Pratite nas

Više od 150 tisuća mladih napustilo BiH u posljednjih 17 godina

Objavljeno

na

odlazak-mladihSARAJEVO – Izuzetno visoke stope nezaposlenosti mladih uzrokuju njihov odlazak iz zemlje, jer većina ih vidi alternativu u odlasku u inozemstvo radi zaposlenja i općenito boljeg životnog standarda.

U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine iznosi 67,1 posto, od toga 66,7 posto za muškarce i 67 posto za žene.

Ovo je istaknuto u izvještaju “Analiza stanja i potreba mladih u FBiH 2013.” Instituta za razvoj mladih “Kult”.

Nemogućnost pronalaska zaposlenja mladi vide kao izvor svih drugih problema. Samo 17,8 posto nezaposlene populacije bez posla je manje od godinu, dok je 11,8 posto nezaposleno više od dvije godine, a svi ostali duže od pet godina.

– Najveća stopa nezaposlenosti u ukupnoj populaciji evidentirana je kod osoba sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem (72,9 posto). Tako 18,7 posto nezaposlenih čine osobe s osnovnim obrazovanjem. Udio onih s višom školom ili visokom stručnom spremom je 8,3 posto. Nema novih radnih mjesta koja bi zaposlila radnu snagu, koja je u porastu. Velika državna preduzeća, koja su predstavljala glavni izvor zapošljavanja, ili su prestala raditi ili rade s drastično umanjenim kapacitetima – navodi se u ovom izvještaju.

Frapantan je podatak da je u periodu od 1995. do 2012. godine čak 150.000 mladih napustilo BiH, a s obzirom na to da se stanje ne mijenja, ta brojka raste. Istraživanja koja kažu da bi 77 posto njih napustilo FBiH, od toga 37 posto zauvijek, a 40 posto na duže vrijeme, potvrđuju nezadovoljstvo mladih.

– Ekonomski razvoj nije prioritet donosiocima odluka, jer svakako nemaju obavezu prema nezaposlenim građanima. Ne postoje budžetska izdvajanja za nezaposlene po uzoru na razvijene evropske zemlje. Radno iskustvo do minimalno godinu, a najčešće i duže, uvjet je u većini oglasa za zapošljavanje, što mladima uveliko otežava pronalaženje “prvog zaposlenja”, jer traženo iskustvo nemaju priliku steći – pojasnili su iz “Kulta”.

Problem više je i to što se ne prikupljaju pouzdani podaci o mladima u obrazovnom sistemu i mladima na tržištu rada niti se prate indikatori i trendovi na tržištu rada.

Tvrde kako je sistem obrazovanja neusklađen sa zahtjevima tržišta rada. Također, kako se ne poštuju nikakvi zakoni u odnosu obrazovanja i zapošljavanja.

Generalno, tržište rada smatraju haotičnim i da je zbog prevelikog broja nezaposlenih većina zanimanja svedena na nizak nivo.

Broj mladih koji rade posao za koji se nisu školovali raste. Više od polovine zaposlenih mladih ne radi posao za koji se obrazovala. Procent ovih osoba veći je u vangradskim sredinama.

U BiH prisutne su i predrasude o mladima kao osobama koje “neće da rade i žele da žive na račun roditelja”.

– Sve dok vlasti zakonski i finansijski ne postanu odgovorne za svoje nezaposlene građane, ekonomski razvoj neće postati prioritet, a politike u sektoru zapošljavanja ostat će na nerazvijenom nivou – poručili su iz ovog instituta.

Prosječna dob studenata u FBiH je 20,6 godina, što ne odstupa značajno od prosjeka zemalja članica EU.

– Prema kriterijima Europske unije, mladi u dobi između 15 i 24 godine koji su najviše završili srednju trogodišnju školu i nisu nastavili dalje obrazovanje posmatraju se kao grupa mladih koja prerano napušta obrazovni sistem –  navodi se u analizi.

Razlika između gradskih i vangradskih sredina je 2%, odnosno, za 2% veći je procent mladih iz vangradskih sredina koji prerano napuštaju obrazovanje.

Mladi ne vjeruju da će im obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stječu pomoći da se zaposle u struci. Ovakvo negativno mišljenje prisutno je već najmanje pet godina.

Nedostatak praktične nastave mladi vide kao najveći problem u polju formalnog obrazovanja te smatraju kako je to najneophodnije izmijeniti.

– Manjak praktične nastave, preopširni nastavni planovi i programi, odnos i nestručnost nastavnika i profesora te nedostatak stipendijaili kreditiranja, naročito u visokom obrazovanju, mladi smatraju najvećim problemima formalnog obrazovanja – navodi se u analizi.

Prilikom razgovora na fokusnim grupama tema zapošljavanja mladih izazvala je najviše diskusija i konstantno se provlačila kroz sve druge teme. Problem velike nezaposlenosti mladi vide kao izvor svih drugih problema, naglašavaju iz „Kulta”.

Nezaposleni mladi ekonomski su ovisni, izloženi visokoj stopi rizika od siromaštva, ne mogu se stambeno osamostaliti, ne usuđuju se stupiti u brak niti imati djecu, što sve zajedno dovodi do mnogih poremećaja u kretanju društva u cjelini.

Mladi generalno osjećaju da su prepušteni sami sebi u procesu zapošljavanja i
izražavaju veliku zabrinutost o pitanju zapošljavanja. U roditeljima često ne pronalaze adekvatnu podršku što zbog teških ekonomskih uvjeta u kojima većina živi, ali i zbog toga što roditelji nisu dovoljno „savremeni” pa često osjećaju kako oni ustvari trebaju pomoći roditeljima.

Dobrim poslom mladi smatraju onaj koji je dobro plaćen, a ne onaj koji bi voljeli raditi. Kako je već i spomenuto, smatraju da ih obrazovni sistem ne pripremi za tržište rada ni vrstom ni nivoom znanja, a dodatno ih ne nauči ni tehnikama aktivnog traženja posla (u školi ne uče kako se piše CV, motivacijsko pismo, kako se učestvuje u intervjuu za posao i slične vještine potrebne za traženje posla).

Poznaju vrlo malo osoba koje su nakon formalnog obrazovanja pronašle posao u struci, zaposlili su se rijetki slučajevi deficitarnih zanimanja. Korupciju smatraju najvećim problemom prilikom zapošljavanja.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Prof Matko Marušić: Biti konzervativan znači biti pametan i promišljen

Objavljeno

na

Objavio

„Slobodna Dalmacija donijela je 7. ožujka 2019. izvješće o istraživanju koje su 2018. proveli Zaklada “Friedrich Ebert” u Zagrebu i Institut za društvena istraživanja o vrijednostima i stavovima hrvatske mladeži u dobi od 14 do 29 godina. Da ne ponavljam sve objavljene nalaze, sažet ću ih u naslov članka: „Najviše vjeruju Crkvi, policiji i vojsci, a čak četvrtina ih želi da im je partner prije braka nevin“…

Nalaze su namršteno, ali bez zgražanja komentirali Mirjana Nazor i Sven Marcelić, ali se voditeljica istraživanja Vlasta Ilišin u tonu i dva navoda nespretno istrčala. Pisao sam „Slobodnoj Dalmaciji ovaj komentar ali zbog nekog nejasnog razloga nisu ga objavili. To nije dobro, jer je istraživanje ekipe gđe Ilišin donijelo sjajne rezultate koje moramo dobro zapamtiti, njima se ponositi i na osnovi njih pojačati vjeru u sjajnu budućnost hrvatskoga naroda i njegove države.

  1. Biti konzervativan znači biti pametan i promišljen

Prvo je gđa Ilišin, bez navođenja kriterija svojih ocjenjivanja, ocijenilada je to što je otkrila u hrvatske mladeži „neokonzervativizam“! Kao da je biti konzervativan nešto loše. Iako to kao sveučilišna profesorica u društvenim znanostima ne bi smjela ni misliti, a kamo li reći, moram je upozoriti na to da je ono što ona naziva „konzervativnost“dokazano vrlo primjeren opći životni stav jer poziva na razum, oprez, procjenu činjenica i poštovanje blistavih postignuća cjelokupnoga čovječanstva. To je suprotno od „progresivnosti“ kojoj ne valja ništa što je staro i tradicionalno, a pozitivno je sve što je novo makar bilo i suprotno zdravom razumu ili znanstvenim dokazima.

  1. Vjeronauk djecu uči ispravno, plemenito i poželjno

Drugo što je gđa Ilišin neoprostivo ružno rekla je da je konzervativnost mladeži pripisala „vjeronauku i nekim udrugama“. Ta izjava u sebi nosi nekoliko nelogičnosti, zapravo apsurda. Prvi je da nitko, a napose netko učen i plaćen od države da radi svoj posao, ne bi smjeo sumnjičavo govoriti o vjeronauku, jer je vjeronauk demokratski izbor i onaj tko je protiv vjeronauka dira u tuđu privatnost i pokazuje nedostatak „toleriranja različitosti“. Drugo, gđa Ilišinje izgovorila i sljedeću ružnu kvalifikaciju svojih ispitanika: (nalaz) „jednim dijelom proizlazi iz socijalizacije preko vjeronauka u školi, a vidimo i da posljednjih godina jača desni val konzervativizma… angažman pojedinih udruga“. Gle ti nje – smeta joj da vjeronauk djeluje na mladež!

Pa to smo mi vjernici (96% stanovnika Republike Hrvatske) i htjeli, jer mi u vjeronauk vjerujemo i cijenimo ga i poštujemo! Zašto bi nju smetalo to što mi radimo i kako odgajamo svoju djecu, navlastito ako su ta djeca u prosjeku toliko zadovoljna odgojem koji su primila od roditelja da i ona tako žele odgajati svoju djecu?! Zar to nije pokazatelj velikog uspjeha strategije tih roditelja u odgoju svoje djece?

  1. Gđa Ilišin očito diskriminira neke civilne udruge

Gđa Ilišinnije zadovoljna ni „utjecajem nekih udruga“ na stavove mladeži, a onda u sljedećim rečenicama zastupa uvođenje Građanskoga odgoja u škole – u kojemu upravo civilne udruge vode glavnu riječ! Kako to da su jednoj učenoj profesorici i u demokratskoj zemlji jedne udruge loše a druge dobre? Upravo ona bi morala na sve udruge, kao i na sve ljude i svjetonazore, gledati jednako i tretirati ih jednako.

  1. Prekrasne vijesti o stavovima i moralu hrvatske mladeži

Gđa Ilišin, kao da je pametnija, učenija i moralnija od nas, kaže da su stavovi hrvatske mladeži, koji joj se ne sviđaju, zapravo „desni val konzervativizma“! Ma, što je to taj njezin „desni val konzervativizma“, da nije neka kuga koja jača?Usprkos tome što je izraz skovala (preuzela od Marasa i Beljaka?) da bude derogativan, „desni val konzervativizma“ u stvarnosti je prekrasna činjenica da hrvatska mladež vjeruje u Boga, vjeruje u pristojnost, čistoću i moral i voli svoju domovinu čiji su glavni simboli vojska, policija i Crkva.

Pa simboli hrvatske države, slobodne, demokratske, svete i vječne Republike Hrvatske i jesu upravo vojska, policija i Crkva? I što bi moglo biti bolje i pozitivnije od toga?

Hrvatska mladeži i roditelji te lijepe mladeži, dopustite mi da vam čestitam: mladeži što je pametna i sretna, a roditeljima da su tako dobro odgojili svoju djecu! Gojili su ih toliko dobro da i ta djeca svoju djecu žele tako gojiti! „Slobodna Dalmacija“ nam nije mogla donijeti bolju vijest. Hvala joj.

Matko Marušić, profesor emeritus/Braniteljski portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednik Vlade primio mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija Perića. Uz predsjednika Vlade na sastanku je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predsjednik Vlade Plenković i mitropolit Porfirije izrazili su želju za nastavkom dijaloga i partnerstva između predstavnika Vlade i državnih institucija te predstavnika crkava i vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Mitropolit Porfirije založio se za zajedničko djelovanje u rješavanju pitanja koja su važna za vjernike Srpske pravoslavne crkve i srpsku nacionalnu manjinu.

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako hrvatska Vlada radi na jačanju zaštite prava svih nacionalnih manjina, uključujući i veća izdvajanja za gospodarski razvoj i rješavanje pitanja koja su se godinama odgađala.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari