Pratite nas

Događaji

Višestoljetna tradicijska Kupreška manifestacija “Dan kosidbe na Kupresu – Strljanica”

Objavljeno

na

Višestoljetna tradicijska kupreška manifestacija “Dan kosidbe na Kupresu – Strljanica” po nekim izvorima održava se od 1687.

Bilo je to masovno okupljanje na kojemu su se “zgledale” djevojke, a vješti stolari, kovači i trgovci vrlo brzo su počeli nuditi proizvode neophodne za koševinu: kose, kosišta, klepce, bavke, brusove, grablje, vile i slično, piše Večernji list

Kako su se ponuđeni proizvodi morali probati, isprobavanje je preraslo u natjecanje, a najbolji proglašavan je “kosbašom”. Sve do polovine 20. stoljeća, pa i koju godinu kasnije, na Kupresu nije bilo veće časti i ugleda od ugleda “kosbaše”. Koševina i spremanje sijena neophodnog za prehranu stoke u dugim i surovim kupreškim zimama bila je najznačajnija i za opstanak presudna aktivnost.

Stari ljudi kažu kako su upravo zbog toga najbolji kosci i imali ugled, a posebno se slavilo rođenje muškog djeteta jer je rođen budući kosac. Pobjednika je bilo mnogo, no, po pripovijedanju gorštaka dvojica su bili neprikosnoveni, Đuro Bratić iz Kudilja i Stipe Ćurković, poznatiji kao Rade Sokolov. Rade u OO je i predsjednik ocjenjivačkog suda, jer biti najbolji ne znači samo najbrže pokositi parcelu, nego se cijeni i širina otkosa, urednost.

Uz kosidbu, na obližnjim livadama od davnina se, pa tako i danas, održavalo natjecanje u tradicijskim sportskim disciplinama: pješačke trke, bacanje kamena s ramena, konjske trke, skok udalj ‘s mista’, a potom je pridodano i povlačenje konopa. Uglavnom, po tradiciji i duljini održavanja kupreškoj “Strljanici” može parirati jedino Sinjska alka. Cijelo vrijeme natjecanja kiša je ‘visila’ po rubovima Malovana, no, sve se uspjelo odraditi izuzev glavnog nadmetanja kosidbe.

Izvučene su parcele, a 15 prijavljenih kosaca iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije bilo je primorano čekati “da se vrijeme učini”. Do tada smo dobili pobjednika u skoku udalj, Kuprešaka Ratomira Baštića (3,15 m), u povlačenju konopa ekipu “Sv. Mihovila” iz Dugopolja, a u bacanju “kamena s ramena” s 15,96 m, pobijedio je Nikola Bošković (B. Petrovac).

Međunarodni koncert narodnih plesova i pjesama otvorili su domaćini HKD “Napredak”, a predstavila su se i društva iz Dubrovnika, Portorika, Poljske…

Kupres ovoga ljeta okuplja 1000 Ivana

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Izložba Hrvatska u srcu Europe

Objavljeno

na

Objavio

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom organizira Izložbu umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i  srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske – 25 godina poslije. Izložba će biti svečano otvorena u petak, 5. lipnja 2020. godine u 12 sati. O izložbi će govoriti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.

U prigodno pripremljenoj brošuri, koja se sastoji od uobičajenog pregleda izložbenog sadržaja, uvršteni su prigodni tekstovi prof. dr. sc. Pave Barišića, prof. dr. sc. Radoslava Katičića te akademika Mislava Ježića.

Izložba Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske otvorena je u siječnju 1996. godine u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tri mjeseca poslije  u UNESCO-u u Parizu, a potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO i približiti članstvu u ujedinjenoj Europi.

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje rezvedene obale. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje Srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj. Obje tradicije, latinska i slavenska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.

Izložba je upriličena uz potporu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari