Pratite nas

Pregled

Vili Beroš: Neću objaviti kraj epidemije, nova je bolest u pitanju, izazovi su brojni!

Objavljeno

na

Ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi da još neće u državi proglasiti kraj zaraze kao u Republici Sloveniji jer je u pitanju nova bolest i, kako kaže, izazovi su oko toga brojni.

Iako je Slovenija kraj “svoje” epidemije proglasila prije pet dana, Hrvatska to sigurno neće učiniti još neko vrijeme.

“Još sigurno nećemo. Nova je bolest u pitanju, izazovi su brojni” kratko je za 24sata odgovorio ministar zdravstva Vili Beroš.

“S ovim se u 25 godina rada nisam susreo”

Upravo je on epidemiju proglasio 5. ožujka, i to zato da se u sustavu na noge mogu dići različite službe, resursi, sve što je potrebno. Kod manjih, poznatih epidemija o službenom trajanju odlučuju epidemiolozi.

“Primjerice, kad smo imali epidemiju ospica, njezin smo kraj odredili isključivo temeljem medicinskih kriterija – traje do trena kad od zadnjeg slučaja prođe period maksimalne inkubacije ili dva takva perioda, ovisi. Ovo je nešto sasvim drugo, s čim se u 25 godina rada u ovoj ustanovi nisam susreo”, pojašnjava primarijus Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u.

Vlada odlučuje

Je li se razgovaralo o proglašenju kraja epidemije korona virusa u Hrvatskoj on, kako kaže, ne zna.

Ravnatelj Zavoda Krunoslav Capak na to pitanje jučer nije odgovorio. Prije nekoliko dana je rekao da za proglašenje kraja HZJZ daje prijedlog ministru zdravstva, a odluku donosi Vlada.

“To je epidemiološka procjena koja se bazira na težini bolesti, opasnosti bolesti, transmisiji bolesti, opasnosti od ponovnog dolaska bolesti i na temelju broja oboljelih”, rekao je Capak.

Dr. Kaić dodaje kako će u ovom slučaju kriterij biti i prestanak potrebe za mobiliziranim drugim, nemedicinskim resursima.

“Ne moramo nužno biti bez ijednog novooboljelog da bi se proglasio kraj”, kaže dr. Kaić.

I Slovenija je kraj epidemije proglasila u neobičnom trenutku, prva, i zasad jedina u EU. Prema pisanju tamošnjih medija, vlada je učinila to kako bi izbjegla nova davanja za pomoć gospodarstvu.

Masovno testiranje

U HZJZ su pristigli prvi uzorci krvi iz bolnica u svim regijama, u kojima su počeli testirati prisustvo antitijela na COVID-19. Testiranje će pokazati je li i koliko građana bilo u doticaju s virusom te koliki smo imunitet na njega stekli.

Uzimaju se uzorci krvi izvađeni iz bilo kojeg drugog razloga, a “vlasnici” o tome moraju biti obaviješteni i pristati na test. Dr. Kaić kaže da je onih koji odbiju malo, ali ih ima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Povodom 29. obljetnice HV-a na Mirogoju položeni vijenci za poginule branitelje

Objavljeno

na

Objavio

U prigodi obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 29. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske, u četvrtak su na Mirogoju položeni vijenci i odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima.

Zajednički vijenac položili su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj te izaslanik Predsjednika Republike, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Miljenko Filipović.

Vijence su položili kod spomenika „Glas hrvatske žrtve – Zid boli“, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobnice prvog Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana na Gradskom groblju Mirogoj te Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve Domovinskog rata na Krematoriju, izvijestili su iz Ministarstva obrane. (Hina)

28. svibnja 1991. – Prva smotra Zbora narodne garde (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lauc: Južna Amerika odnosno južna polutka biti će upozorenje što će se nama dogoditi na jesen

Objavljeno

na

Objavio

Alemka Markotić,ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kazala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da je zadovoljna s trenutnom situacijom glede pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.

– Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo željeli, kazala je.

Naglasila je da je situacija za sada izvrsna.

– Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako svaki izgubljen život je nešto što je neprocjenjivo, ali virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.

– Tajna uspjeha je bila što smo na vrijeme krenuli, što smo vrlo brzo shvatili da to što se događa u Wuhanu u Kini nije tako daleko i da se može proširiti, naglasila je.

Profesorica Markotić navela je da je bila važna i brzina uspostavljanja dijagnostike i što su epidemiolozi promptno bili na terenu za svaki novootkriveni slučaj.

Kazala je da je bilo bitno i zajedništvo između struke, medija, naroda, Vlade i svih ostalih.

– Svi smo bili kao jedno i zato imamo sjajne rezultate, kazala je Markotić.

Virus nije nestao, još uvijek je nepoznat

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je da ne bi rekao da je virus nestao, ali ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj.

– Sada imamo samo oboljele, rekao je.

Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog, Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti ” Dr. Fran Mihaljević” rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.

– Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači, kazao je.

Gordan Lauc, molekularni biolog naglasio je da je općenito naše znanje u biologiji vrlo limitirano i da ovaj virus još uvijek ne razumijemo.

– Ne možemo nakon tri mjeseca tvrdit da puno znamo, rekao je.

Lauc je istaknuo da je najvažnije što smo do sada saznali da se virus počeo širiti puno ranije nego što se pokazalo.

– Proračuni koji se sada rade su zapravo ukupni proračuni, a čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva, kazao je.

Molekularni virusolog Kurolt rekao je da je Željka Mačak Šafranko uspjela izolirati virus.

Luka Čičin-Šain, iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da je prva stvar koju su napravili da su virus sekvencionirali, odredili su mu genetski kod, da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.

Situacija se smiruje i u Njemačkoj

Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.

Serološka testiranja nisu optimalna

Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna.

Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.

Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici “Dr. Fran Mihaljević” pušten u “promet” prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.

– Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj, istaknula je.

Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni.

Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.

– Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako, poručio je.

– Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe, kazao je Lauc.

Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu.

Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.

Što nas čeka na jesen?

Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.

– Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen, kazao je.

Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti iz vana.

Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više.

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari