Pratite nas

Video: Pravoslavni Badnjak u Borovu i Vukovaru, Provokacija ili tradicija?

Objavljeno

na

Poučena prošlogodišnjom sramotnom proslavom Badnje večeri kojom su dominirali tri prsta, šajkače i četničke pjesme, srpska nacionalna manjina iz Borova sela ove je godine pokušala Božić dočekati s nešto više dostojanstva i manje vrijeđanja svojih hrvatskih susjeda. Je li im to uspjelo?

Nikad preglednija kolona automobila okićena srpskim zastavama s turbo folkom u podlozi, polako je proklizila ulicama sela, a iako video zapis ne bilježi značajnije incidente i ispade, po društvenim mrežama munjevito se podijelila fotografija automobila vukovarskih registracija iz kojeg “razdragani” slavljenik diže tri prsta.

Kolona koja, prema svemu sudeći, nema veze s tradicijom već običnom provokacijom, a na čijem čelu je bila hrvatska policija, i ove godine je uznemirila stanovnike Vukovara i Borova sela pa se u komentarima ispod fotografije i video zapisa ne krije ogorčenost i nezadovoljstvo. Koliko je kolona promovirala vjeru, a koliko velikosrpstvo, pogledajte u videu:

[vsw id=”Gvdqzfi0m28″ source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

dnevno/foto: BlagoZadro/facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri država Višegradske skupine te predsjednik njemačkog Bundestaga proslavili su 17. studenog heroje antikomunističke Baršunaste revolucije, a mađarski premijer Viktor Orbán naglasio je potrebu srednjoeuropskih zemalja da zadrže svoju neovisnost.

Svaki premijer skupine podijelio je svoja razmišljanja o tome što za njih predstavlja Baršunasta revolucija tijekom svečane ceremonije u Pragu.

Viktor Orbán

Orbán je rekao da je srednjoeuropska kohezija važnija nego ikad u vrijeme kada su vrijednosti Višegradske četvorke napadnute.

„Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi, dok su se srednjoeuropljani bore za te temelje … Mi smo demokrati iz Srednje Europe i moramo zaštititi nacionalni suverenitet jer ako ga predamo, nestat će i sama demokracija“, upozorio je Orbán.

About Hungary je također izvijestio da je mađarski premijer naglasio da će zemlje Srednje Europe uvijek biti saveznici.

“Suradnja zemalja srednje Europe urezana je u srca ljudi”, rekao je Orbán, dodavši da će naredne godine pokazati uspjeh koji će i Srednja Europa i Višegradska četvorka usmjeriti put prema drugim europskim zemljama.

„Srednja Europa danas nije samo zemljopisni pojam, već politička, ekonomska i kulturna stvarnost. ”

Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da cijeni hrabrost Václava Havela tijekom komunističke ere i da su njegovi postupci za vrijeme Baršunaste revolucije bili zapanjujući.

Osim što je pohvalio hrabrost i predanost Václava Havela, Babiš je rekao kako nije ponosan na svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na prosvjedima 1989. godine, kao i ljudima koji su podržavali revoluciju , egzilu i kroz razne udruge ili inicijative.

Kazao je da Česi trebaju biti ponosni domoljubi s obzirom na postignuća zemlje u posljednjih 30 godina.

Mateusz Morawiecki

Prema poljskom premijeru Mateusu Morawieckiju, promjena režima iz 1989. godine model je za zemlje koje danas žele slobodu.

Morawiecki je podržao prošitenje EU.

“Poljska i Čehoslovačka izabrale su put demokracije prije trideset godina, a sada se ispostavilo da je to bio pravi izbor,” rekao je poljski premijer.

Naglasio je da zemlje srednje Europe moraju nastaviti raditi zajedno i ocijenio da djeluju kao ključni partneri na međunarodnoj razini.

Peter Pellegrini

Slovački premijer Peter Pellegrini rekao je da cijeni mirn transformacije sustava, rekavši da činjenica da se revolucija 1989. godine odvijala bez mnogo nasilja.

Ukazao je na razne krvave ustanke u drugim zemljama.

Wolfgang Schäuble

Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Schäuble istaknuo je da je Baršunasta revolucija 17. studenog 1989. pomogla Europi da prebrodi masovnu podjelu.

Schäuble je zahvalio Česima i Slovacima na doprinosu i naglasio da je “naša zajednička obveza izbjeći ugroze”.

Izvor: About Hungary/narod.hr

 

Orban: Promigracijske snage žele da milijuni migranata preplave Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting: Popularnost stranka i potencijalnih predsjedničkih kandidata

Objavljeno

na

Objavio

Manje je od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora. Događaju li se na hrvatskoj političkoj sceni bitnije promjene u odnosu snaga glavnih aktera? Također, u Hrejtingu HRT objavljuje kakva je trenutačna popularnost potencijalnih predsjedničkih kandidata.

HRT je objavio novi HRejting, u kojem se može vidjeti da je razlika između vodećeg HDZ-a i drugoplasiranog SDP-a trenutačno 2,1%.

HDZ je ovaj mjesec na 27 i pol (27,5%), a SDP na 25,4% biračke potpore. S time da je HDZ u studenome rastao zanemarivih 0,07%, a SDP 0,73%.

Onaj koji je najviše narastao (1,63%) ujedno je sa 7,6% i trećeplasirani – Mislav Kolakušić. On i Most (5,8%) jedini su koji još prelaze izborni prag. Ispod praga je čak 13 stranaka, od čega samo dvije trenutačno nisu parlamentarne.

Najbliže onoj magičnoj granici od 5% je ovaj mjesec registrirana stranka – Hrvatski suverenisti (3,5%). Iznad 3% (3,2%) je još samo HSS, a listu ispod predvodi stranka Milana Bandića (2,0%) iza koje je još 10 stranaka koje u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici ne bi nikada vidjele Hrvatski sabor.

Svi ostali koje je netko nekad spomenuo u stranačkom životu dijele manje od 1 i pol 5 (1,4%). Osam puta više od toga je neodlučnih birača i broj im raste u odnosu na listopad (+0,73%). Trenutačno ih je 11,6%.

Kako stoje predsjednički kandidati

Iz ovomjesečnog HRejtinga moglo bi se zaključiti da HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović i SDP-ov kandidat Zoran Milanović dijele sudbinu svojih stranaka. Osvajaju približno isto kao i njihove stranke, razlika među njima trenutačno je gotovo ista kao između HDZ-a i SDP-a.

Da je 1. izborni krug održan prošlu nedjelju, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 28,9%, a Zoran Milanović 26,4% biračke potpore. U odnosu na listopad HDZ-ova kandidatkinja pala je za gotovo 1% (0,90%), a SDP-ov kandidat narastao oko pola posto (0,58%), pa je trenutačna razlika među njima točno 2 i pol posto, piše HRT.

Miroslav Škoro sa 17,6% i dalje je trećeplasirani, ali je najviše pao (-1,48%). Slijedi ga, pak, onaj koji je najviše (+5,02%) rastao – Mislav Kolakušić, pa je s listopadskih 7, sad došao do 12% (12,1%) biračke potpore.

Nitko od preostalih pet koji su izrazili želju da budu predsjednik ili predsjednica ne dobivaju ni tri posto glasova. To su, redom: Dejan Kovač (2,4%), Dalija Orešković (2,3%), Ivan Pernar (2,1%), Vlaho Orepić (0,8%) i Dario Juričan (0,6%), donedavno Milan Bandić. Uspoređujemo li sve dosadašnje HRejtinge, zaključak bi bio: nezaustavljiv je pozitivni trend pada neodlučnih birača, jer ih je ovaj mjesec samo pet posto (5,03%), što je 1,63% manje nego u listopadu i gotovo upola manje nego u svibnju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari