Pratite nas

Događaji

VIDEO Tužba zbog biltena SNV-a: ‘Odlučili smo reći dosta zbog onoga što se godinama ponavlja’

Objavljeno

na

Skupina od desetak osoba iz hrvatskog javnog života, među kojima su saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej, pjevač Marko Perković Thompson i bivši političar Zdravko Tomac, prijavila je zbog uvrede i klevete glavnog urednika Biltena broj 14 Srpskog narodnog vijeća Sašu Miloševića i autoricu Biltena Tamaru Opačić.

Njihov pravni zastupnik, odvjetnik Mate Knezović, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora da se radi se o teškim i ozbiljnim klevetama te “podmetanju govora mržnje i pozivanja na nasilje” njegovim klijentima.

Knezović: Klevete protiv hrvatskog naroda i države

Tvrdi da Bilten SNV-a za 2017. godinu svaku kritiku koju su njegovi klijenti uputili “prema agresorskom ponašanju” smatra napadom na srpsku zajednicu, prijetnjom nasiljem i govorom mržnje.

Za svoje klijente Knezović kaže da su časni ljudi koji iza sebe imaju znanstvene radove, umjetnička djela i zasluge u stvaranju države.

“Ovi ljudi smatraju da hrvatski intelektualci, ali i hrvatski narod ne smiju više šutjeti pred klevetama protiv njih osobno, ali pred klevetama protiv hrvatskog naroda i države”, rekao je Knezović, koji je novinarima pročitao imena deset svojih stranaka.

Uz Culeja, Perkovića i Tomca među njima su Zvonimir Hodak, Ivica Marijačić, Marko Skejo, Anto Đapić, Predrag Mišić – Peđa, Marko Jurič i Marko Ljubić.

Novinar Marko Ljubić ustvrdio je da Bilten SNV-a godinama nizu ljudi, intelektualaca i medija bez argumenata stavlja na teret mržnju, rasizam i šovinizam.

“Ovo je pitanje odnosa svakog normalnog čovjeka koji drži do ponosa, časti i dostojanstva pred nekim tko je uzeo pravo da arbitrira umjesto hrvatske države, da šalje prijeteće poruke ljudima koji slobodno misle i koji prisvaja srpsku nacionalnu manjinu i Srbe, časne ljude da u ime njih kvalificira ljude koji postavljaju ozbiljna racionalna pitanja”, kazao je Ljubić.

Na spominjanje premijera Andreja Plenkovića, rekao je da se ne radi o Plenkoviću, kojemu to može biti poruka ako će politički razmišljati o tim stvarima, već je njima prvenstveni cilj “poslati poruku hrvatskom narodu da ne smije to više tolerirati”.

Culej je rekao da je njegov slučaj posebno izdvojen kao da je mrzitelj Srba i da su navedene činjenice gdje on osporava zastupniku Miloradu Pupovcu “da kokarda nije sankcionirana”.

Culej: Nije meni Plenković tata

Na novinarski upit je li nakaradno da spominje Pupovca koji čini vladajuću većinu, Culej je rekao da o toj nakaradnoj situaciji svjedoče svi u Saboru. No, on ostaje u Saboru jer je izvorni HDZ-ovac.

Upitan je li razgovarao s Plenkovićem o tome odgovorio je: “Nije meni Plenković tata, pa da se žalim na kolegu Pupovca”.

Tomac je rekao kako ga godinama optužuju da je ustaša i da zastupa ustaške stavove iako je sto puta napisao da hrvatskom narodu sreću nisu donijeli slovo U, ni crvena zvijezda petokraka, i da je hrvatski narod stvorio državu u Domovinskom ratu.

Zatražio je formiranje istražnog povjerenstva koje bi odgovorilo na pitanje kako je moguće da se u Vukovaru progone oni koji istražuju zločine, pa i nekih SDSS-ovaca, ustvrdivši kako se danas štite zločinci, a svatko tko se bori za istinu postaje sumnjiv.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari