Pratite nas

Kultura

VIŠE JE TEKSTA U PSEĆOJ PIŠALINI NA STUPU JAVNE RASVJETE NEGO U HRVATSKIM KOLUMNAMA

Objavljeno

na

Piše M. J. u duhu najizvrsnije filozofije jezika 20. st. da “riječi označavaju i da pojmovi i rečenice nešto govore”. Čitam to i čitam u sebi i nešto mi padne na pamet. Kakva notorna idiotarija! Riječi ne označavaju, niti rečenice govore, nego čovjek označava i čovjek govori. Modeli nastanka i izuma ljudskog govora prvo su biološki i kulturološki, a tek zatim lingvistički, psihologijski i filozofski.

[ad id=”93788″]

Ako vas zanima govor, razgovarajte s biologom i antropologom, a ne s lingvistom. Nikako s književnikom. Najmanje s pjesnikom. Jer pjesnik ne govori. On pjeva. Možda je tu i poteškoća. Možda prva izgovorena riječ nije bila jednorječna potvrdna izjavna rečenica ili tvrdnja. Možda je bila pitanje. Možda čak i usklik. Možda je bila bolna i samim time ljudska. Veli nadalje plemeniti sudionik dvojbenih partyja: “U čovjekovom iskustvu ne postoji nešto o čemu se može misliti ali se ne može izreći.” kao latentni pobočni komentar stavka broj sedam TLP-a.

Ponovno notorna idiotarija! Naravno da se može misliti mnogo toga i od toga se neke misli mogu reći, a neke ne. Izrecivost ili neizrecivost misli, koja je prije svega formalno strukturirana (onime što nespomenuti autor tvrdi nakon TLP-a i naziva “filozofska gramatika”), nisu oštro podijeljene, nego se polako s dna i iz tame poput mjehurića uspinju prema površini i svjetlu. Dokad su neizrecive i kad točno postaju izrecive stvar je razlike u stupnju (u nijansi), a ne u vrsti (boji). Iako nam je poznato kako je to kad se filozofi uhvate književnosti i poezije i obrnuto, ipak treba pohvaliti ovaj nemušt pokušaj filozofije jezika jednog književnika (o samoj svrsi tog pokušaja, tj. o predmetu teksta nije potrebno ne samo ništa reći, nego čak niti misliti, jer tu su jedino djela riječi). Naivnost i hrabrost tog pokušaja bez daljnjeg nadvisuju počinjene brucoške pogreške koje su se bez daljnjeg mogle zaobići konzultiranjem primjerice nekoliko natuknica s Wikipedije koje bi bez daljnjeg trebalo i navesti kako bi se zaobišla neugodna optužba za plagijat kako kod nekih vrlih nam tuzemnih znanstvenika i kolumnista.

Ovako proizlazi da je dotični autor možda puno mislio, usprkos nedostatku evidencije, i istovremeno ništa nije rekao, usprkos obilju evidencije, a što bez daljnjeg baca ozbiljnu sjenu sumnje na smislenost i referenciju prvih riječi ovog teksta “Piše M. J….”. Odakle nam ta bizarna i perverzna zamisao da samo zato što ispred sebe gledamo znakove koji nalikuju na slova to mističnim automatizmom znači da tu nešto i piše? To su vještičja posla. To tek treba dokazati, a to je, kao što znamo, vrlo mučan ako ne i nemoguć posao.

Kristijan Krkač

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Trobojnico moja mila!

Objavljeno

na

Objavio

Trobojnico moja mila!

Na tebe nasloniti ću glavu.
Sklopit oči s ponosom na licu.
Prošla si kroz patnju i slavu
izrasla u pravu pobjednicu.

Na tebi usnuti ću snove!
Usnut’ tvoje tri najljepše boje.
Čut ću majku kako opet zove
iz djetinjstva prijatelje moje.

Neki će se glasom odazvati,
ali neki s nama nisu više.
I u snu ću tiho zaplakati,
na kamenu sad im ime piše.

Prekrila si najveće heroje,
što su tebe podigli visoko,
prekrila si prijatelje moje,
koliko fale, reći će ti oko!

A ja samo mogu reći: Hvala!
Da njih nije, ne bi ni nas bilo!
Svaka riječ u suzu je stala,
sve što vrijedi niz lice se slilo!

I zato, trobojnico mila,
vijori u inat dušmanima,
klicat će ti s Velebita vila,
još smo živi, još Hrvata ima!!!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

MODRIĆ! LUKA, imenom se krsti, Velebitski on je kamen čvrsti!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Fra Mario Knezović obranio doktorsku disertaciju

Objavljeno

na

Objavio

Fra Mario Knezović sa svojim mentorom i rektorom sveučilišta

Fra Mario Knezović, član Hercegovačke franjevačke provincije, uspješno je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: „Analiza i uloga komunikacijskih kanala u evangelizacijskome djelovanju Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini“. Rad je nastao pod mentorstvom prof. dr. sc. Danijela Labaša, Hrvatski studijI Sveučilišta u Zagrebu.

Obrana je održana na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru u subotu 14. srpnja. Predsjednik povjerenstva ocjene i obrane rada je bio prof. dr. sc. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Uz mentora treći član povjerenstva je bio komentor prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru. Obrana je bila uspješna, te je fra Mario Knezović postao doktor znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana odnosi s javnošću.

Rad je podijeljen u četiri poglavlja: Kršćanstvo i katolička crkva u BiH, Evangelizacija i masovni mediji, Odnosi s javnošću i mediji, Rezultati istraživanja. Znanstveni rad je obrađen na tri načina: deskriptivni, empirijski i sintetički. U deskriptivnome dijelu obrađeni su svi dosadašnji dokumenti Katoličke crkve o sredstvima društvenoga komuniciranja. Temeljito su obrađeni komunikacijski kanali na razini sveopće Crkve, te oni na razini BiH. Ti komunikacijski kanali – mediji su podijeljeni u nekoliko skupina: elektronički, tiskani, izložbeni, tranzitni, interpersonalni i novi mediji (Internet i društvene mreže). Kao temelj za istraživački rad obrađena je prošlost i sadašnjost Katolike crkve u BiH.

U empirijskome dijelu je na temelju stratificiranoga uzorkovanja istraženo djelovanje Katoličke crkve u BiH u širenju svoje poruke putem medija. Istraživanje je podijeljeno u tri dijela: župe, pastoralni djelatnici (svećenici) i službene institucije. Znanstvenom metodom je istraženo kako komuniciraju župe u procesu evangelizacije i odnosima s javnošću. Župe su podijeljene u tri stratuma: do 1.000 vjernika, od 1.000 do 5.000 vjernika i župe veće od 5.000 vjernika. Istraženo je i kako pastoralni djelatnici (svećenici) sudjeluju u medijskoj areni, kao i njihov angažman i bojazni na polju sredstava društvenog komuniciranja. Istraženo je i djelovanje i odnos službenih institucija s medijima.

U sintetičkome dijelu analizirani su rezultati istraživanja na temelju kojih su iznesene pastoralne smjernice i preporuke za djelovanje Katoličke crkve na polju evangelizacije putem medija.

Povjerenstvo je istaknulo da je ovaj rad veliki doprinos znanosti, Katoličkoj crkvi, ali i medijskoj sceni općenito, jer ne postoji ni jedna država na svijetu koja ima na ovakav sustavan i cjelokupan način istraženo i analizirano djelovanje Katoličke crkve na polju medija u službi evangelizacije. Na temelju rada se mogu praviti pastoralni planovi kako bi Radosna vijest došla putem novovjeke propovjedaonice (medija) do svakoga čovjeka.

Uredništvo portala Kamenjar.com od srca i iskreno čestita fra Mariu Knezoviću na obrani doktorske disertacije!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari