a nakon toga je slijedilo niz provokacija, od paljenja hrvatskih šuma, zastrašivanja stanovništva, pa  do zatvaranja cesta prema njihovu mjestu. Prvi balvani postavljeni su na cesti Zadar-Benkovac na ulazu u Donje Biljane, prema Škabrnji, gdje su Srbi postavili zapreke i naoružane civile.

Sad kad na tom području spominjemo paljenje hrvatskih šuma od strane srpskih pobunjenika početkom 1990. nikako se ne možemo oteti dojmu da je to isti ili slični scenarijo koji nam se kontinuirano i u miru događa svake godine u vrijeme turističke sezone diljem Jadrana.

Ili se to nama samo tako čini.

Prvi topnički napad na Škabrnju, bez ikakvog povoda, pobunjeni Srbi i JNA, izveli su 17. rujna 1991. Nakon toga uslijedila je evakuacija civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i staraca. Ali, čim bi bilo potpisano nekakvo primirje ljudi su se vraća u svoje već tada oštećene ili razorene domove, što nije dugo trajalo, jer su četnici svako malo nastojali otežati njihove živote, pa su čas odlazili, čas se vraćali da poprave što se popraviti da.

Naivno su vjerovali Srbima, pod čijim  je zapovjedništvom bila JNA, da će poštivati dogovor ili primirje. Samo od 4. do 10. listopada 1991. na Škabrnju je palo preko dvije tisuće raznih projektila, što je drugim riječima značilo da Škabrnje više ne smije biti na zemljopisnoj karti! Čak su i četnički zrakoplovi u više navrata raketirali selo te bacili osam kazetnih bombi. Na dvije neeksplodirane  nađene su i poruke ovog sadržaja: „Poklon ministru obrane od JNA“ te „Za Franjine štakore“!

Svi oni koji su mogli nositi pušku ostali su u selu, a oni koji su utekli, utekli su. Samostalni bataljun  Škabrnje, pod zapovjedništvom Junaka Domovinskog rata Marka Miljanića, tada je brojao oko 950 branitelja, (držali su liniju od oko 32 kilometara), koji su se s gotovo nikakvim naoružanjem danonoćno suprotstavljali četničkim tenkovima, zrakoplovima i daleko naoružanim pješacima-zlotvorima.

U povijest je ušlo i to da su Škabrnju branili samo – Škabrnjani, ljudi velikog srca, zanosa, prkosa i odlučnosti.

Kad je 18. studenoga 1991. počeo neviđeni napad na selo sa svim raspoloživim četničkim snagama, na prvim crtama obrane ostala je u pravom smislu riječi šačica hrvatskih branitelja, pod zapovjedništvo Marka Miljanića i njegovih suradnika.

Gorjelo je nebo i zemlja!

Na Škabrnje su se srušile kolone zločinačkih tenkova, oklopnjaka, pješadije, zrakoplova, helikoptera, topova, minobacača…Užas jedan! A pomoći od nikuda!

To je inače bila ratna taktika Srba – ubij, poruši, potjeraj sve što hrvatski diše, a nije spremno na obranu!

Bila je to nevjerojatno hrabra luđačka obrana protiv istinskih luđaka s istoka! Nu, unatoč takvoj sili četnici su toga dana tek u kasnim poslijepodnevnim satima, goneći ispred tenkova zarobljene hrvatske branitelje i civile, kao žive štitove, ipak uspjeli doći do središta sela. Tada je počeo pravi pokolj. Izvlačili su iz podruma žene, djecu i starce i ubijali ih na licu mjesta. Neke su čak namjerno gazili i tenkovima pred njihovim najmilijima, ili su im pak odsijecali dijelove tijela, kako bi što više bili unakaženi.

One koje su zarobili, koji nisu željeli napustiti svoje domove, odveli su u logore, gdje su ih također ubijali i zvjerski mučili. U tome nisu štedjeli ni djecu.

U svom bolesnom bijesu i mržnji, srbijanski četnici, koji danas pričaju o nekakvom „građanskom ratu“, osim života nevinih ljudi, razorili su cijelo selo i njegovu okolicu. Prije toga, kako su to već oni radili, sve su opljačkali što se opljačkati dalo. Danima su odvozili iz sela vrijedne stvari, koje nikada nisu vratili. Gamad, što drugo! Katoličku crkvu također nisu ostavili- srušili su je do temelja. Nisu poštedjeli ni groblje. Iza sebe ostavili su i masovnu grobnicu, nedaleko škole koju su također uništili.

Škabrnja, koja je konačno oslobođena 5. kolovoza 1995., još se danas nije oporavila, a nikada i neće, tim prije jer tamo nema kuće bez žrtava. A popis je iznimno veliki.

Kad su se preživjeli ljudi iz ovog mjesta počeli vraćati svojim razorenim i spaljenim domovima  dočekale su ih stravične parole: „Živjela smrt i dobro došli u mrtvo selo!“

Za ove strašne ratne zločine dosad je odgovaralo tek nekoliko zlotvora, koji su naravno bili nedostupni hrvatskim sudovima, jedna baba i jedan četnik. Među njima nije bilo ni jednog nalogodavca. Ni Haaški sud nije nikoga osudio za ratne zločine u ovom malom hrvatskom selu.

A i dalje se optužuje i sudi hrvatske branitelje!

Sramota!

Mladen Pavković / Kamenjar.com

Milijan Brkić: VUKOVAR I ŠKABRNJA – VELIKO SRCE NAŠE DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari