Pratite nas

Događaji

VIDEO Tužba zbog biltena SNV-a: ‘Odlučili smo reći dosta zbog onoga što se godinama ponavlja’

Objavljeno

na

Skupina od desetak osoba iz hrvatskog javnog života, među kojima su saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej, pjevač Marko Perković Thompson i bivši političar Zdravko Tomac, prijavila je zbog uvrede i klevete glavnog urednika Biltena broj 14 Srpskog narodnog vijeća Sašu Miloševića i autoricu Biltena Tamaru Opačić.

Njihov pravni zastupnik, odvjetnik Mate Knezović, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora da se radi se o teškim i ozbiljnim klevetama te “podmetanju govora mržnje i pozivanja na nasilje” njegovim klijentima.

Knezović: Klevete protiv hrvatskog naroda i države

Tvrdi da Bilten SNV-a za 2017. godinu svaku kritiku koju su njegovi klijenti uputili “prema agresorskom ponašanju” smatra napadom na srpsku zajednicu, prijetnjom nasiljem i govorom mržnje.

Za svoje klijente Knezović kaže da su časni ljudi koji iza sebe imaju znanstvene radove, umjetnička djela i zasluge u stvaranju države.

“Ovi ljudi smatraju da hrvatski intelektualci, ali i hrvatski narod ne smiju više šutjeti pred klevetama protiv njih osobno, ali pred klevetama protiv hrvatskog naroda i države”, rekao je Knezović, koji je novinarima pročitao imena deset svojih stranaka.

Uz Culeja, Perkovića i Tomca među njima su Zvonimir Hodak, Ivica Marijačić, Marko Skejo, Anto Đapić, Predrag Mišić – Peđa, Marko Jurič i Marko Ljubić.

Novinar Marko Ljubić ustvrdio je da Bilten SNV-a godinama nizu ljudi, intelektualaca i medija bez argumenata stavlja na teret mržnju, rasizam i šovinizam.

“Ovo je pitanje odnosa svakog normalnog čovjeka koji drži do ponosa, časti i dostojanstva pred nekim tko je uzeo pravo da arbitrira umjesto hrvatske države, da šalje prijeteće poruke ljudima koji slobodno misle i koji prisvaja srpsku nacionalnu manjinu i Srbe, časne ljude da u ime njih kvalificira ljude koji postavljaju ozbiljna racionalna pitanja”, kazao je Ljubić.

Na spominjanje premijera Andreja Plenkovića, rekao je da se ne radi o Plenkoviću, kojemu to može biti poruka ako će politički razmišljati o tim stvarima, već je njima prvenstveni cilj “poslati poruku hrvatskom narodu da ne smije to više tolerirati”.

Culej je rekao da je njegov slučaj posebno izdvojen kao da je mrzitelj Srba i da su navedene činjenice gdje on osporava zastupniku Miloradu Pupovcu “da kokarda nije sankcionirana”.

Culej: Nije meni Plenković tata

Na novinarski upit je li nakaradno da spominje Pupovca koji čini vladajuću većinu, Culej je rekao da o toj nakaradnoj situaciji svjedoče svi u Saboru. No, on ostaje u Saboru jer je izvorni HDZ-ovac.

Upitan je li razgovarao s Plenkovićem o tome odgovorio je: “Nije meni Plenković tata, pa da se žalim na kolegu Pupovca”.

Tomac je rekao kako ga godinama optužuju da je ustaša i da zastupa ustaške stavove iako je sto puta napisao da hrvatskom narodu sreću nisu donijeli slovo U, ni crvena zvijezda petokraka, i da je hrvatski narod stvorio državu u Domovinskom ratu.

Zatražio je formiranje istražnog povjerenstva koje bi odgovorilo na pitanje kako je moguće da se u Vukovaru progone oni koji istražuju zločine, pa i nekih SDSS-ovaca, ustvrdivši kako se danas štite zločinci, a svatko tko se bori za istinu postaje sumnjiv.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Izložba Hrvatska u srcu Europe

Objavljeno

na

Objavio

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom organizira Izložbu umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i  srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske – 25 godina poslije. Izložba će biti svečano otvorena u petak, 5. lipnja 2020. godine u 12 sati. O izložbi će govoriti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.

U prigodno pripremljenoj brošuri, koja se sastoji od uobičajenog pregleda izložbenog sadržaja, uvršteni su prigodni tekstovi prof. dr. sc. Pave Barišića, prof. dr. sc. Radoslava Katičića te akademika Mislava Ježića.

Izložba Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske otvorena je u siječnju 1996. godine u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tri mjeseca poslije  u UNESCO-u u Parizu, a potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO i približiti članstvu u ujedinjenoj Europi.

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje rezvedene obale. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje Srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj. Obje tradicije, latinska i slavenska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.

Izložba je upriličena uz potporu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari