Pratite nas

Kultura

VIŠE JE TEKSTA U PSEĆOJ PIŠALINI NA STUPU JAVNE RASVJETE NEGO U HRVATSKIM KOLUMNAMA

Objavljeno

na

Piše M. J. u duhu najizvrsnije filozofije jezika 20. st. da “riječi označavaju i da pojmovi i rečenice nešto govore”. Čitam to i čitam u sebi i nešto mi padne na pamet. Kakva notorna idiotarija! Riječi ne označavaju, niti rečenice govore, nego čovjek označava i čovjek govori. Modeli nastanka i izuma ljudskog govora prvo su biološki i kulturološki, a tek zatim lingvistički, psihologijski i filozofski.

[ad id=”93788″]

Ako vas zanima govor, razgovarajte s biologom i antropologom, a ne s lingvistom. Nikako s književnikom. Najmanje s pjesnikom. Jer pjesnik ne govori. On pjeva. Možda je tu i poteškoća. Možda prva izgovorena riječ nije bila jednorječna potvrdna izjavna rečenica ili tvrdnja. Možda je bila pitanje. Možda čak i usklik. Možda je bila bolna i samim time ljudska. Veli nadalje plemeniti sudionik dvojbenih partyja: “U čovjekovom iskustvu ne postoji nešto o čemu se može misliti ali se ne može izreći.” kao latentni pobočni komentar stavka broj sedam TLP-a.

Ponovno notorna idiotarija! Naravno da se može misliti mnogo toga i od toga se neke misli mogu reći, a neke ne. Izrecivost ili neizrecivost misli, koja je prije svega formalno strukturirana (onime što nespomenuti autor tvrdi nakon TLP-a i naziva “filozofska gramatika”), nisu oštro podijeljene, nego se polako s dna i iz tame poput mjehurića uspinju prema površini i svjetlu. Dokad su neizrecive i kad točno postaju izrecive stvar je razlike u stupnju (u nijansi), a ne u vrsti (boji). Iako nam je poznato kako je to kad se filozofi uhvate književnosti i poezije i obrnuto, ipak treba pohvaliti ovaj nemušt pokušaj filozofije jezika jednog književnika (o samoj svrsi tog pokušaja, tj. o predmetu teksta nije potrebno ne samo ništa reći, nego čak niti misliti, jer tu su jedino djela riječi). Naivnost i hrabrost tog pokušaja bez daljnjeg nadvisuju počinjene brucoške pogreške koje su se bez daljnjeg mogle zaobići konzultiranjem primjerice nekoliko natuknica s Wikipedije koje bi bez daljnjeg trebalo i navesti kako bi se zaobišla neugodna optužba za plagijat kako kod nekih vrlih nam tuzemnih znanstvenika i kolumnista.

Ovako proizlazi da je dotični autor možda puno mislio, usprkos nedostatku evidencije, i istovremeno ništa nije rekao, usprkos obilju evidencije, a što bez daljnjeg baca ozbiljnu sjenu sumnje na smislenost i referenciju prvih riječi ovog teksta “Piše M. J….”. Odakle nam ta bizarna i perverzna zamisao da samo zato što ispred sebe gledamo znakove koji nalikuju na slova to mističnim automatizmom znači da tu nešto i piše? To su vještičja posla. To tek treba dokazati, a to je, kao što znamo, vrlo mučan ako ne i nemoguć posao.

Kristijan Krkač

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

STARA MAJKA DUGO SAMA

Objavljeno

na

Objavio

Pred očima često slika
Stare majke u suzama
Čeka djecu iz tuđine
A tuga joj srce slama

Stara majka dugo sama
U društvu joj samo ptice
Do zemlje se pogurila
Naborano staro lice

Svud po svijetu djeca rade
I susjedi isto tako
Do dućana treba otić
A njoj jadnoj nije lako

Zbog toga i djeca pate
Teški dani duge noći
Glavna tema među njima
Ko će kada kući poći

Poslije mise u bitriju
Popije se koje piće
Međusobno svi se tješe
Jednog dana bolje bit će

Nostalgija kad te stisne
Moraš koju i popiti
U mislima samo jedno
Što će doma s majkom biti

Autor: Ivan Čuljak

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Otvoren natječaj za 20. Mediteran Film Festival

Objavljeno

na

Objavio

Otvoren je natječaj za prijavu dokumentarnih filmova za 20. Mediteran Film Festival, koji će od 21. do 24. kolovoza 2019., biti održan u Širokom Brijegu. Na natječaju mogu sudjelovati autori dokumentarnih filmova iz 22 mediteranske zemlje koji svoje prijave pošalju do 20. svibnja 2019. godine.

Mediteran Film Festival dijeli filmove u natjecateljskom programu u dvije kategorije – selekciju kratkog dokumentarnog filma, u trajanju do 30 minuta, te selekciju dugog dokumentarnog filma, u trajanju više od 30 minuta.  Selektor festivala pregledat će sve filmove koji budu poslani najkasnije do 20. svibnja 2019. i čija prijava bude ispunjavala sve zadane uvjete.

O najboljima će za vrijeme 20. MFF-a odlučivati šesteročlani međunarodni žiri, koji će ocjenjivati filmove iz obje selekcije te tako dodijeliti MFF projektor u dugometražnoj, odnosno kratkometražnoj selekciji. Treću nagradu, tradicionalno, svojim glasovima za omiljeni film dodijelit će publika Festivala.

Detalji s uvjetima prijave, kao i sama prijavnica, nalaze se na službenoj web stranici Festivala (www.mff.ba).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari