Pratite nas

Pregled

(VIDEO) Nino Raspudić: Treba promijeniti pravila izborne igre

Objavljeno

na

U organizaciji novoosnovane udruge Virtus, udruge studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u ponedjeljak, 14.5. organizirana je tribina o dva referendumska pitanja građanske inicijative Narod odlučuje.

Gostovali su profesor ustavnog prava te nositelj predmeta Izborni sustavi i Izborno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Robert Podolnjak, koji je ujedno i saborski zastupnik i član saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav, te talijanist i društveni analitičar doc. dr. sc. Nino Raspudić. Tribinu je moderirao Ante Arambašić, student kroatistike i ruskog jezika i književnosti.

Profesor Podolnjak svoje izlaganje započeo je naglašavajući kako su saborski zastupnici po prirodi stvari u klasičnom sukobu interesa kada donose izborne zakone, jer se u izbornim zakonima definira način na koje će biti izabrani zastupnici u parlament, a upravo ti isti zastupnici odlučuju o samom izbornom zakonodavstvu. Sam izborni zakon stoga bi uvijek trebao proći širu javnu raspravu.

S obzirom na to da naš trenutni izborni sustav ima deficite u mnogim aspektima, profesor Podolnjak kazao je kako je u sastavljanju referendumskih pitanja bio konzultiran od strane organizatora inicijative Narod odlučuje, kao i prije četiri godine od strane inicijative Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.

Temeljna načela izbornog sustava treba definirati u Ustavu radi izbjegavanja izbornog inženjeringa

Iako su mediji već široko plasirali tu dezinformaciju, naglašava kako nije riječ o referendumu o izbornom zakonu, već o referendumu o izmjeni Ustava.

Prvo pitanje odnosi se na temeljna načela izbornog sustava, a drugo na drugačije definiranje zastupnika nacionalnih manjina za koje glasuje manje od 1/3 pripadnika nacionalnih manjina, ističući kako su oba referendumska pitanja u skladu s Ustavom RH.

Kazao je kako u nizu znanstvenih članaka već godinama tvrdi kako temeljna izborna pitanja treba konstitucionalizirati, odnosno staviti ih u Ustav, a ne prepustiti ih zakonodavcu koji je posljednjih desetljeća vrlo često mijenjao izborna pravila i čitav izborni sustav tako da je u hrvatskom slučaju lako govoriti o izbornom inženjeringu i jasnim manipulacijama u hrvatskom zakonodavstvu, a neke od dosadašnjih izbornih zakona Ustavni sud je ukidao.

Upravo izborni sustav najmanipulativnije je sredstvo politike, stoga ga je potrebno staviti u Ustav: postaviti ta temeljna načela svakih izbora na jednu višu razinu koja bi trebala biti trajna i koja bi trebala omogućiti ravnopravno natjecanje svih izbornih aktera u svim stranačkim uvjetima. Ovakav prijedlog promjena je kvalitetan, u skladu s Ustavom i doprinijet će demokratizaciji hrvatskog izbornog sustava, rekao je Podolnjak.

Izborni zakon je organski zakon čije promjene donosi minimalna parlamentarna većina, dakle trenutno je za to potrebno 76 glasova. Ustavna promjena zahtjeva 101 glas, ili ustavni referendum kakvog imamo prilike izboriti sada, te će ako referendum skupi dovoljno potpisa o njemu odlučiti sami građani.

U većini država EU izborna načela nalaze se u Ustavu,kao što sad predlaže GI “Narod odlučuje”

U mnogim državama svijeta i većini zemalja članica EU-a njihova temeljna izborna načela nalaze se u Ustavu. Skandinavske države su primjer na koji se profesor Podolnjak poziva svakome tko mu uputi pitanje o tome je li mjesto temeljnim izbornim načelima u zakonu ili Ustavu.

Istaknuo je kako se političari ne bi trebali izjašnjavati o pitanjima ovog referenduma, već bi u potpunosti trebali prepustiti građanima da odluče na koji način žele aktivirati svoje glasačko pravo. Zastupnici u tome uvijek imaju svoje interese te najobjektivniju odluku trebaju i mogu donijeti samo birači, a referendum o izbornom sustavu je najprirodnije mjesto za donošenje takvih promjena. Takav referendum, napominje Podolnjak, nije nikakva “čudna biljka” već su ga provele niz država poput susjedne Slovenije i Italije, a kao najzanimljiviji ističe referendum o izbornom zakonu u domovini parlamentarne demokracije, Ujedinjenom Kraljevstvu.

Potrebno je osigurati kvalitetniju javnu rasparavu o promjenama na bolje koje donosi ova referendumska inicijativa

Profesor Podolnjak naglasio je kako je potrebna bitno kvalitetnija javna rasprava u tijeku dva tjedna samog skupljanja potpisa i puno više otvorenih mogućnosti da se javno kvalitetno raspravi o svim pozitivnim promjenama koje bi ovim referendumom bile omogućene, te potiče sve građane da svojim potpisom omoguće sebi, hrvatskim biračima, da na samom referendumu autonomno odluče kakav izborni sustav žele.

Profesor Raspudić najavio je da će njegovo izlaganje biti nešto konkretnije te je usporedio izabrane zastupnike u sastavu Hrvatskog Sabora nakon izbora 1995. i danas, propitujući prvenstveno uzrok sveopćeg pada kompetencija saborskih zastupnika u kojima su oni danas svedeni na no name puke podizače ruku tj. pritiskivače gumba, gotovo ljude s greškom – one koje možeš ucijeniti, navodi Raspudić. Odgovor pronalazi u načinu na koji funkcioniraju stranke, prvenstveno dvije najveće stranke, a koje su zadržale totalitarni obrazac u kojem se najviše traži poltronstvo i poslušništvo šefu stranke, a to upravo i mogu samo oni koji nisu ostvarili prethodnu karijeru i koji svoje mjesto imaju zahvaliti šefu stranke koji ih je i instalirao u Sabor kroz poziciju na kandidacijskoj listi.

Podsjetio je kako od slične inicijative od prije samo četiri godine koja do dan danas neobjašnjivo nije ostvarila građanima pravo na referendum, imali smo dvoje izbora krkih vlada i najsramnijih političkih trgovina u parlamentarnoj hrvatskoj povijesti što je najjasniji pokazatelj da su postojeća izborna pravila zaista loša.

Najbolji argument za ovaj referendum i onemogućavanje predizbornih koalicija je dolazak HNS-a na vlast

Kao eksplicitan primjer koliko je nužno uvesti tri preferencijska glasa navodi primjer HNS-a kao stranke s trajno minimalnim brojem glasova a koja upravlja s pola državnog novca bilo kroz SDP bilo kroz HDZ, u čijoj vladi vodi kapitalni projekt reforme obrazovanja koja se u razvijenim državama stvara uz najširi državni konsenzus, hodajuća je reklama za promjenu izbornog sustava.

Velikim strankama nije u interesu veća izlaznost birača jer smanjuje omjer snage glasova onih “odanih” birača koji izlaze uvijek glasovati za istu stranku neovisno o njenim realnim programima i postojećim kadrovima, što vidi kao objašnjenje činjenice zašto se politička elita opire ideji dopisnog i elektroničkog glasovanja koje je sveprisutno u razvijenim demokracijama 21. stoljeća.

Kako bi se promijenila postojeća politika kadrova i trgovina političkim pozicijama, potrebno je hitno stvoriti bolja pravila igre, zaključak je Nine Raspudića.

Više pogledajte u videu:

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Majka Jean-Michela Nicoliera primila Zlatnu plaketu hrvatskih ratnih veterana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Božidar Bebek / Totalno HR

Održana tribina „Hrvatsko-francuski odnosi kroz povijest“

Zbor udruga Hrvatski ratni veterani organizirao je 14. veljače 2019. povijesno-stručnu tribinu „Hrvatsko-francuski odnosi kroz povijest“, a kruna cijelog događanja bila je dodjela Zlatne plakete hrvatskih ratnih veterana obitelji mladog Francuza Jean-Michela Nicoliera, hrvatskog branitelja i mučenika s Ovčare čiji posmrtni ostatci do danas nisu pronađeni.

Tribina je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koju je predstavljao njezin posebni savjetnik za branitelje Ante Deur. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja tribini je nazočio sam ministar, general Tomo Medved, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bio je predstojnik njegova Ureda Zvonimir Frka-Petešić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića bila je pročelnica Ureda za branitelje Vesna Helfrih, a bili su tu i izaslanici ministra obrane Damira Krstičevića, general Marinko Krešić u ime Hrvatskoga generalskoga zbora, izaslanik Grada Pleternice, predstavnici braniteljskih udruga i ostalih prijateljskih organizacija, hrvatski branitelji i dr.. Posebno mjesto na tribini pripadalo je gđi Liliane Fournier, majci Jean-Michela Nicoliera, njegovu bratu Paulu i prijatelju Hervéu Rousseauu.

Moderator događanja, predsjednik Zbora udruga HRV Zvonko Sesar, u uvodu je izdvojio dvije osobe koje čine poveznicu u hrvatsko-francuskim odnosima. S jedne je strane Hrvat Marko pl. Slivarić, koji je prije 200 godina postao general u francuskoj Napoleonovoj vojsci, a s druge strane Francuz Jean-Michel Nicolier, koji se u srpnju 1991., tijekom Domovinskog rata, pridružio Hrvatskim obrambenim snagama (HOS-u).

O Jean-Michelu Sesar je govorio i u završnom izlaganju, a posebice je bilo dirljivo njegovo izravno obraćanje majci mladoga Francuza, Liliane Fournier, kojoj je pokušao iskazati veliko poštovanje koje hrvatski narod, a napose hrvatski branitelji osjećaju prema njoj i njezinoj obitelji, te s kolikom se ljubavlju i zahvalnošću prisjećaju mladoga Jean-Michela.

Zanimljiva izlaganja na temu hrvatsko-francuskih odnosa kroz povijest, ali i u sadašnjosti, održali su st. brig. Rajko Dumančić („Hrvatska u doba Napoleona“), bojnik Mario Kalan („Hrvatsko-francuski general Marko pl. Slivarić Heldenburški“), general zbora Ante Roso („Uloga i značenje francuskih državljana u Domovinskom ratu“) i dr. sc. Miro Kovač („Hrvatsko-francuski odnosi kroz povijest“).

Svi su govornici preko svojih tema nastojali pronaći poveznicu između dvaju naroda, hrvatskoga i francuskoga, a svakako je najbliža i najjasnija slika u tome bila uručivanje Zlatne plakete hrvatskih ratnih veterana majci francuskoga dragovoljca koji je kao hrvatski branitelj postao jedan od simbola ne samo vukovarskoga mučeništva, nego cijeloga Domovinskoga rata.

U ime hrvatskih branitelja i ratnih veterana plaketu je gđi Liliane Fournier svečano uručio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obrativši joj se biranim riječima i uz iskaze duboke zahvalnosti na njezinoj žrtvi, žrtvi njezine obitelji i, posebice, na Jeanovoj žrtvi.

Jeanova majka, dirnuta ovim događanjem u čast njezinu sinu, nakon srdačne je zahvale ponovila ono što je već toliko puta morala izreći tijekom ovih 27 godina, a to je da se i dalje traga za tijelom njezina sina, i ne samo njezina sina nego i drugih hrvatskih branitelja, te da se nada da će sve svi napokon pronaći. Pri tome je izrazila nadu kako ne će morati čekati još 27 godina.

Dodala je i da hrvatski narod smatra borbenim narodom, vojska nam je bila hrabra i učinila je sve što je mogla, no političari su zakazali. Na koncu je, a mora se reći da ona sigurno na to ima puno pravo, poslala jasnu poruku današnjim političarima doslovno rekavši da su izabrani kako bi radili, kako bi bili hrabri, i da se počnu tako ponašati, a ako to ne mogu ili ne znaju, onda bi trebali raditi nešto drugo, primjerice: saditi krumpir ili mrkve.

HKV

 

Jean Michel Nicolier simbol hrabrosti i mučeništva Vukovara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari