Pratite nas

Na Kupresu održana Strljanica 2014

Objavljeno

na

Titulu kosbaše na ovogodišnjoj kulturno-sportskoj manifestaciji Dani kosidbe na Kupresu „Strljanica“ 2014. osvojio je Vinko Čičak – Vinara iz Kupresa, inače višestruki nositelj ove titule.

Drugo mjesto osvojio je Milorad Sladojević iz Mrkonjić Grada, dok je treći bio Ivo Ivković iz Kupresa.

Ove su godine prvi put nastupili i kosci juniori, starosti do 18 godina. Titulu „mladog kosbaše do 18 godina“ osvojio je Mario Batinić, drugi je bio Petar Ivković, a treći Mujo Ramčić. Sva trojica su iz Kupresa.

Cjelodnevna kulturno-sportska manifestacija, održana u nedjelju, okupila je brojne natjecatelje ali i publiku koja je, uz sportska događanja, mogla uživati u izložbama suvenira i rukotvorina, nastupima folklornih skupina iz više zemalja te u paraglajderskim letovima.

Osim u košnji, održana su i druga natjecanja poput bacanja kamena s ramena, skoka u dalj, potezanja konopca. Na kraju manifestacije održane su galopske konjičke utrke u kojima je sudjelovalo više konjičkih klubova iz BiH i susjednih zemalja.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Miklenić: Jednom postavljena prava pitanja ne mogu se ušutkati ni izbrisati

Objavljeno

na

Objavio

Spomen na 76. godišnjicu pogroma hrvatskoga sela Zrin na Banovini, koji su izvršili partizani u koje su ušli i četnici, ostat će u povijesti zabilježen po blagoslovu novopodignute spomencrkve Našašća sv. Križa s dvije ploče na kojima su ispisana imena i dob žrtava, a u sadašnjosti otvara više veoma važnih pitanja.

I predvoditelj spomenslavlja u subotu 14. rujna u Zrinu kardinal Josip Bozanić u homiliji je doslovno rekao: »Na ovom mjestu i u ovom slavlju osjećam svojom crkvenom i domoljubnom dužnošću postaviti neka pitanja. Kakvo je to oslobođenje – ma s koje god strane dolazilo – u kojem se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivao strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?«

Pitanja koja je postavio kardinal Bozanić ni u kojem korektnom pristupu ne mogu se okarakterizirati kao ideološka, politička, ekstremistička, šovinistička ili neprijateljska jer su izraz zdrave pameti i naravne etike. Po odredbama kako međunarodnoga prava tako i nacionalnih prava svih država na svijetu, pa i Republike Hrvatske, meritum svakoga od navedenih pitanja zapravo je krivično djelo koje zahtijeva primjerenu kaznu. Nema te izlike koja bi mogla opravdati ubijanje ljudi bez stvarne krivice i bez ikakva suđenja. Nema pravosuđa koje ne bi inkriminiralo zastrašivanje kojim se skriva zločin. Nema zdrave logike koja bi mogla opravdati zabranjivanje istraživanja i iznošenja istine. Premda je to nepobitno, u Republici Hrvatskoj i ove 2019. godine, dakle gotovo trideset godina od osamostaljena hrvatske države, ni u prevladavajućem javnom mnijenju, ni u medijima ni u pravosuđu ta se očita nedjela, zapravo zločini, uopće ne tretiraju kao relevantni čimbenici. Oni koji to nameću u današnjoj Hrvatskoj izvršavaju zapravo zastrašujuće nasilje nad žrtvama, istinom i pravdom, zapravo nad hrvatskim narodom.

U homiliji u Zrinu kardinal Bozanić također je postavio pitanje: »Zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima: križnim putovima, jamama, prikrivenim grobljima u predgrađima naših gradova, na livadama i u šumama, kao i na sličan način i o drugim uništenim mjestima, desetlječima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje i prepričavalo prošlost po diktatu režima?« te dodao: »A i danas se nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti.« Budući da od onih kojih se to izravno tiče, odnosno od onih koji su za takvo stanje izravno bili odgovorni, ne će doći nikakav odgovor na to pitanje, očito je da je riječ ne samo o kukavicama koje nisu spremne preuzeti odgovornost za svoja nedjela, nego o ljudima koji su političku moć zlorabili da bi sebe zaštitili od istine i pravde. Donekle se čak te počinitelje tih nedjela može razumjeti jer su davno ostali bez ikakvih humanih standarda i kriterija u svom viđenju zbilje, ali kako razumjeti one u današnjoj Hrvatskoj koji osobno nisu okrvavili ruke, a ipak svim sredstvima štite zločince, razvodnjavaju njihovu krivnju, falsificiraju povijesnu istinu i zlorabe političku moć da to nečuveno nasilje nad hrvatskim narodom i dalje traje?

Vrlo je znakovito što je na spomen 76. godišnjice Zrinskih žrtava od državnih institucija jedino Predsjednica Republike poslala svoga Izaslanika, a ni Hrvatski sabor, koji bi u načelu trebao biti najviše predstavničko tijelo hrvatskoga naroda, ni hrvatska Vlada, koja bi trebala biti izvršitelj legalnih i legitimnih hrvatskih nacionalnih ciljeva i interesa, nisu smatrali važnim poslati ni formalne predstavnike u subotu u Zrin. Znači li taj bojkot da oni koji odlučuju u vodstvu Hrvatskoga sabora, kao i oni koji odlučuju u vodstvu Vlade, ne mare za strahotu koju su doživjeli hrvatsko selo Zrin i njegovi stanovnici, samo zato što je bilo hrvatsko i katoličko, ili da oni zapravo ne smiju biti uz hrvatski narod kad oplakuje svoje nevine žrtve stradale od partizanske i četničke ruke?

Koliko su snažni okovi koji omogućuju brutalno nasilje nad sadašnjim naraštajima hrvatskoga naroda kad se radi o istini i stradavanju od komunističke revolucije najbolje su pokazali mediji svojim odnosom prema spomenu u Zrinu. Jednako kao i nedavno u kolovozu, kad su u Gračanima u Zagrebu pokopane 294 ekshumirane žrtve komunističke revolucije, od kojih je bilo 63 maloljetnika, čak šesnaestero djece mlađe od 14 godina, mediji su ili prešutjeli ili razvodnili strahotu događanja u Zrinu prije 76 godina. Samo krajnje naivni mogli bi pomisliti da je takav odnos prema žrtvama komunističke revolucije slučajan jer oni koji pošto-poto žele zadržati kotač povijesti i s njim laži komunističke ideologizirane povijesne interpretacije, a s tim i okovanost i neslobodu hrvatskoga naroda, vrlo dobro znaju kako i zašto tako postupaju. No jednom postavljena prava pitanja ne mogu se ušutkati ni izbrisati sve dok se na njih vjerodostojno ne odgovori istinom.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting za predsjedničke kandidate: Kada bi u nedjelju bio 1. krug izbora, izvjesno je tko bi išao u drugi krug

Objavljeno

na

Objavio

Da se ovoga vikenda održava prvi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi 28,5% glasova, Zoran Milanović 24,8%, a na trećem mjestu je Miroslav Škoro s 18,2%. Stoji to u podacima HRejtinga u okviru kojega HTV večeras ekskluzivno predstavlja rezultate koje bi u prvom krugu predsjedničkih izbora mogli ostvariti potencijalni predsjednički kandidati.

Nema promjena u poretku troje vodećih kandidata za koje birači smatraju da bi bili najbolji izbor za predsjednika države, međutim odnosi snaga znatno su se promijenili. No topi se prednost Kolinde Grabar-Kitarović.

Ako se povuče paralela s jučerašnjim rezultatima HRejtinga, vidljivo je da i Zoran Milanović i Grabar-Kitarović uživaju gotovo identičnu potporu birača kao i njihove matične stranke. Mislav Kolakušić na četvrtom je mjestu s 8,6%glasova ovaj mjesec.

Od 2% do 4% glasova dobivaju tri potencijalna kandidata – Dejan Kovač 3,2%, Ivan Pernar 2,7%, Dalija Orešković 2,6%. Vlahu Orepića bi izabralo 1,3% birača, a Katarinu Peović i Tomislava Panenića neznatnih 0,5%. Na ostale potencijalne kandidate otpada 1,9% glasova birača, a neodlučnih je 7,1%.

Velika se promjena dogodila tijekom ljeta u odnosima kandidata koji prema HRejtingu prednjače u pretkampanji, i od kojih se naravno i očekivalo da će privući najveći broj birača.

U četiri mjeseca Kolinda Grabar-Kitarović izgubila je 6,17 postotnih bodova, gotovo isto toliko napredovao je Zoran Milanović, za 6,27. Razlika između njih dvoje u svibnju je iznosila malo više od 16 postotnih bodova, sad je manja od četiri. Najveći napredak ostvario je Miroslav Škoro, potpora birača tom kandidatu veća je za 8,86 postotnih bodova. Prednost Kolinde Grabar Kitarović u odnosu na Škoru smanjila se s više od 25 postotnih bodova, na oko deset. Od ostalih kandidata izdvojit ćemo još Daliju Orešković, koja je zabilježila velik pad popularnosti, sa 6,71, na 2,62 posto.

Uz HDZ i SDP još Most i HSS su tu gdje su rezultati, analitički gledano zanimljivi. Kod ostalih stranaka glasovi bi se uglavnom očekivano raspodijelili. Birači HDZ-a svoje bi glasove većim dijelom dali Kolindi Grabar-Kitarović, a tako bi glasovalo njih 74,2 posto. Međutim, 19,6 posto birača HDZ-a ipak bi za svog favorita izabralo Miroslava Škoru. 0,7 posto odlučilo bi se za kandidata ljevice Zorana Milanovića.

Zanimljivo, među SDP-ovim biračima čak ih je deset posto koji smatraju da bi bolji predsjednik bio jedan od kandidata s desnog spektra, pa bi tako njih 6,2 posto svoj glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 4,4 posto Miroslavu Škori. Zoran Milanović dobiva 78,5 posto glasova.

Birači Mosta najveću potporu daju Miroslavu Škori, 38,6 posto. Podjednaki broj glasova dali bi Kolindi Grabar-Kitarović i Mislavu Kolakušiću – 15,8. Deset cijelih pet posto opredijelilo bi se za Dejana Kovača, a 1,8 za Zorana Milanovića.

Šaroliko bi se raspršili i glasovi birača HSS-a, 23,5 posto za Kolindu Grabar-Kitarović, 17,6 za Zorana Milanovića, 14,7 za Miroslava Škoru i 11,8 za Mislava Kolakušića.

Vidjeli smo prema rezultatima prvog kruga da se odnosi među kandidatima mijenjaju kako se termin izbora približava, i da je sad ipak znatno manja razlika između Kolinde Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore. HRejting istražio je i kako bi izgledalo kad bi se u drugom krugu predsjedničke utrke ogledali Grabar-Kitarović i Milanović, zatim aktualna predsjednica i njen oponent s desnog spektra Miroslav Škoro, te što bi bilo kad bi u završnicu ušli Škoro i Zoran Milanović. Sve tri kombinacije su intrigantne, nude zanimljiv duel, kakav je ishod saznajte sutra, ekskluzivno u Dnevniku HTV-a.

Ovo je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari