Pratite nas

Razgovor

Vinko Sabljo: Diplomatski uhljebi i dalje se bore za Jugoslaviju

Objavljeno

na

Veliki intervju Mladena Pavkovića s Vinkom Sabljom, predsjednikom Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK)

Vinko Sabljo, poduzetnik sa stalnim boravkom u Švicarskoj, aktualni je predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), planetarne organizacije hrvatskog iseljueništva koja djeluje  već 25 godina. Prije nekoliko dana HSK je otvorio Ured u glavnom gradu Hrvatske i održao godišnju Skupštinu…

–         Gospodine Sabljo, mnogi u Hrvatskoj još ne znaju što je to Hrvatski svjetski kongres, na čijem ste čelu…

Iako postojimo od 1993. nas se naročito početkom 2001., promjenom vlasti, marginaliziralo. Nije u pitanju samo Hrvatski svjetski kongres, već cijelo izvandomovinstvo. Taj odbacujući trend smo jako osjetili kod vladajućih struktura , medija, kao i kod bivših predsjednika Republike Hrvatske, Mesića i Josipovića. Iako smo puno toga napravili, kako na športskom planu tako i na humanitarnom, gospodarskom i društvenom, ostali smo u izolaciji.

Naše se godišnje skupštine održavaju u našoj Domovini, skoro uvijek u Zagrebu. Nazočni su izaslanici sa svih kontnenata, preko 35 država. Mi se ne sastajemo u tišini i skriveno. Mnogi su pozvani, od medija do političara. Kažite mi tko je kriv da se za nas ne čuje ? Zar ne bi bilo dobro da naši građani čuju od nas kako se neke stvari rade u zemljama iz kojih dolazimo. Kad slušamo tvrdnje u Saboru, kako se određena gospoda pozivaju na zakone zemalja Europske unije ili procedure u svakodnevnom životu, vidimo da se istina lažira ili suština ne pozna.

–         Ne čini li Vam se da su Hrvati koji žive izvan svoje Domovine pretjerano « skromni « , pa je i to jedan od razloga što se o njima malo zna i čuje ?

Nije problem u skromnosti već u znanju i uspjehu. Ovo drugo u sebi nosi veliku opasnost za mnoge u Domovini koji drže ključne uloge u svakodnevnom životu. Te uloge im je lakše sačuvati ako nema usporedbi, ako se naš glas ne čuje. Pogledajte ulogu pokojnog Predsjednika Tuđmana. Kad se odlučio da Hrvatsku izvuče iz ralja Jugoslavije obišao je izvandomovinstvo, sve ugledne hrvatice i hrvate. Neka ključna mjesta je povjerio izvandomovinstvu i zar to nije rezultiralo uspjehom. Tako nešto bi se moglo primjenit i u gospodarstvu kao i u organizaciji raznih uprava , pa i u politici.

–         Kada ste Vi napustili Hrvatsku, i zbog čega ?

Kako sam odgojen u domoljubnom i kršćanskom duhu u meni je, već kao u djetetu, rastao otpor prema komunizmu i Jugoslaviji. Stoga sam kao srednjoškolac u BiH doživio puno neugodnosti zbog svoje hrvatske pripadnosti. Tada sam odlučio napustit to nametnuto bratstvo i jedinstvo, srpskohrvatski jezik i slične gluposti. Tako sam sredinom 1973. izabrao Švicarsku.

–         Gdje živite, što radite Vi i Vaša obitelj?

Znači, kako sam rekao, od 1973. sam u Švicarskoj. Moja supruga i ja, Finkinja, smo se upoznali u Švicarskoj i od 1975. smo nerazdvojni. Rodili smo kćer i tri sina koji danas imaju svoje obitelji i podarili su nam trinaestoro unučadi. Upravo radimo na tome da naša unučad dobiju, pored Švicarskog i Finskog, Hrvatsko državljanstvo. Inače, djeca su nam odrasla trojezično, tako se u našoj obitelji komunicira na hrvatskom, finskom i njemačkom jeziku.

Uživamo u mirovini, a djeca u radu za egzistenciju, i ide im jako dobro, Bogu hvala.

–         Kako se informirate o onome što se događa u Hrvatskoj?

Često sam u Domovini i pratim zbivanja. Koristim internet, radio i ponekad HRT, kad nije kodiran. Sramota je da bar prvi program HRT nije dostupan. Čudi me da naša TV kuća nema interesa da bar jednom tjedno ugosti poznate i priznate Hrvate koju su uspjeh polučili u izvandomovinstvu. Recimo u tv emisiji „Nedjeljom u dva“ mnoge zovu, ali ne i Hrvate koji žive izvan Domovine. Moguće da im ideologija nameće demokraciju ?

–         Koliko, po Vama, ima Hrvata diljem svijeta?

Kako sam jedno vrijeme bio u diplomaciji i tom temom se malo bavio, pa bih rekao, na osnovu podataka do kojih sam došao, u izvandomovinstvu živi više od 2 milijuna Hrvatica i Hrvata. Izvjestan broj njih nije u Hrvatskoj ni registriran. To su za treće generacije nepremostive birokratske procedure. Posebice ako se radi o punoljetnim osobama. Trebalo bi pod hitno prilagodit zakon o državljanstvu i omogućit izravnim potomcima da dobiju državljanstvo i time boravak u Domovini svojih djedova.

–         Zbog čega se, gospodine Vinko, iznimno mali broj Hrvata ne vraća u Domovinu?

Gledajte, to bi bilo pitanje za TV i javnost. Moj odgovor bi bio da nema sigurnosti . Tu mislim na tržište, zakone koji se takvom brzinom mijenjaju, da kad ste nešto počeli raditi, naredne godine su pravila nova. Uz to treba pridodat neuređena vlasništva. O tome svjedoče mediji uređenih EU zemalja.

–         U Hrvatskom saboru trebali bi imati svoje istinske predstavnike. Zašto ih nemate?

Gledajte, XI. izborna jedinica nije jedinica izvandomovinstva. Nek ostane takva kakva je i pripada našoj drugoj Domovini, BiH. Izvandomovinstvo je sto puta brojnije od nacionalnih manjina i čudi me da se o tome ne povede računa. Neman ništa protiv nacionalnih manjina, ali navedite mi neku drugu zemlju koja ima toliki broj zastupnika nacionalnih manjina a daleko su mnogoljudskije od nas. Da bar imamo po jednog kontinentalnog predstavnika bili bi sretni. Hrvatski narod bi čuo istinu o nama i kako se to vani radi. Bilo bi zanimljivo. Ma znate što, jedni su Hrvatsku državu stvorili da bi danas komunistička baština, u najvažnijim njenim segmentima, njom upravljala. Kako drugačije to pojasnit, odnosno dati odgovor na Vaše pitanje?

–         A.kako se u svijetu gleda na Hrvatsku?

U većini slučajeva se otvaraju naizmjenično dva prozora. Jedan prozor su naše ljepote i dobar narod. Drugi prozor su politička nesloga, nedosljednost, birokracija i korupcija. Nijemci i Austrijanci kažu da smo svjetski prvaci u vlastitom ogovaranju. Mi naše domoljublje kod njih proglašavamo fašizmom i tražimo da nam u toj borbi budu pri pomoći. Tako je nastala poljudska svastika, Za Dom spremni, priča oko ustaškog Bleiburga itd. Koliko se njemačko pravosuđe namučilo da se isporuče Mustač i Perković i onda nije čudo da za nas kažu da smo još uvijek komunistički bastion.

–         Što zamjerate hrvatskoj diplomaciji?

Čast izuzecima, a većina su uhljebi. Pola ih se bori za Jugoslaviju a žive od Hrvatske.

–         Hrvatska, kao što je poznato, ima brojne probleme, kao i drugi. Nu, koje bi poglavito izdvojili, i kako bi ih riješili?

Da smo odredili i javno proklamirali nacionalne interese pola problema ne bi bilo. Treba čuti što narod misli. Švicarska ima desetak referenduma godišnje. Kod nas se sve čini da se onemogući takvo izjašnjavanje. Kad slušam kako elite, koje vladaju medijima, pričaju kao bi trebalo urediti referendumsko pitanje, meni se smrači. Evo nek se posluže, bar u ovom slučaju, Švicarskom. Ljudi mogu skupljat potpise na ulici, u dućanima, kod kuće, bilo gdje. Važno je da se prikupi dovoljan broj potpisa, koji je daleko manji nego u Hrvatskoj.

–         Srbija i Hrvatska još uvijek „ratuju“, ali ovog puta, srećom, ne oružjem. Što to Srbi imaju, a mi nemamo?

Srbi hoće svoj poraz u nametnutom nam Domovinskom ratu pretvorit u pobjedu. To je bio njihov fašizam koji smo pobijedili. Oni taj fašizam od vajkada imaju, pa tako i danas i isti nama pripisuju. Kako kod nas imaju dosta glasnogovornika i organizirane medije, to im na žalost umnogome polazi za rukom. Zar Srbi nisu rehabilitirali četnički pokret i Dražu Mihailovića? Vidite, mi svega toga nemamo. Na žalost, kod nas se domoljublje etiketira fašizmom. Ovo je živa istina, bilo kome pravo ili krivo.

–         A, kako gledate na Hrvate, osobito u BiH, odnosno Hercegovini?

Katastrofa koja je harala dvanaest godina, ostavila je pustoš. Ova današnja Vlada I Predsjednica države pokušavaju stvari popravit. To čine, ali će popravci bit dugi i teški.

–         Bili ste uspješan organizator Hrvatskih svjetskih športskih igara. Ne čini li Vam se da takvih i sličnih manifestacija treba biti mnogo više?

Da, četvrte Hrvatske svjetske igre, održane prošle godine u Zagrebu, pokazale su da ima zajedništva ako se ono želi. Iz preko trideset zemalja, sa svih kontinenata, došli su mladi u Zagreb. Pored športskih natjecanja bilo je tu i drugih vrijednosti. Međusobna druženja, nova prijateljstva, turizam, nastale su tu i tamo trajne veze… Koristim ovu prigodu da istaknem Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vladu RH, Grad Zagreb i gradonačelnika koji su nas srdačno prigrlili i u jednom zajedništvu to sve organizirali. Naravno da slijede V. igre kao i mnoge druge manifestacije. Želimo samo da nas mediji bolje prate i daju više osvrta na naše aktivnosti.

–         Kako, po Vama, poboljšati rad Hrvatskog svjetskog kongresa?

Mi se želimo Domovini nametnuti. Imamo ogroman potencijal koji Domovina mora iskoristiti. Hrvatski svjetski kongres (HSK) je planetarna organizacija i postoji već 25 godina. Radimo volonterski i to polako iscrpljuje. Zahvaljujući gradonačelniku Zagreba, gospodinu Bandiću, otvorili smo Ured u glavnom gradu Hrvatske. Iako smo u iznajmljenom prostoru, shvaćamo to kao dar. Ti birokratski poslovi odrađeni su dosta brzo. HSK ima i svoj arhiv, izdavačku djelatnost, humanitarni, gospodarski, kulturno- športski i društveno-politički odbor. Kroz novootvoreni ured lakše će se raditi, a i država će polako shvatit da smo jedno. Cilj nam je našu djelatnost, barem u nekim djelovanjima, profesionalizirati. Izrael je svoj Židovski svjetski kongres institucionalizirao. Nešto slično očekujemo i mi od naše države.

–         Želite li još nešto reći, dodati, poručiti…?

Sredinom svibnja smo u Zagrebu imali Godišnju skupštinu i otvorenje Glavnog ureda, pa kako medijski nitko nije ni riječi o tome rekao, evo u prilogu naše Izjave za javnost. Objavite je. – rekao nam je Vinko Sabljo, prvi čovjek Hrvatskog svjetskog kongresa.

Razgovarao: Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ministar Krstičević: Hrvatska vojska spremna je, sposobna i uvježbana

Objavljeno

na

Objavio

“Vojna vježba “Velebit 18“, najveća i najsloženija nakon Domovinskog rata, pokazala je da je Hrvatska vojska spremna, sposobna i uvježbana izvršiti sve temeljne zadaće a to su obrana Hrvatske, pomoć civilnim institucijama i doprinos kolektivnoj sigurnosti”. Rekao je to u središnjem Dnevniku HTV-a potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Pohvalio je sve vojnike, dočasnike i časnike koji su sudjelovali u vježbi.

“Pripreme su trajale skoro godinu dana, a cilj nam je bio pokazati združeno djelovanje. Mislim da smo pokazali mnoge sposobnosti HV-a – odličan manevar, zaštitu snaga – sve što je potrebno da Hrvatska vojska bude na ponos cijele Hrvatske”, rekao je Krstičević.

Na pitanje jesu li svi rodovi vojske jednako modernizirani, ministar je odgovorio da su najvažniji ljudi. “Tehnika je jako bitna, ali vratili smo dostojanstvo hrvatskom vojniku, vratili smo mu materijalna prava koja su mu bila oduzeta. Vratili smo vojsku u Vukovar, Ploče, Sinj, do kraja godine vratit ćemo je u Varaždim i još nam ostaje Pula. Upravo takav operativni raspored nam pomaže da možemo brže pomoći”, rekao je ministar Krstičević.

Osvrnuvši se na rad Vlade na polovini mandata Krstičević je rekao kako smatra da je Vlada odradila vrlo dobar posao. “U mom resoru povećali smo proračun, donijeli Strategiju nacionalne sigurnosti, Zakon o sustavu domovinske sigurnosti”.

Za subotnji prosvjed u Vukovaru i općenito za grad Vukovar rekao je da treba biti pažljiv. “Svatko sa svoje strane mora učiniti maksimum da se zločini istraže i da za njih netko odgovara. To Vukovar zaslužuje”, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

 

Uspješno provedena vježba Velebit 18 – združena snaga (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Izborni zakon uvjet je za uspostavu vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Tjedan dana čekalo se očitovanje odlazećeg hrvatskog člana bh. Predsjedništva i čelnika HDZ-a BiH te stranaka okupljenih oko HNS-a Dragana Čovića o rezultatima izbora, ali i sljedećim potezima nakon što su bošnjačke stranke preglasale Hrvate za poziciju u državnom vrhu. Čović se prošloga vikenda susreo s državnim vrhom u Zagrebu koji je uputio jasnu poruku.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti promjena Izbornog zakona.

– Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i europski put BiH – izjavio je Čović za Večernji list.

U svom prvom obraćanju nakon objave neslužbenih rezultata općih izbora u BiH Čović je poručio kako ne smijemo imati nikakvu krizu, ali uvjet je “dobiti partnere za izgradnju posve nove BiH i novih odnosa”. Pri tome je istaknuo kako HDZ BiH ima jednak odnos prema svim mogućim partnerima u vlasti, uključujući SDA i SDP.

– Niti smo koga izbrisali niti dodali. Za mene su svi na istom mjestu. Onaj tko je spreman s nama graditi europsku BiH, kako bi hrvatski narod bio jednakopravan na svakom djeliću zemlje, zaštićen kroz legitimno predstavljanje, nama je partner na svakoj razini vlasti – kazao je Čović.

Najavio je da će nastaviti slati poruke zajedništva, i to ne samo prema Hrvatima već i prema Bošnjacima i Srbima.

– Ako smo u ovoj kampanji uspjeli ostvariti zajedništvo Hrvata, svojim ključnim zadatkom smatram napraviti zajedništvo s drugima dvama narodima – poručio je čelnik HDZ-a BiH.

Iskreno, kaže, zagovara partnerstvo i prijateljski odnos s “našim bošnjačkim prijateljima”.

– Nikada se neću umoriti od te priče jer BiH jedino tako može normalno funkcionirati. Predstojećih dana, možda će vam zvučati čudno, neću se puno brinuti o vlasti. Naravno, sačekat ćemo rezultate izbora, a do tada dogovoriti prijatelje s kojima možemo promijeniti Izborni zakon kako se više nikada ne bi dogodilo da uđemo u izbornu kampanju, bilo da se radi o Mostaru, Domu naroda ili Predsjedništvu BiH, a da se nisu provele osnove legitimnog zastupanja. Ustavni sud je utvrdio kako su konstitutivni narodi natkrovljujuće načelo Ustava i to nitko ne može ignorirati – kazao je Čović.

Komentirajući špekulacije o mogućnosti da postane ministar vanjskih poslova BiH Čović je kazao da “nema danas pozicije u BiH koja bi me mogla odvući od pokušaja realizacije ključnih teza koje sam iznio”.

– A to podrazumijeva jednakopravnost Hrvata. Za mene je ogroman teret dobiveni rezultat. To znači bezrezervno služiti svom narodu bez obzira hoću li biti posljednji u koloni ili na njezinu čelu. Zato jasna poruka – nema ucjene i mene se ne može ničim kupiti. Za mene je ova podrška svetinja i krupna obveza – ustvrdio je Čović.

Kako kaže, poruka koju je dobio od biračkog tijela značajno je viša od praga koji je postavljen i tjera na “jednu odgovornost prema domu, narodu, prema BiH i svim narodima, dakle, domovini”.

– Siguran sam da ćemo u tome uspjeti. Svima onima koji su kalkulirali da mogu trgovati rezultatima izbora, jasna poruka – nema kalkulacija ni utrke za ulazak u vlast. Da smo izabrali legitimne predstavnike na svim razinama, pa i Predsjedništvu, vlast bi se brzo uspostavila. Ovako ćemo polako, na miru, to pripremiti. Naš je put euroatlantski, a da bismo to imali, moramo riješiti pitanje unutrašnjeg uređenja i stabiliziranja unutarnjih odnosa. To ćemo učiniti s onim partnerima s kojima ćemo biti u vlasti. Vrlo je jasno da se bez HDZ-a i HNS-a BiH vlast neće moći uspostaviti. To je jasan odgovor hrvatskog naroda – zaključio je Čović u razgovoru za Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari