Pratite nas

Iz Svijeta

Više od polovice Hrvata ima problema s pretilošću

Objavljeno

na

Više od polovice odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a taj je broj u zadnje četiri godine porastao za šest posto, pokazuje istraživanje GfK o tjelesnoj težini i visini provedeno u dva navrata, 2010. i ove godine.

debljina

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od tisuću odraslih građana Hrvatske, a iz tih je podataka izračunat BMI (Indeks tjelesne mase) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.

BMI je težina u kilogramima podijeljena s kvadratom visine u metrima. Osobe čiji BMI je od 20 do 25 su normalne težine, one s indeksom 25 do 30 imaju prekomjernu težinu, a čiji indeks je iznad 30 smatraju se pretilima.

Prosječni BMI je 2010. bio na gornjoj granici normalne težine (25), u 2014. godini zašao je u područje prekomjerne težine (26), a najveći porast indeksa primjećen je u skupini mladih ljudi od 15 do 35 godina, navodi GfK.

Podaci pokazuju da je 2010. pretilih bilo 15 posto, a onih s prekomjernom težinom 35 posto, dok je četiri godine kasnije broj pretilih porastao za jedan posto, a onih s prekomjernom težinom za pet posto.

Također, za tri posto pao je broj osoba s normalnom težinom (s 45 posto u 2010. na 42 posto u 2014. godini), a za isti postotak pao je i broj pothranjenih (s pet na dva posto).

GfK je u drugom istraživanju, provedenom u ožujku, pokušao saznati koliko hrvatskih građana nešto poduzima po pitanju viška kilograma, a pokazalo se da je tijekom jeseni i zime ukupno 24 posto građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju viška kilograma radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu. Hina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari