Pratite nas

Iz Svijeta

VIKTOR ORBAN: Budućnost Sorosevog sveučilišta u Budimpešti ovisi o američko-mađarskim međuvladinim razgovorima

Objavljeno

na

Budućnost Sorosevog sveučilišta u Budimpešti ovisi o američko-mađarskim međuvladinim razgovorima, izjavio je u petak mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu za javni radio.

Nedavna istraga mađarskog Ureda za obrazovanje otkrila je da nekoliko stranih sveučilišta, uključujući ono Georgea Sorosa, američkog financijaša i filantropa mađarskog podrijetla, krši pravila, izjavio je premijer Viktor Orban.

“Čak i ako je netko milijarder ne može biti iznad zakona u Mađarskoj… varanje je varanje, bez obzira tko to radi”, kazao je Orban misleći na Sorosa i sveučilište koje je on osnovao u Budimpešti – Central European University (CEU), uporište liberalnog međunarodnog obrazovanja u toj zemlji.

Po njegovim riječima, CEU uživa nepoštenu prednost nad mađarskim sveučilištima jer može izdati i mađarsku i američku diplomu, unatoč tome što priznaje da ne djeluje u inozemstvu, što je u suprotnosti s mađarskim zakonima.

Upitan hoće li CEU ubuduće moći djelovati u Mađarskoj, Orban je rekao da će to ovisiti o mađarsko-američkim razgovorima i dogovoru. Zasad nije bilo razgovora s američkom vladom o tom pitanju, dodao je.

Novi zakon pogodio bi “u srce“ CEU-a, priopćila je ta institucija.

Po zakonu koji je u utorak podnesen parlamentu, strani fakulteti moraju imati kampus u Budimpešti i u državi iz koje dolaze.

CEU, koji djeluje samo u mađarskoj prijestolnici, jedino je međunarodno sveučilište bez ogranka na drugim mjestima.

“Ovi amandmani bi od CEU-a zahtijevali da otvori dodatni kampus u saveznoj državi New York. Tjeranje CEU-a da to učini ne bi imalo nikakvih prednosti i stvorilo bi financijske i troškove ljudskih resursa“, priopćilo je sveučilište.

Fakulteti moraju početi provoditi zakon do 15. veljače 2018. ili prestati prihvaćati nove studente do rujna 2018. godine.

CEU je osnovan 1991., nakon pada komunizma i danas ima oko 1400 studenata.

Mađarska zakonom tjera Sorosevo sveučilište iz Budimpešte

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prosvjed u Barceloni zbog suđenja bivšim katalonskim vođama, sukob s policijom

Objavljeno

na

Objavio

Policijski odredi za suzbijanje nereda sukobili su se u četvrtak u Barceloni s pristašama neovisnosti Katalonije koji su izašli na ulice u znak prosvjeda protiv suđenja 12-orici separatističkih vođa, javlja Reuters i dodaje da su demonstranti palili gume i blokirali autoceste na sjeveroistoku zemlje.

U okršajima dviju strana ozlijeđeno je 28 ljudi, uključujući 12 policajaca, a četiri osobe su privedene, priopćila je policija.

U blizini željezničke postaje Plaza Catalonia, prosvjednici su kamenjem zasuli policiju koja je uzvratila suzavcem. Jedna je skupina prosvjednika sjela na tračnice podzemne željeznice i tako zaustavila promet. Ranije su hrpom zapaljenih huma blokirali 11 autocesta, na policija ih je rastjerala i ceste su sada ponovo otvorene.

Povremene prosvjede diljem Katalonije zbog suđenja 12-orici katalonskih separatističkih vođa, uhićenih nakon što je katalonski regionalni parlament u listopadu 2017. proglasio neovisnost, organiziraju lokalne skupine okupljene u Odbore za obranu Republike (CDRs).

U današnjem prosvjedu su sudjelovale civilne udruge Omnium i Katalonska nacionalna skupština (ANC).

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari