Pratite nas

Pregled

VIDEO: Stankovićev gost opravdavao Orjunu, Jugoslaviju i JNA

Objavljeno

na

“Postignut je konsenzus da se Franju Tuđmana ne problematizira. Tko god je živio tih godina u Hrvatskoj može zaključiti da je malo toga pozitivnog iz njegovog nasljeđa i ovo društvo se treba istinski suočiti s time”, izjavio je povjesničar Dragan Markovina u emisiji Nedjeljom u dva Aleksandra Stankovića.

“On je u jednom času pogodio s forsiranom pričom o samostalnoj Hrvatskoj. Zašto bi država bila krajnji cilj, to je ambalaža, najbitnije je imati sadržaj. A što je sadržaj te države?”

Markovina smatra da je moguće da bi Hrvatska s Vladom Gotovcem na čelu izgledala drugačije.

“Nisam bio istomišljenik Gotovca u svim stvarima. Činjenica s brutalnim napadom na njega u Puli, na predizbornom skupu kad je govorio, a netko ga je udario. To jasno govori što je on bio”, kaže Markovina.

Pretpostavlja da ga ljudi vjerojatno doživljavaju kao komunista i Jugoslavena, ali on tvrdi da samo postavlja normalna pitanja. Kaže da se politički nalazi na lijevom centru te da uskogrudni nacionalizam Hrvatskoj ne može ništa dobrog donijeti.

Tvrdnju da nitko osim Tuđmana ne bi mogao predvoditi Hrvatsku na putu do samostalnosti, Markovina smatra podcjenjivanjem hrvatskih građana.

“Ne vidim zašto bi Tuđman bio sposobniji ili spremniji za tako nešto. To je shvaćanje društva kao stada ovaca. Da on nije bio predsjednik, odnosno da je bilo tko drugi bio, uvjeren sam da ne bi bilo izbacivanja iz stanova ljudi druge nacionalnosti i sličnih stvari, da je bila neka vlast iole civiliziranija od njegove”, kaže Markovina.

Josipoviću zamjera isticanje Tuđmanovog antifašizma, jer smatra da s time samo skuplja bodove.

Ideju o stavljanju Tuđmana u Ustav smatra suludom.

“Da se radi o bilo kome. Stavljati osobu u Ustav je nevjerojatno. Sve što je bilo negativno iz socijalističkog razdoblja smo zadržali, a sve dobro iz sekularnog društva je otišlo”, komentirao je.

“Kad sam bio student bio sam kod Šuvara, ali danas nisam član nijedne stranke. Zgodno i s perspektivom je Radnička fronta, nedavno osnovana i to je jedino što vidim da bi bilo dobro da se osvijesti da je ova država pred socijalnim krahom. Teško će im biti ostvariti neke stvari, ali želim im uspjeh“, poručio je rekavši kako u stanju današnje moralne svijesti je teško očekivati da tako nešto ima “prođu”, pojašnjava Markovina.

“Nema smisla da potičemo na nasilje ikoga. Mislim da bi trebali imati revolucionarni pristup u idejama. Zašto ljudima uzimati nadu da traže nešto drugo? Ne može se dopustiti da u bilo čemu radnici nemaju nikakav utjecaj. Zašto bi vlada, primjerice po pitanju monetizacije autocesta, imala mandat da nešto što je društvena imovina da nekome bez konzultacije s ljudima.”, objašnjava.

U kontekstu aktualnih događanja u nogometu, Markovina kaže kako je Tuđman nogomet ustrojio po principu jedan čovjek = jedan glas. Dinamo je bio u dugovima preko 700 milijuna kuna, Hajduk oko 360 milijuna i onda Dinamo nakon što se ugasio klub  osnuje udrugu građana. Ta udruga nije uređena, građani nemaju pravo glasa“, kaže Markovina.

markovina_nu2_1

Na pitanje zašto vlast nije napravila ništa da udruga funkcionira na način da građani biraju svoje predstavnike, Markovina je upozorio na politiku SDP-a, koja nije ništa razgradila od nasljeđa HDZ-a.

“Meni se dosta slomilo na utakmici Hajduk- Zenit, kada su 90 posto utakmice ljudi skandirali, ubij Srbina. To je bilo prvi put da sam otišao s utakmice. To je grozna situacija, da sjedite u ambijentu s ljudima koji misle da je to normalno. Sve što Hajduk traži je nešto što bi svi trebali potpisati, pokušala se osvijestiti javnost u kakvom društvu živimo. Kad bi se uspjelo postići da taj navijački pokret prestane raditi stvari kao što je Hajduk istrčao na teren s transparentom Hajduk za Hrvatski Vukovar. Ako uspije taj pokret nadići samog sebe bez simpatiziranja ustaštva to će biti pobjeda“, rekao je Markovina komentirajući prosvjed protiv stanja u hrvatskom nogometu koji se nedavno dogodio u Splitu”, objasnio je.

Njegov život je obilježio Mostar, a s 12 godina odlazi na Korčulu. Ipak, priznaje kako seu Splitu najljepše osjeća.

“U Mostaru se osjećam kao da dolazim u poraženi grad. To je grad još gore pregrađen od nacionalizma”, komentirao je.

Na pitanje o tome kako je moguće da je u Splitu bilo pristalica četništva koji su po nacionalnosti bili Hrvati, odgovorio je da treba razlikovati Orjunu i četništvo, te da je Orjuna dio fašizma, koji je započeo kao ljevičarski pokret.

Kao mladić je, priznaje, dugo bio na strani JNA, što pripisuje činjenici da je odrastao u gradu koji je bio jugoslavenski ponos.

“Do prve pojave nacionalizma svih vrsta Jugoslavija je bila normalni izbor. JNA umjesto da se raspustila su počeli napade na civilno stanovništvo. Ono u čemu je armija odgajana je bilo suprotno onome što su radili”, pojasnio je.

Smatra da od Jugoslavije i “jugoslavenstva” opasnosti nema.

“To su utvare. Oni ne postoje. Na zadnjem popisu 176 ljudi su se izjasnili kao Jugoslaveni. Takvo što postoji kao poželjan neprijatelj nacionalističkoj desnici. To nitko ne zagovara i to je suludo. Za te ljude je Bojan Glavašević kojem je ubijen otac, Jugoslaven. Kakav je to idejni sklop?”, pita se Markovina.

“Jugoslavenstvo kao ideja koja će nadilaziti nacionalizme ovih krajeva i inzistirati na svakoj suradnji s ljudima sličnih senzibiliteta na ovim prostorima nikad neće prestajati. U toj formi nije ni prestala, ali u formi gdje će to biti neki novi državni projekt je besmisleno. To je nepotrebno, anakrono i smiješno.”, komentirao je.

Markovina se opisuje kao ljevičar, koje društvo može smatrati radikalnim, a za Milanovića kaže kako nije ljevičar, nego liberal koji nema nikakvu ideju.

“Mirela Holy mi se sviđa, ali to nije lijeva partija – to je skup radničkih aktivista ekološki orijentiranih, ali ne vidim želju za drugačijom paradigmom”, izjasnio se Markovina.

Kao novog predsjednika vidi ponovno Ivu Josipovića.

“Cijeli ciklus je nepotreban. Izbore treba ukinuti i predsjednika treba imenovati parlament. Neću izaći na izbore. Nitko ne govori nešto smisleno”, zaključio je.

(Hrt/Direktno.hr/Kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marija Pejčinović Burić: Sigurnosna situacija gora je nego ikad

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u Dnevniku HRT-a da je zaključak sigurnosne konferencije u Münchenu da je sigurnosna situacija gora nego ikad.

Navela je moguću eskalaciju na Korejskom poluotoku, s mogućnošću nuklearnog rata, stanje u Siriji, gdje će kriza još dugo trajati, sukob Irana i Izraela te još niz drugih mjesta. Čini se da je sve moguće. Mnogo je odgovornosti na NATO-u i EU-u da se pronađu odgovori, rekla je.

U razgovoru s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom istaknuti su dobri bilateralni odnosi, bez otvorenih pitanja. Nama je iznimno važno stanje u JI Europi, tu je Rusija važan akter i najviše smo razgovarali o stanju u BiH. Postoje crvene linije koje ne prelazimo – da je RH u NATO-u i EU-u, ali postoje i zajednički interesi, rekla je.

Objašnjavajući svoju izjavu da je rješenje graničnog spora sa Slovenijom vrlo blizu, rekla je da je hrvatski stav nepromijenjen. Mi želimo dijalog na temelju međunarodnog prava. Teško je reći kada možemo očekivati rješenje. Mi smo otvoreni, pružamo ruku. Treba sjesti za stol, ali za to treba postojati otvorenost s obje strane, kazala je ministrica.

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker izjavio je u Münchenu da će zemlje Zapadnog Balkana morati riješiti granične sporove prije nego što uđu u Europsku uniju.

Na pitanje kako će Hrvatska riješiti problem Prevlake s Crnom Gorom i granice na Dunavu sa Srbijom, rekla je da Hrvatska ta pitanja želi rješavati bilateralno. Ako se tako ne dođe do dogovora, najbolje je ići na međunarodno stalno sudsko tijelo poput Međunarodnog suda u Haagu ili Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, rekla je. Naglasila je da je ono što je EK stavio na stol uvijek bila praksa.

Verbalni izraelsko-iranski rat, Zarif poručio da je srušen mit o nepobjedivosti Izraela

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Mate Uzinić dobio nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić dobio je nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.

Na svečanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja HHO-a održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu u petak, 16. veljače biskupu je uručena nagrada ‘Sulejman Mašović – Luka Vincetić – Jovan Nikolić’.

U obrazlaganju nagrade pročitan je biskupov životopis te rečeno kako je njegovo ‘nakupljeno iskustvo i znanje ali i njegova kršćanska širina’ dolaze do izražaja nakon imenovanja dubrovačkim biskupom 2011. godine, piše Laudato.hr.

Prepoznata je biskupova angažiranost u međureligijskom dijalogu na području Dubrovačke biskupije ‘koja se prostire na vrućem povijesnom tlu gdje se ukrštaju različite religije. To može biti opterećenje, ali i šansa.’

Navedeni su redoviti ekumenski susreti s zahumsko-hercegovačkim i primorskim episkopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, kao i uključivanje pravoslavne zajednice u Dane kršćanske kulture u Dubrovniku. Spomenuta je i suradnja na izdanju Dječje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždina povodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovo osuđivanja vandalskog čina šaranja po pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice. Spomenuti su njegovi posjeti dubrovačkoj sinagogi i Medžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamije kao i susreti s predstavnicima ovih religija.

U obrazloženju je dodano da biskup Uzinić pozornost posvećuje i ekološkim temama što je vidljivo kroz organizaciju dvodnevnog znanstvenog skupa ‘Okoliš naš svagdašnji’ te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom.

Dubrovački biskup potiče kvalitetnije prikupljanje pomoći potrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnike u Ukrajini, kršćane u Siriji i Iraku, te višekratno kršćane u Svetoj Zemlji. Snažno se zauzima za prava manjina, ali i većine, rečeno je. Osuđuje napade raznih skupina u svijetu poput masakra Boko Harama u Nigeriji, ali javno osuđuje i napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u Francuskoj.

Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihove obitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srđa i mise uz Dan dubrovačkih branitelja i druge obljetnice, kao i kroz susrete s udrugama iz Domovinskog rata. Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi u Vukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u različitim prigodama.

Navodeći sve službe koje je kao biskup vršio u tijelima HBK, rečeno je kako je on sada predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj.

– Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobu otvorenosti i dijaloga – zaključio je predstavljač. Plaketu biskupu uručio je Jadranko Črnko.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari