Pratite nas

Herceg Bosna

Više od 15 tisuća posjetitelja u Parku prirode Blidinje!

Objavljeno

na

blidinje

Prekriven snijegom Park prirode Blidinje privukao je ovih dana mnoštvo ljubitelja skijanja i raznih drugih zimskih radosti.

Gosti iz cijelog svijeta

Po registracijama automobila dalo se zaključiti kako je uz domaće ljude, u jedino hercegovačko skijalište stiglo i mnoštvo gostiju iz Dubrovnika, Makarske, Splita, Šibenika, Zagreba…, ali i hrvatskih iseljenika iz Njemačke i Švicarske. Iz nekoliko izvora čuli smo podataka kako je posljednje dane stare i prve dane 2015. godine u Parku dočekalo između 10 i 12 tisuća gostiju. Kazžu, bilo bi ih i više da zbog snijega nije bila zatvorena cesta između Posušja i Blidinja te djelomično i ona koja od Tomislavgrada preko Blidinjskog jezera vodi do skijališta. Najsigurnija za dolazak mnogima je tih dana bila cesta koja vodi iz Jablanice put Parka prirode Blid
Nakon što je snježno nevrijeme prošlo, preko vikenda u Parku je boravilo i više od 15 tisuća gostiju, što je novi rekord za ovo mlado skijalište. Uz goste koji su smješteni po motelima, novoizgrađenim pansionima i privatnim vikendicama koje se iznajmljuju, među posjetiteljima bili su i mnogi izletnici na jedan dan.

blidinje 1

Prekrasan krajolik, bogat endemima i legendama

Uz posjet skijalištu i objed u restoranu Staza, oni hrabriji idu i na uzlazno-silaznu vožnju u četverosjednoj žičari, kako bi s visine od 1550 metara vidjeli prekrasan krajolik Parka prirode. A njega sa strana omeđuju vrhovi Vrana (2074 m) i Čvrsnice (2228) te Blidinjskog jezera (1184) koje je ovih dana okovano ledom. Led je toliko debeo da su mnogi izletnici to iskoristili za klizanje po zaleđenom jezeru uz nezaobilazno slikanje.na ledenoj površini jednog od prirodnih bisera ovog lijepog kraja, koji krije veliki broj endemskih vrsta raznolikog biljnog svijeta, među kojima je najspominjaniji bjelokori bor munika (Pinus leucodemis).

Unatoč visokom snijegu mnogi nisu odoljeli obilasku Franjevačke kuće u Masnoj luci, koja je kulturno i duhovno sjedište Parka prirode, te Divina grona i Mijatovića pećina. Riječ je je o dvjema od mnoštva legendi koja simboliziraju širi prostor Blidinja. Prva je heroina Diva Grabovčeva, djevojka koja i dan danas zadivljuje svojim herojstvom u borbi za očuvanje svoje katoličke vjere i djevojačke čistoće. Druga legenda je ona o hajduku Mijatu Tomiću, čovjeku koji simbolizira junaštvo u borbi za ljudska i nacionalna prava hrvatskog naroda na tim prostorima.

Pomak na bolje

U svijetu mnogih lijepih skijališta, skijalište na Blidinju po okolnom krajoliku spada među ona najljkepša. Po uređenosti je, nažalost, još uvijek daleko od onih najboljih. Međutim, postoji nagovještaj da bi se i to za koju godinu moglo promijeniti. Vidljiv je i po mnogim pozitivnim promjenama koje su donijeli novi vlasnici dvadesetogodišnje koncesije na skijalište Dane Pavković Šišović i Ivan Šarić Ladanušić.
– Već dosada smo unijeli mnoge promijene te oživjeli ovaj dio oko skijališta s velikim restoranom i kafićem. koji rade i zimi i ljeti, govori nam Dane Pavković Šišović najavljujući za iduću sezonu i puštanje u rad topova za snijeg.
Iako su novi vlasnici skijalište preuzeli prije godinu i pol dana, zbog lanjskog nedostatka snijega, ovo im je prva prava sezona. Za nju su se dobro pripremili i, bude li i tijekom cijele zime snijega, gosti će moći uživati ne samo u skijanju već i u ugostiteljskom i izvanpansionskom sadržaju za koji brinu vrijedni voditelji Tomislav Bašić i Ivica Rezo.

Novost

Novost kod skijališne staze na Blidinju je stalna nazočnost Hrvatske gorske službe spašavanja iz Posušja. Tijekom vikenda kolegama iz Posušja pridružuju se i članovi Gorske službe spašavanja iz Imotskog koji kolegama iz posušja uskaču pomoći. Zanimljivo je da su kolege iz Imotskog sa sobom donijeli i dron s ugrađenom kamerom s kojom pokrivaju vidljivost sve tri skijališne staze. Uz Darka Ivankovića, Tomislava Zeleniku i Marija Bonića iz Posušja na skijalištu upoznajemo i Antu Kukavicu Fedora iz Imotskog koji upravlja dronom. U ekipi HGSS je i dr. Tomislav Višković koji je u tom trenutku bio na skijalištu – kao skijaš

Noćni život

Noćni život na Blidinju je već sada dosta zanimljiv. Uz stalna gostovanja tamburaša i drugih glazbenih sastava u restoranu ispod skijališta, u glavnoj ulici koja vodi do skijaške staze nekoliko je novih restorana i kafića. U onom najstarijem kafe-konobi Viliinac Ante Bagarić već priprema sve za novi biznis na Blidinju a to je brdski biciklizam.
– Imali smo strašno uspješnu sezonu gdje su nam za novouređene biciklističke staze oko Blidinjskog jezera dolazili mnogi strani gosti, najviše Englezi i Nizozemci. U ovoj godini planiramo još veća ulaganja koja će privući još veći broj zaljubljenika u ovaj sport, govori nam Ante čija se supruga Renata bavi pravljenjem različitih vrsta čajeva, ljekovitih likera i ostalih ekoloških pripravaka.

Motel Risovac kao i Hajdučke vrleti također su bili puni ovih danba. Tako je bilo i za doček Nove godine, kada su gotovo svu ugostiteljski objekti imali gostovanja glazbenih grupa iz Mostara i Hercegovine. Vlasnici vikendica, među kojima su i mnoge poznate osobe, novu su dočekivali u zatvorenim društvima po svojim vikendicama. Oni koji nisu uspjeli doći ili zbog nevremena nisu stigli do Blidinja, sutradan su napravili reprizu dočeka.
Međutim, ono što je stvaralo neugodnost kod dočeka bili su kvarovi kod operatera zbog čega mnogi nisu na vrijeme mogli čestitati novu godinu s Blidinja svojim najbližima ili drugim osobama u svijetu. (Večernji list)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HAŠKA PRAVDA: Za zločine u hrvatskobošnjačkom ratu – Hrvatima 273, Bošnjacima 8,5 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Da su Haško tužiteljstvo i Haški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima presudio ukupno 8, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila  tzv. Armija RBiH, od Grabovice, preko Doljana, Uzdola, Trusine, Križančeva sela, Buhinih kuća, do Travnika, Vareša, Bugojna, Zenice, Kaknja…. Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.

Za 1088 hrvatskih civila 8,5 godina zatvora

Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 8,5 godina zatvora. Načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Rasim Delić osuđen je na 3 godine zatvora (umro prije izricanja pravosnažne presude), zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve.

Tko su osuđeni Hrvati?

S prostora pod nadzorom HVO-a prognano je, pak,  52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. Neslužbeno spominje se kako je u logoru na Heliodromu ubijeno 52 Bošnjaka, a u presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.

Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.

Za Ahmiće i Stupni dol 119 godina zatvora

Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.

Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.

Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.

Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora

U posljednjoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, prema pravosnažnoj presudi Haškog suda, članovi udruženog zločinačkog podhvata, osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora.

Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi

S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.

I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na ukupno 8, 5 godina zatvora. I to je haška pravda./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obitelji žrtava tzv. ARBiH iz Križančeva sela i Buhinih kuća još čekaju pravdu

Objavljeno

na

Objavio

Ovih dana navršavaju se 24 godine od pokolja kojeg su pripadnici tzv. Armije RBiH počinili nad Hrvatima u Križančevu selu, nadomak Viteza. To selo najveće je stratište Hrvata u BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.

U žestokoj borbi tog maglovitog jutra u noći s 22. na 23. prosinca 1993, najelitnije postrojbe A BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle, u operaciji poznatoj kao “Krvavi Badnjak” probile su liniju obrane HVO-a. U borbama su poginula 34 vojnika i hrvatska civila, mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika HVO-a odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica.

Selo spalili zarobljenike odveli, pa pobili

Pripadnici tzv. Armije BiH su selo temeljito opljačkali i potom zapalili sve kuće i gospodarske objekte. Snage HVO koje su već 23. prosinca 1993. god. potisnule tzv. ABiH iz Križančeva sela, udaljenog samo kilometar od središta Viteza, našli su selo kao veliko zgarište. Izuzev što su u borbama i neposredno nakon njih ubijena 34 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca, zarobljeno je  trideset vojnika HVO-a.

Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, Europskih promatrača i Međunarodnog crvenog križa, nakon 39 dana predana su obiteljima. Za ovaj strašan zločin, još nitko nije odgovarao niti su pokrenute bilo kakve istražne radnje.

Zločin u Buhinim kućama

Samo 18 dana nakon Križančeva Sela, 9. siječnja, pripadnici tzv. Armije RBiH u viteškom prigradskom naselju Buhine Kuće počinili su novi strašan zločin.

Tog 9. siječnja, 1994. godine, pripadnici elitnih postrojbi iz Zenice, Tuzle i Kalesije, uz izravno zapovijedanje zapovjednika Trećeg korpusa tzv. ARBiH, generala Mehmeda Alagića, pod okriljem maglovite noći, ušli su neopaženo iza leđa domobranima I bojne Viteške brigade HVO-a, upale u naselje i među vojnicima i civilnima, među kojima je bilo djece, žena i staraca, napravili pravi pokolj.

Opljačkano je i zapaljeno desetak kuća i gospodarskih objekata, a među 27 žrtava bila su i devetorica pripadnika PPN „Munje“. Njih devetorica bili su te noći na odmoru, uhićeni su na spavanju, vezani su žicom, mučeni, masakrirani i svirepo ubijeni.

Logori ARBiH

Tijekom rata u logorima Armije BiH, u Počulici, Grbavici, Kruščici, Mahali i Sivrinom Selu bilo je, duže ili kraće vrijeme, zatočeno 195 osoba hrvatske nacionalnosti.

Uz maltretiranja, ponižavanja, premlaćivanja, odvođenje na kopanje rovova…, ubijeno je pet, teže ranjeno šest i lakše još desetak osoba hrvatske nacionalnosti.

Više od 650 poginulih u Vitezu

Inače, tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika HVO-a i civila.

Među 78 ubijenih hrvatskih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika ihrvatskih  civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba a 431 dijete bez jednog roditelja. Žrtve zločina još čekaju pravdu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari