Pratite nas

Pregled

VIDEO Premijer Plenković: Oluja je najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti

Objavljeno

na

Gost središnjeg Dnevnika HRT-a povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja bio je premijer Andrej Plenković. Razgovarao je s Petrom Vlahovom.

Na pitanje što za njega znači dolazak u Knin, na ovaj datum mimo i izvan državnog protokola, odgovara: “Prije svega veliko poštovanje hrvatskim braniteljima, prisjećanje na tu ’95. godinu, ključnu godinu za oslobađanje okupiranih područja Hrvatske, koje su označile kraj rata, kraj brojnih patnji, kraj stradanja, kraj jednog ekonomskog nazadovanja Hrvatske koje je trajalo praktički pet godina. I stoga svi mi danas, i svih ovih godina ranije, a i u budućnosti uvijek nastojimo odati počast onima koji su dali najviše za Hrvatsku. Prije svega taj jedan osjećaj dubokoga poštovanja i zadovoljstva što smo ovdje u Kninu”.

Generali Markač i Gotovina dobit će večeras i odličja, je li to potvrda i priznanje još jednoj briljantno vođenoj oslobodilačkoj akciji? “Pa sigurno”, kaže premijer.

“Vojno-redarstvena operacija Oluja je najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti, tu nema nikakve dileme. U samo četiri dana osloboditi tada praktički tri četvrtine okupiranoga područja Hrvatske. Uloga i generala Gotovine i generala Markača bila je osobito važna. Nama svima je naravno posebno drago da su oni presudama haškog suda oslobođeni. Na taj način dobili su i zadovoljštinu. To su časni ljudi, profesionalci, dali su u tom trenutku sve svoje iskustvo, vodili ljude i pomogli da Hrvatska bude takva kakva je. I zato mi je izuzetno drago da će oni dobiti večeras ovo najveće hrvatsko odličje”, rekao je Plenković.

U Kninu će sutra biti po prvi put javno predstavljeni novi zrakoplovi koje je kupila Hrvatska vojska, izraelski Barak F-16. “Vi znate da sam otišao u Izrael praktički u drugom ili trećem mjesecu mandata, to je bilo u siječnju 2017., tada smo s premijerom Netanyahuom odmah otvorili temu. Ambicija hrvatske Vlade bila je da konačno riješimo dugo odgađano pitanje nabave višenamjenskih borbenih zrakoplova. Oni su iskazali interes, proveo se cijeli proces, i na kraju od svih zemalja koje su sudjelovale odabir je stručni pao na Izrael. Mislim da je riječ o odličnom odabiru koji jača hrvatsku sigurnost, jača hrvatsko nebo, snaži nas u okviru NATO-a, snaži nas u okviru EU. Ti su zrakoplovi sa svom mogućom opremom od 2020. postupno u Hrvatskoj. Činjenica da smo sada dogovorili da oni prelete ovdje, na Dan pobjede, Dan hrvatskih branitelja, Dan domovinske zahvalnosti, kao svojevrsna uvertira snage Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u budućnosti je jedna velika poruka”, kazao je premijer i dodao kako “nema kupnje F-16 bez privole SAD-a, prema tome sve smo obavili kako treba”.

Na pitanje ima li država sredstava za podmiriti sve benefite za braniteljsku populaciju, Plenković podsjeća na jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovim obiteljima, koji je donesen prošle godine na sjednici Vlade održane upravo u Kninu. “Povećali smo proračun za hrvatske branitelje otkad je moje Vlade skoro za pola u odnosu na ono što je bio 2016. Sredstava ima. Mislim da smo našim zakonskim rješenjima uspjeli riješiti mnoge nedorečenosti, pa možda čak i mnoge nepravde koje su postojale. Zakon je rađen transparentno, uključivo, sva sredstva su predviđena i vjerujem da oni koji su korisnici toga zakona, a tu se ministar Medved istaknuo – moram ga pohvaliti – kao i ministra Krstičevića i Božinovića, koji su svi u toj domeni, mislim da smo napravili velike iskorake, a sredstva su tu”, rekao je Plenković.

Smatra li da će ovogodišnje održavanje Oluje u Hrvatskoj opet dovesti do zategnutih odnosa sa Srbijom, koja ovaj datum gleda iz posve drugog kuta?

“Mi smo poslali brojne poruke u zadnje dvije godine, poruke u kojima želimo suradnju, želimo dobrosusjedstvo, želimo mir, ali isto tako želimo istinu. I za sve nas nedvojbeno je da je agresiju na Hrvatsku izvršio Miloševićev velikosrpski režim. Toliko ljudi je umrlo, toliko ljudi je bilo ranjeno, ogromne ratne štete, sve to se zbivalo na teritoriju Republike Hrvatske. Mi kao vlada želimo da se srpska manjina u Hrvatskoj dobro osjeća, da se štite njena prava, da je maksimalno integrirana u društvo i na tom smo planu također napravili znatne iskorake. Mi šaljemo poruku istine prije svega, suradnje i mira”, odgovorio je.

Imaju li snage on i njegova Vlada odoljeti populizmu, prije nekoliko dana predstavljena je naime porezna reforma koju smo dugo čekali? Neki kažu da je trebalo više rasteretiti poduzetnike i turistički sektor. “Pa što se tiče populizma, to je jedan fenomen globalni, europski, svugdje je prisutan. Ja sam rekao – sve što radimo, radimo za hrvatski narod i to svakoga dana, svake minute mandata ove vlade”, odgovara premijer i nabraja –  riješili su suficit, kriza u Agrokoru je prošla, zaposlenost je veća… Turistička sezona već sada ima 6 posto više nego lani.

Za poreznu reformu kaže kako ima za cilj rasteretiti građane i poduzetnike: “Kada se sve to zbroji, bit će 2,7 milijardi kuna rasterećenja. Naša je ambicija imati i ove godine suficit, nastaviti s tim trendom i u budućnosti, a siguran sam, ono što je najbitnie, da onima s najmanjim primanjima ovim poreznim potezima omogućimo da imaju više sredstava za život jer većina naših ljudi koji žive vrlo teško najviše troše bilo na režije, bilo na hranu. Zato ovo smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 za svježe meso, ribu, voće, povrće i pelene, ide upravo na tu populaciju”.

HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Vojni proračun se povećava radi Hrvatske i NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. “To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije”, rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun “prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika”.

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Muenchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja.

“Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike”, rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Muenchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna “europska trojka” – Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

(Hina)

Svjetski vođe i stručnjaci u Muenchenu o krizi multilateralnog poretka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari