Pratite nas

Iz Svijeta

Viktor Orban u nedjelju očekuje treći uzastopni mandat

Objavljeno

na

Mađarski premijer Viktor Orban očekuje da će na izborima u nedjelju dobiti treći uzastopni mandat, odnosno četvrti ukupno.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je koalicija Orbanove stranke Fidesz i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) u vodstvu, no još se ne može sa sigurnošću znati hoće li imati dvotrećinsku većinu koja bi mu omogućila da mijenja ustav kao što je učinio nakon izbora 2010.

Izbori sustav je mješovit. Od 199 zastupnika, 106 će biti izabrano izravno iz izbornih jedinica, a preostala 93 proporcionalno sa stranačkih lista.

Oporba je fragmentirana i na ljevici i na desnici, što Orbanu znatno olakšava pohod do uvjerljive, možda i dvotrećinske većine.

Orban se može pohvaliti solidnim gospodarskim pokazateljima: Mađarska je 2018. rasla osmu godinu zaredom po stopi od četiri posto. Inflacija je također pod kontrolom, a nezaposlenost se kreće oko 3,8 posto.

No Orbanova popularnost najviše počiva na njegovu protivljenju imigraciji, posebno muslimana.

Kada je u ljeto 2015. eksplodirao broj izbjeglica i migranta koji su pristizali preko Balkana i Mađarske, Orban je prvi zapovijedio izgradnju ograde od bodljikave žice kako bi ih zaustavio. Također je glasno osporavao tadašnju politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.

Orban je dao vjetar u leđa protuimigrantskim strujama u istočnoj i srednjoj Europi i mobilizirao Makedoniju i Srbiju da zaustave migrante umjesto da ih samo prebacuju na Zapad.

Mađarska je također odbila prihvatiti obvezne europske kvote za tražitelje azila unatoč prijetnji sankcijama, upozoravajući da će muslimanski imigranti promijeniti lice Europe i dovesti u pitanje kršćanski način života.

U ožujku 2016., balkanska ruta je formalno zatvorena, a broj migranata koji njome prolaze sveden je na minimum. No Orban je nastavio s protuimigrantskom retorikom koja je i dalje u središtu njegova političkog djelovanja.

“EU se ne smije fokusirati na redistribuciju izbjeglica, nego zaštitu granica”, rekao je u veljači nakon sastanka s bugarskim premijerom.

“Migracija ugrožava našu sigurnost, naš način života i kršćansku kulturu”, smatra on.

“Mračni oblaci (imigracije) skupljaju se nad Europom”, rekao je Orban, dodajući da će europske zemlje postati većinski muslimanske ako ne poduzmu preventivne mjere. “Nacije će nestati, Zapad će propasti, a Europa uopće ne shvaća da se provodi njezina okupacija.”

Orbanova retorika i potezi izazvali su kritike više europskih čelnika. Unatoč tome i kaznama kojima mu prijeti Bruxelles zbog nepoštivanja migrantskih kvota, Mađari ga većinom podržavaju.

Pravo glasa na izborima u nedjelju ima više od osam milijuna Mađara, a birališta su otvorena od 6 do 19 sati.

Hina/Kamenjar.com

 

Viktor Orban: Europa je puna

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari