Pratite nas

Iz Svijeta

Viktor Orban u nedjelju očekuje treći uzastopni mandat

Objavljeno

na

Mađarski premijer Viktor Orban očekuje da će na izborima u nedjelju dobiti treći uzastopni mandat, odnosno četvrti ukupno.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je koalicija Orbanove stranke Fidesz i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) u vodstvu, no još se ne može sa sigurnošću znati hoće li imati dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da mijenja ustav kao što je učinio nakon izbora 2010.

Izbori sustav je mješovit. Od 199 zastupnika, 106 će biti izabrano izravno iz izbornih jedinica, a preostala 93 proporcionalno sa stranačkih lista.

Oporba je fragmentirana i na ljevici i na desnici, što Orbanu znatno olakšava pohod do uvjerljive, možda i dvotrećinske većine.

Orban se može pohvaliti solidnim gospodarskim pokazateljima: Mađarska je 2018. rasla osmu godinu zaredom po stopi od četiri posto. Inflacija je također pod kontrolom, a nezaposlenost se kreće oko 3,8 posto.

No Orbanova popularnost najviše počiva na njegovu protivljenju imigraciji, posebno muslimana.

Kada je u ljeto 2015. eksplodirao broj izbjeglica i migranta koji su pristizali preko Balkana i Mađarske, Orban je prvi zapovijedio izgradnju ograde od bodljikave žice kako bi ih zaustavio. Također je glasno osporavao tadašnju politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.

Orban je dao vjetar u leđa protuimigrantskim strujama u istočnoj i srednjoj Europi i mobilizirao Makedoniju i Srbiju da zaustave migrante umjesto da ih samo prebacuju na Zapad.

Mađarska je također odbila prihvatiti obvezne europske kvote za tražitelje azila unatoč prijetnji sankcijama, upozoravajući da će muslimanski imigranti promijeniti lice Europe i dovesti u pitanje kršćanski način života.

U ožujku 2016., balkanska ruta je formalno zatvorena, a broj migranata koji njome prolaze sveden je na minimum. No Orban je nastavio s protuimigrantskom retorikom koja je i dalje u središtu njegova političkog djelovanja.

“EU se ne smije fokusirati na redistribuciju izbjeglica, nego zaštitu granica”, rekao je u veljači nakon sastanka s bugarskim premijerom.

“Migracija ugrožava našu sigurnost, naš način života i kršćansku kulturu”, smatra on.

“Mračni oblaci (imigracije) skupljaju se nad Europom”, rekao je Orban, dodajući da će europske zemlje postati većinski muslimanske ako ne poduzmu preventivne mjere. “Nacije će nestati, Zapad će propasti, a Europa uopće ne shvaća da se provodi njezina okupacija.”

Orbanova retorika i potezi izazvali su kritike više europskih čelnika. Unatoč tome i kaznama kojima mu prijeti Bruxelles zbog nepoštivanja migrantskih kvota, Mađari ga većinom podržavaju.

Pravo glasa na izborima u nedjelju ima više od osam milijuna Mađara, a birališta su otvorena od 6 do 19 sati.

Hina/Kamenjar.com

 

Viktor Orban: Europa je puna

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izraelski ministar obrane Lieberman: Ako Iran napadne Tel Aviv, Izrael će Teheran

Objavljeno

na

Objavio

Izrael će uzvratiti odmazdom – ako bi Iran napao Tel Aviv, Izrael će udariti na Teheran, rekao je izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman.

“Izrael ne želi rat, ali ako Iran napadne Tel Aviv, mi ćemo pogoditi Teheran”, rekao je Lieberman, prenosi Reuters.

Netrpeljivost između Izraela i Irana traje desecima godina, a razloga ima više.

Vojno prisustvo Irana u Siriji

Između ostalog, Izrael se protivi vojnom prisustvu Irana u Siriji i optužuje Teheran da pomaže libanonski Hezbollah i palestinski Hamas.

Izrael, također, nastoji spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

Iran, s druge strane, ne priznaje Izrael i često prijeti napadima na Tel Aviv.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu nedavno je oštro upozorio Iran najavivši da će, usprkos prijetnjama koje stižu iz Teherana protiv Izraela, izraelska vojska naplatiti svakome tko pokuša povrijediti njezin narod.

Predsjednik Vlade Izraela rekao je i da Izrael neće biti zastrašen cijenom i da će naplatiti svakome, te da je izraelska vojska spremna za svoju misiju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ivanov i Grabar-Kitarović o jačanju gospodarske suradnje i makedonskom putu prema EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Cilj je da Hrvatska postane jedan od pet najvećih gospodarskih partnera Makedonije, istaknuo je u srijedu predsjednik te države Gjorge Ivanov nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Skoplju koja je ponovila potporu Zagreba makedonskom putu prema euroatlantskim integracijama.

Dvoje čelnika se složilo kako su odnosi između dviju država prijateljski i bez otvorenih pitanja, pa su velik dio bilateralnog susreta posvetili jačanju gospodarske suradnje i makedonskoj težnji prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Robna razmjena Makedonije i Hrvatske je 2017. iznosila 185,8 milijuna eura, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. Hrvatska od 2012. u tom trgovinskom odnosu ostvaruje suficit koji je prošle godine bio 44,5 milijuna eura, rekli su predsjedničini suradnici.

“Smatram da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje između dvije države. Zajednički cilj Hrvatske i Makedonije je da narednih godina Hrvatska bude među njezinih pet najvećih trgovinskih partnera”, istaknuo je Ivanov na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskom kolegicom.

Grabar-Kitarović je naglasila kako brojne hrvatske tvrtke već posluju u Makedoniji i da će tijekom dvodnevnog posjeta razgovarati s dužnosicima te zemlje o mogućnostima osnaživanja ulaganja.

“Vjerujem da postoji prostor za daljnja ulaganja i proširenje trgovinske razmjene ne samo u prehrambenoj industriji nego u području visokih tehnologija, u području građevinarstva – hrvatske tvrtke zainteresirane su sudjelovati u projektima obnove makedonskih cesta i željeznica, u području vojne i obrambene suradnje, vojne tehnologije i slično”, rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zainteresirano za potpisivanje sporazuma o sezonskom zapošljavanju s makedonskom stranom i dodala kako postoji velik potencijal za zajednički nastup hrvatskih i makedonskih tvrtki na trećim tržištima.

EU i NATO

Ivanov je istaknuo kako jako cijeni hrvatsku potporu euroatlanskim ambicijama Makedonije, koju na tom putu koči spor s Grčkom oko imena države o čemu dvije zemlje trenutno pregovaraju.

Dodao je da slučaj Hrvatske i Slovenije pokazuje kako bilateralni sporovi ne trebaju biti zapreka prema članstvu u tim organizacijama.

Slovenski predsjednik Borut Pahor će se u četvrtak pridružiti makedonskom kolegi i hrvatskoj kolegici na sastanku procesa Brdo-Brijuni na koji će stići i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te Bojko Borisov, premijer Bugarske koja trenutno predsjeda EU-om.

Najavljeni su, no još nepotvrđeni i dolasci čelnika drugih država jugoistoka Europe, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ivanov je ustvrdio kako je proces Brdo-Brijuni “snažna potvrda posvećenosti Hrvatske i Slovenije regiji” i da ostaje “jedina autentična inicijativa koja potiče dijalog između zemalja iz regije i omogućava da se njihov glas čuje u EU-u”.

Hrvatska predsjednica rekla je kako će Zagreb, i javnom i tihom diplomacijom, nastaviti podržavati Makedoniju u Europskom vijeću da bi se što prije donijela odluka o otvaranju pregovora.

Cilj je stvaranje koalicije država koje se slažu da Skoplje treba započeti pregovore te razgovori s onim zemljama koje tomu trenutno možda nisu sklone, rekla je Grabar-Kitarović, naglasivši kako će Zagreb učiniti sve u svojoj moći da se datum otvaranja pregovora odredi do lipnja, kad se Vijeće održava.

Predsjednica je pozdravila novu usredotočenost Europske komisije na područje jugoistoka Europe, snažniju angažiranost i spoznaju da se proces proširenja EU-a mora nastaviti i da zastoj u tome stvara opasan vakuum koji onda ispunjavaju treće strane kojima nije nužno u interesu napredak susjednih država prema euroatlantskim integracijama. U svibnju se na temu članstva zemalja regije održava summit u Sofiji.

Govoreći o članstvu u NATO-u, Grabar-Kitarović vjeruje kako će hrvatsko veleposlanstvo u Skoplju, koje je takozvana kontaktna točka između Saveza i Makedonije, pridonijeti ubrzanju puta prema punopravnom članstvu i da će nakon rješavanja spora s Grčkom automatski izdati pozivnica Skoplju.

Predsjednica će se kasnije u četvrtak susresti s Talatom Džaferijem, predsjednikom Sobranja iz redova etničkih Albanaca čije je imenovanje u travnju prošle godine izazvalo prosvjede na makedonskim ulicama te premijerom Zoranom Zaevim, čelnikom socijalista i koalicijskim partnerom Albanaca koji su nakon višemjesečne političke krize preuzeli vlast u svibnju 2017.

Džaferi je postao prvi albanski čelnik parlamenta od proglašenja makedonske neovisnosti 1991. Sobranje je s njim na čelu prošlog mjeseca usvojilo zakon koji dopušta širu upotrebu albanskog jezika u Makedoniji, no ta mjera nije stupila na snagu zbog protivljenja predsjednika Ivanova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati