Pratite nas

VIDEO: Potresna ratna snimka očajnog oca koji je našao ubijenog sina Marka na Dinari

Objavljeno

na

Bacio se u snijeg, grlio ga i mrsio njegovu posve smrznutu kosu. Kroz jecaje je govorio: “Marko, sine moj, moje dijete… Ćaća je uvijek govorio da će ti biti iza leđa, ćaća je uvijek govorio da se ne bojiš! Sine moj, četničku im majku j..em, uvijek sam govorio ajmo ako treba u smrt kad nas tjeraju… Sine moj, gdje si nestao s 23 godine…ovdje…na Dinari” [vsw id=”DYOPgEWXGIY” source=”youtube” width=”600″ height=”400″ autoplay=”no”]

Ratni reporter iz Sinja, Petar Malbaša, nije završio posao koji je započeo ’91. Njegova zadaća bila je voditi medijski rat i to s prve linije. S kamerom u ruci, Malbaša je prokrstario ratom poharanu Hrvatsku, a njegovi video zapisi mogli bi razriješiti mnoge dvojbe, pa i one koje oko genocida vode suci iz Haaga. Medijski rat, što se Malbaše tiče, traje još uvijek. Ovog puta on muku muči s promicanjem prave istine o ratu u Hrvatskoj jer fantastični video zapisi ne nalaze pravi put do gledateljstva. Kada bi HRT, čiji je Malbaša bio vanjski suradnik, objavio samo dio njegovih uradaka, bilo bi odavno jasno da je general Gotovina heroj, da su hrvatski vojnici bili časni u Oluji, ali i da je, po tvrdnjama Petra Malbaše, Oluja trajala deset i pol mjeseci, a ne pet dana. Ovaj fantastični reporter-branitelj zabilježio je sve ključne trenutke mlađe hrvatske povijesti, pa je upravo on osoba koja je snimala tek oslobođenu kninsku tvrđavu i generale, legendarni govor Gotovine koji zapovjednicima naređuje časno ratovanje u Oluji, poznat je po snimci ranjenog srpskog vojnika kojem pomaže hrvatska vojska, ali najsnažniji zapisi javnosti su ostali relativno nepoznati. Jedan od njih je snimka za koju sam Malbaša kaže “ne znam osobu koja je ovo vidjela, a da nije zaplakala”. Riječ je o potresnom video zapisu nesretnog oca koji je našao ubijenog sina, 23-godišnjeg Marka.

Što je sve prethodilo ovom događaju i kako je snimka nastala, pojasnio nam je i nakon 20 godina potreseni Petar Malbaša:
– Prvo da pojasnim… Nije Oluja trajala 5 dana, nego 10,5 mjeseci. Hrvatski vojnik je ojačao, imali smo sedam gardijskih brigada. Oluja je realno počeka krajem 1994. godine operacijom “Zima ’94”. To je jedna od najtežih akcija kad je pokojni Andrija Matijaš Pauk izvukao tenkove na 1780 metara, vrh Dinare, na -20, na 80 cm snijega. Tada vojnici 4 i 7 gardijske brigade nisu znali što se tamo nalazi: minska polja duboko u snijegu, silne utvrde, ali su onda naletili na nešto što ni u snu nisu mogli predvidjeti… Naletili su na civile, Hrvate i nešto Bošnjaka iz Banja Luke koje su četnici dovukli kao živi štit. Među njima su bili uglavnom liječnici i profesori, dakle intelektualci. Zamislite, oni su im slabo odjeveni, na -20 kopali rovove i bili radni vod, a po potrebi i živi štit. Među njima je bio jedan mladić, gotovo dijete… U unakrsnoj vatri je poginuo dio civila i to je bilo neizbježno jer su stavljeni naprijed. Njih 48 pobjeglo je na našu stranu. Teško je reći u tom puškaranju i od čijeg su metka pali. Teško je opisati ratni kaos. A onda taj trenutak… Ja ću ga pamtiti cijeli život. Jedan stariji gospodin među ubijenim civilima nije mogao naći sina i nadao se da je živ. Sutradan smo otišli na vrh Dinare, na to mjesto, i on je našao svoje dijete. Ubijen i smrznut, njegov 23-godišnji Marko ležao je u snijegu. A njegov otac… nije mogao prestati plakati, naricati i proklinjati četnike. Bacio se u snijeg, grlio ga i mrsio njegovu posve smrznutu kosu. Kroz jecaje je govorio: “Marko, sine moj, moje dijete… Ćaća je uvijek govorio da će ti biti iza leđa, ćaća je uvijek govorio da se ne bojiš! Sine moj, četničku im majku j..em, uvijek sam govorio ajmo ako treba u smrt kad nas tjeraju… Sine moj, gdje si nestao s 23 godine…ovdje…na Dinari” – prisjeća se s teškoćom živi svjedok vremena, Petar Malbaša.

Ostali ljudi iz živog štita koji su prešli na stranu HV-a bili su smješteni na otok Obonjan, a poslije su se razasuli po cijelom svijetu. Jednog mladića iz živog štita Malbaša je pronašao čak u Torontu. Tamo se, kaže, proslavio pečenjem ćevapa. Što se tiče oca ubijenog Marka, on se sasvim slučajno vratio se u život Petra Malbaše. Na seminaru žena u Domovinskom ratu koji je bio u Sinju, Malbaša je od jedne žene saznao da Markov otac i danas živi u Hrvatskoj, u okolici Zagreba. Malbaša će ga pronaći i o njemu napraviti reportažu…

Dokumentarni film „Istinom do pobjede, perom i kamerom kroz Domovinski rat”, priča je o zbivanjima tijekom Domovinskoga rata, sa stajališta sudionika ratnih operacija i mještana ratom zahvaćenih područja povezanih pripovijedanjem i iznošenjem osobnih doživljaja ratnoga snimatelja, dugogodišnjega suradnika HRT-a, Petra Malbaše. Film iznimno realistično ( zahvaljujući autentičnim, arhivskim snimkama) prikazuje ratna zbivanja, od Sinja, Hrvaca i Vrlike, preko Bosne do Knina. Snimke granatiranja, spaljenih kuća, očajnih ljudi i različitih sudbina nikog ne ostavljaju ravnodušnim.

Njegova kamera bila je jedino oružje na pregovorima s Ratkom Mladićem, gdje je skupina pregovarača bila opkoljena njegovim osiguranjem dok se on iživljavao i demonstrirao silu. Petar Malbaša pratio je i operacije „Maestral” i „Južni potez”. „Zima ’94.” pamti se po iznimno teškim uvjetima. Posebno je dirljiva scena u kojoj čovjek iz Banje Luke, uz rov i lopatu, u snijegu pronalazi mrtvoga 23-godišnjega sina. Priča o spašavanju ranjenoga neprijateljskoga vojnika dok u neposrednoj blizini na pomoć čeka ranjeni hrvatski vojnik Haris Čengić, argument je više tezi da je hrvatski vojnik iznad svega bio profesionalac, ponosan i dostojanstven.

Film je posvećen svim hrvatskim braniteljima ali i prerano preminulom novinaru Hrvatske televizije Jošku Martinoviću s kojim je Petar Malbaša prvi ušao u Knin otkud su poslane prve snimke oslobođenoga grada i hrvatske zastave na tvrđavi. Kamerom su zabilježeni civili kako izlaze, zbrinjeni se predaju UNPROFOR-u. Film „Istinom do pobjede, perom i kamerom kroz Domovinski rat” sadrži i snimke protivničke strane i iznimno objektivno, kako mu i naziv kazuje, prikazuje zbivanja, ratna i životna. Da se ne zaboravi istina

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

Zbog pogreške prilikom prebrojavanja u Raši se danas ponavljaju izbori

Objavljeno

na

Objavio

Od jutros u sedam sati otvoreno je biralište u Osnovnoj školi “Ivan Batelić” u Raši na Labinštini gdje se ponavljaju izbori za Hrvatski sabor zbog pogreške prilikom prebrojavanja glasova prošle nedjelje.

Birački odbor je prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu broj 6 utvrdio da je glasovalo ukupno 187 birača, dok je u glasačkoj kutiji bilo 195 listića. Dakle, prilikom prebrojavanja glasova birački odbor je utvrdio da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji. Stoga je raspušten birački odbor te je imenovan novi.

Od predsjednice izbornog povjerenstva za Općinu Raša Aleksandre Marinović doznaje se kako se izbori odvijaju mirno te kako je na izvodu za biračko mjesto broj 6 u Raši upisan 501 birač, ali kako pravo glasovanja na ponovljenom glasovanju ima 488 birača.

“S obzirom na to da se izbori ponavljaju samo za liste osme izborne jedinice, na izvatku “A” prekriženo je 13 birača koji su prošle nedjelje, 5. srpnja, na ovom biračkom mjestu glasovali za kandidate nacionalnih manjina. Stoga, slijedom navedenog, na ponovljenom glasovanju pravo glasovanja ima 488 birača”, priopćeno je iz Općinskog izbornog povjerenstva Raša.

Biralište je otvoreno do 19 sati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obavijest vlasnicima – U Mostaru od ponedjeljka počinje evidentiranje adresa

Objavljeno

na

Objavio

Grad Mostar obavještava vlasnike ili korisnike kuća, stanova i poslovnih prostora na području grada da će se od 13. srpnja do 30. rujna obavljati evidentiranje postojećih adresa, odnosno ulice i kućnog broja.

Evidentiranje adresa provodi se u svrhu uspostave adresnog registra, što će u konačnici omogućiti korištenje podataka o adresama u svakodnevnom životu (hitna pomoć, vatrogasci, dostava pošte, taxi služba, mogućnost GPS navigacije i slično), kao i kod različitih administrativnih procedura poput prijave prebivališta građana, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Grada Mostara.

Adrese će evidentirati povjerenici mjesnih zajednica u suradnji s djelatnicima Gradske uprave i Uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).

“Ovim putem pozivamo vlasnike ili korisnike nekretnina na suradnju s povjerenicima mjesnih zajednica u smislu pristupa objektima kao i davanja potrebnih informacija koje će biti tražene od njih kako bi oni mogli pravilno izvršiti evidentiranje adresa sukladno Zakonu o načinu označavanja i evidenciji naseljenih mjesta, ulica, trgova i kućnih brojeva”, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari