Pratite nas

Pregled

Vijeće za domovinsku sigurnost analiziralo protupožarnu sezonu

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 10. sjednici Vijeća za domovinsku sigurnost na kojoj su uz članove Vijeća sudjelovali predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vatrogasne zajednice te glavni i županijski vatrogasni zapovjednici, priopćeno je iz Ureda predsjednice Republike.

Na sjednici je predstavljena analiza protupožarne sezone 2017. godine te su razmotrene naučene lekcije i prijedlozi u pogledu daljnjeg povećanja učinkovitosti i koordinacije sustava protupožarnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. U tome je pogledu posebni naglasak stavljen na pitanje što učinkovitijeg uvezivanja vatrogastva u budući sustav domovinske sigurnosti.

Temeljem iznesenoga u raspravi, predsjednica Grabar-Kitarović zatražila je od Vijeća za domovinsku sigurnost izradu podrobne raščlambe te prijedloga mjera za daljnje unapređivanje sustava, koji će biti polazištem za daljnju raspravu i usuglašavanje stavova u procesu ustrojavanja sustava domovinske sigurnosti, navodi se u priopćenju.

Uz članove Vijeća na sjednici sudjelovali su i predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatske vatrogasne zajednice, te glavni i županijski vatrogasni zapovjednici. Tema je bila što učinkovitije uvezivanje vatrogastva u budući sustav domovinske sigurnosti.

Ključne bolja koordinacija i primjena resursa

Predsjednica je u uvodu kazala kako zemlja ove godine, s obzirom na poplave koje su uslijedile nakon brojnih požara, nije bila pošteđena elementarnih nepogoda, a ključnim je pitanjem istaknula bolju koordinaciju i primjenu resursa koji su na raspolaganju.

Podsjetivši da će prijedlog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti uskoro biti upućen u saborsku proceduru na usvajanje, Grabar-Kitarović je upozorila da njegovim donošenjem tek počinje ustrojavanje tog sustava,te će trebati primijeniti i implementirati sva iskustva i lekcije iz ovogodišnje i svih ranijih protupožarnih sezona.

Smatra da je iz ovogodišnje protupožarne sezone vidljivo da je na tom planu moguć i ostvariv napredak, a nužnim drži jedinstveni sustav upravljanja i zapovijedanja u kriznim situacijama poput požara, s jasnom podjelom uloga, nadležnosti i odgovornosti.

“Mora biti nedvojbeno jasno tko je za što odgovoran i tko o čemu donosi odluke. Ne bismo si više nikada smjeli dopustiti da postoje nejasnoće ili različita tumačenja jesu li Oružane snage Republike Hrvatske pozvane u ispomoć, jesu li angažirane na najbolji mogući način i na najboljem mogućem mjestu i koriste li se njihovi resursi na najbolji način”, kazala je.

Stalno se ponavljaju primjedbe da se zračne protupožarne snage u pojedinim slučajevima nerezonski angažiraju, što zbog ograničava njihovu primjenu na mjestima gdje bi možda bile učinkovitije. Stoga, dodaje, želi čuti razmišljanja nazočnih, po mogućnosti i prijedloge o podizanju učinkovitosti sustava, pri čemu poseban problem predstavljaju vremenski uvjeti kad se zračne snage ne mogu angažirati.

Predsjednica ističe da uloga Oružanih snaga u protupožarnoj zaštiti nije ni približno jedina tema koja zahtijeva raščlambu i unapređivanje, a značajnim pitanjem smatra učinkovitost tijela lokalne vlasti u ispunjenju svoga dijela protupožarnih zadaća. “Posebno u pogledu prevencije požara, kroz održavanje i uređivanje površina i slične aktivnosti vjerujem da postoji značajan prostor za napredak”, ustvrdila je.

Preporuke DUZS-a

Sudionike je zamolila za “potpunu otvorenost” jer je nužno prepoznati i imenovati nedostatke kako bi ih se otklonilo. “Vjerujem da će to dati dobar poticaj DUZS-u da nastavi s ovim procesom i prije sljedeće sezone, sljedećeg ljeta za koje se nadamo da će biti puno mirnije i s puno manje požara, napravi možda preporuke koje su temeljene na zajedničkom iskustvu svih vas nazočnih”, rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon nje prezentaciju, prema dnevnom redu, držao je šef DUZS-a Dragan Lozančić, a potom predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice.

Kolinda Grabar Kitarović: Zbog terorističke prijetnje Europi moramo čim prije izgraditi sustav domovinske sigurnosti

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marija Pejčinović Burić: Sigurnosna situacija gora je nego ikad

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u Dnevniku HRT-a da je zaključak sigurnosne konferencije u Münchenu da je sigurnosna situacija gora nego ikad.

Navela je moguću eskalaciju na Korejskom poluotoku, s mogućnošću nuklearnog rata, stanje u Siriji, gdje će kriza još dugo trajati, sukob Irana i Izraela te još niz drugih mjesta. Čini se da je sve moguće. Mnogo je odgovornosti na NATO-u i EU-u da se pronađu odgovori, rekla je.

U razgovoru s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom istaknuti su dobri bilateralni odnosi, bez otvorenih pitanja. Nama je iznimno važno stanje u JI Europi, tu je Rusija važan akter i najviše smo razgovarali o stanju u BiH. Postoje crvene linije koje ne prelazimo – da je RH u NATO-u i EU-u, ali postoje i zajednički interesi, rekla je.

Objašnjavajući svoju izjavu da je rješenje graničnog spora sa Slovenijom vrlo blizu, rekla je da je hrvatski stav nepromijenjen. Mi želimo dijalog na temelju međunarodnog prava. Teško je reći kada možemo očekivati rješenje. Mi smo otvoreni, pružamo ruku. Treba sjesti za stol, ali za to treba postojati otvorenost s obje strane, kazala je ministrica.

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker izjavio je u Münchenu da će zemlje Zapadnog Balkana morati riješiti granične sporove prije nego što uđu u Europsku uniju.

Na pitanje kako će Hrvatska riješiti problem Prevlake s Crnom Gorom i granice na Dunavu sa Srbijom, rekla je da Hrvatska ta pitanja želi rješavati bilateralno. Ako se tako ne dođe do dogovora, najbolje je ići na međunarodno stalno sudsko tijelo poput Međunarodnog suda u Haagu ili Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, rekla je. Naglasila je da je ono što je EK stavio na stol uvijek bila praksa.

Verbalni izraelsko-iranski rat, Zarif poručio da je srušen mit o nepobjedivosti Izraela

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Mate Uzinić dobio nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić dobio je nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.

Na svečanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja HHO-a održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu u petak, 16. veljače biskupu je uručena nagrada ‘Sulejman Mašović – Luka Vincetić – Jovan Nikolić’.

U obrazlaganju nagrade pročitan je biskupov životopis te rečeno kako je njegovo ‘nakupljeno iskustvo i znanje ali i njegova kršćanska širina’ dolaze do izražaja nakon imenovanja dubrovačkim biskupom 2011. godine, piše Laudato.hr.

Prepoznata je biskupova angažiranost u međureligijskom dijalogu na području Dubrovačke biskupije ‘koja se prostire na vrućem povijesnom tlu gdje se ukrštaju različite religije. To može biti opterećenje, ali i šansa.’

Navedeni su redoviti ekumenski susreti s zahumsko-hercegovačkim i primorskim episkopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, kao i uključivanje pravoslavne zajednice u Dane kršćanske kulture u Dubrovniku. Spomenuta je i suradnja na izdanju Dječje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždina povodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovo osuđivanja vandalskog čina šaranja po pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice. Spomenuti su njegovi posjeti dubrovačkoj sinagogi i Medžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamije kao i susreti s predstavnicima ovih religija.

U obrazloženju je dodano da biskup Uzinić pozornost posvećuje i ekološkim temama što je vidljivo kroz organizaciju dvodnevnog znanstvenog skupa ‘Okoliš naš svagdašnji’ te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom.

Dubrovački biskup potiče kvalitetnije prikupljanje pomoći potrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnike u Ukrajini, kršćane u Siriji i Iraku, te višekratno kršćane u Svetoj Zemlji. Snažno se zauzima za prava manjina, ali i većine, rečeno je. Osuđuje napade raznih skupina u svijetu poput masakra Boko Harama u Nigeriji, ali javno osuđuje i napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u Francuskoj.

Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihove obitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srđa i mise uz Dan dubrovačkih branitelja i druge obljetnice, kao i kroz susrete s udrugama iz Domovinskog rata. Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi u Vukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u različitim prigodama.

Navodeći sve službe koje je kao biskup vršio u tijelima HBK, rečeno je kako je on sada predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj.

– Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobu otvorenosti i dijaloga – zaključio je predstavljač. Plaketu biskupu uručio je Jadranko Črnko.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari