Pratite nas

Komentar

Otvoreno: O Stepincu još treba odlučiti Papa

Objavljeno

na

Komisija sastavljena od hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka, čija je zadaća bila razmotriti djelovanje kardinala Stepinca, završila je s radom. Zajednički zaključak nije donesen. Stručnjaci i dalje imaju različita stajališta.Postupak kanonizacije sada je isključivo u ovlasti pape Franje. Hoće li ga proglasiti svetim, raspravljalo se u večerašnjoj emisiji. U Otvorenom su sudjelovali mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup i nećak kardinala Stepinca, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac,  prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Anto Gavrić, , povjesničar dr. sc. Hrvoje Klasić autorica filma “Kardinal i njegova Crkva” Višnja Starešina i novinar Večernjeg lista Darko Pavičić. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, unatoč pozivu da sudjeluje u emisiji, nije poslala svojeg predstavnika.

Da je sve podložno različitim interpretacijama, večeras su više puta istaknuli naši gosti u svojim zaključcima, ali i pokazali u praksi iznoseći svoje argumente o kardinalu Stepincu. Povjesničar dr. sc. Hrvoje Klasić rekao je da ne želi polemizirati o vjerskim osjećajima, no smeta ga što se povjesničarima kada izučavaju o bilo kojoj javnoj osobi u povijesti unaprijed nameće što smiju, a što ne smiju istraživati. Činjenica da je Papa odlučio osnovati tu komisiju dokazuje da i on očito ima nekog razloga da ne kaže: baš me briga za komisiju neka bude svet. Očito je i on smatrao da o nekim stvarima treba popričati. Nema tog dokumenta koji će govoriti istinu. Svaki dokument je podložan interpretaciji i Sveto pismo, a kamoli ne dokumenti komunistički, ustaški ovi ili oni. Nemojmo očekivati da ćemo na temelju dokumenata spoznati istinu, moramo biti spremni na različite interpretacije. Na to mu je autorica filma “Kardinal i njegova Crkva” Višnja Starešina rekla da je relikt komunističkog režima govoriti nekome što je trebao učiniti. Ja sam jako žalosna kad slušam profesora Klasića i koji predaje studentima da svaku rečenicu započinje sa što trebao više. Na to je slijedila burna reakcija profesora. Starešina pak po pitanju Stepinca kojeg je posljednjih godina mnogo proučavala kazala kako je on u najmanju ruku bio fascinantna osoba.  Kad proučavate i gledati što je on učinio i činio u autoritarnim i dva totalitarna režima to je zaista fascinantno što se tiče obrane moralnih načela, obrana načela crkve, ljudskih načela. To je način na kojima ga vrednuje zapadni slobodni svijet.

Varaždinski biskup i nećak kardinala Stepinca mons. Josip Mrzljak prisjetio se Stepinčeva života. Nisam sve tada mogao razumjeti ali sam pratio. Tek kasnije sam mogao razumjeti u čemu je bila njegova muka i težina i shvatiti što zapravo to znači biti svet čovjek. Čovjek kojega tamo vidimo da hoda po zemlji, a nekad smo mislili da su sveci neki tamo daleko ljudi. On je bio čovjek koji je pokazivao svetost u svojim najbližim kontaktima. Što se tiče Komisije sastavljena od hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka, čija je zadaća bila razmotriti djelovanje kardinala Stepinca, Mrzljak je rekao da je od nje očekivao dijalog koji se i dogodio. Treba izlaziti s dijalogom i dokumentima s jedne i s druge strane što je bilo i to jedini drugima reći. To je uostalom i bit svakog dijaloga. Mi smo često puta slušali koliko je tu bilo mitologije kada se govorilo Stepinac ovo Stepinac ono, a na kraju od toga nije bilo ništa. Ja vjerujem da je to jedan dobar početak da pokažemo da je potrebno razgovarati jer to je važno. To je želio i papa Franjo jer živjeti nam je zajedno.

Milorad Pupovac na to je rekao da je Srpsko narodno vijeće od početka podržavalo rad Komisije. Pratili smo susrete između srpske i katoličke crkve o ovoj važnoj, teškoj temi i u mnogo čemu spornoj temi za koju je važno da iz jedne faze ahistorijskog, pomalo ideološkog, mitološkog pristupa ne uđemo ponovno u mitsko razumijevanje stvari. Najbitnije je da je taj dijalog uglavnom tekao u dobroj atmosferi unatoč neslaganjima u određenim stvarima. Najvažnije je da se taj dijalog nastavi i posebno je važno da smijem reći kao Srbin iz Hrvatske, kao pravoslavni Srbin da nitko nema osjećaj povrijeđenosti.. Moramo se paziti tog iskustva ekstrema.Koliko god vjernike ranjavalo da je Papa tražio rad povijesne komisije dobro je to jer su dvije crkve razgovarale o tome, rekao je prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Anto Gavrić. To je postupak koji je pokazao da je moguće razgovarati o teškom pitanju. Od samog počeka rada komisije je inzistiranje na dokumentima. Teško je očekivati u jednom periodu od godinu dana da će se naći novi dokumenti koji se nisu vidjeli u zadnjih 40-50 godina tako da je teško zaustaviti službenu kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca. Zato Gavrić ne sumnja u odluku Pape da Stepinca proglasi svetim, a pita li se njega, kardinal Stepinac već je svet. Kao svećenik za mene je Stepinac doista svetac. U svom vjerovanju, kaže, nije sam. Ono što sam kod naroda vidio posebno na sveučilištu u Švicarskoj gdje sam studirao je da ljudi iz čitavog svijeta znaju za Stepinca. Dominikanci su puno učinili po tom pitanju koji su puno pisali o Stepincu. On je bio duboko povezan s dominikancima i on je za mene zato svetac kao da je dio našeg reda.

Novinar Večernjeg lista Darko Pavičić vjeruje da će sada nakon što je Komisija završila s radom Papi biti lakše donijeti odluku, a ona će, smatra Pavičić biti pozitivna. Nisu podastirani dokumenti koji bi dali novo svijetlo. Strahovalo se da će se pokazati neki novi dokumentu koji će ukazati suprotno. Stepinac nije samo osoba, tada je bio. Radi se o Crkvi. Da se naštetilo njemu, da se u ovom slučaju donijelo nešto što bi bacilo ljagu na njega to bi bilo uništenje hrvatske Stepinčeve crkve. Međutim to se nije dogodilo. Ovo je priopćenje autogol srpske pravoslavne crkve. Ipak, Pavičić u je drago što je do dijaloga u Komisiji došlo. Srbija nikada neće priznati Stepinca kao sveca. No ovaj je dijalog ohrabrujući za druge dijaloge.

Odluku o tome hoće li se kardinala Stepinca naposljetku proglasiti svetim može donijeti samo Papa, a on će to, prema mišljenju njegova nećaka, učiniti već iduće godine na 20. obljetnicu Stepinčeve beatifikacije.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Višnja Starešina: Srebrenica je jedan od najbolje odrađenih slučajeva pred Haškim sudom

Objavljeno

na

Objavio

Doživotna kazna zatvora prvostupanjska je presuda Ratku Mladiću na suđenju u Haagu za zločine u Bosni i Hercegovini.

Težina nijedne kazne ne može se izjednačiti sa strahotama počinjenim pod njegovim zapovjedništvom, no okrivljujuća presuda barem nosi zadovoljštinu.

O presudi, njezinom značenju i odjecima u Temi dana na HRT-u govorili su novinarka Višnja Starešina i
predsjednik Upravnog vijeća Memorijalnog centra Srebrenica Sadik Ahmetović.

“To je potpuno očekivana presuda i to ne samo nakon presude Radovanu Karadžiću, već i nakon presude u predmetu Srebrenica, osobito generalima Tolimiru i Popoviću koje su potpuno rekonstruirale mehanizam genocida i mehanizam likvidacija u Srebrenici.

Dakle, Srebrenica je jedan od najbolje odrađenih slučajeva pred Haškim sudom i jedno od najvećih postignuća tih suđenja je to što je utvrdila kako izgleda mehanizam likvidacije”, rekla je Višnja Starešina.

“Ako i doživi drugostupanjsku pravomoćnu presudu, ona je svakako ‘zabetonirana’. Zašto Mladić nije suđen za Škabrnju? To je također zabetonirano već samom optužnicom. Zdravko Tolimir je bio s njim u Škabrnji, cijelo vrijeme je bio s njim od Knina do Srebrenice. I Zdravko Tolimir je mozak zločina”, kazala je Starešina.

Na pitanje zašto nije djelovalo hrvatsko pravosuđe istaknula je da ono može još uvijek djelovati. “Pitanje je zašto se ne organiziraju suđenja u odsutnosti, barem zbog istine, da nam se ne nameće teza da su neki lokalni zli ljudi upravljali svime”, naglasila je Starešina.

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Slijedi masovna beatifikacija ‘novog sveca’ u njihovom kalendaru. Nebeskom!

Objavljeno

na

Objavio

Ratko Mladić ide na doživotnu.

Razmišljam nešto da nitko ni u snu nije mislio da itko ima šanse protiv udruženih terorista i JNA.

Nikada ni pomislili nisu da mogu izgubiti rat.
Od tu iživljavanje i bestijalnosti bez mjere .
Mučenja, klanja, silovanja.
A iza njih armija!

Sve si mislim kako je to biti pripadnik naroda koji se nikada nije suočio sa svojom kolektivnom psihologijom.

Psihologijom naroda koji je potpuno kopirao svog dugogodišnjeg gazdu, Turke , u baš svakoj bestijalnosti koju su oni njima činili.
Sindrom zlostavljanog zlostavljača.

Pokušali su pronaći spas u mitologiji.
Proslavi izgubljenih bitaka.

Nametnuti se kao direktori, oficiri, žandari i milicionari, šefovi i nadređeni. Njihov zločin u poraću 45 ostao je nekažnjen. Priklonili se pobjednicima. Da bi pokazali sav sjaj svoje impotencije 91.
Primitivno, krvožderno.

Srdžba onih koji su šetali opanke stoljećima.
A svoj sram nikada racionalizirali.
Nadmeno agresivni.

I kada prijateljuju i kada ratuju .

Tek nad civilima i zarobljenicima postajali su moćni.

Govoreći o nasilju i kakve konkretne posljedice kontinuirano nasilje može ostaviti na čovjeka, sa zgražanjem gledam kako se odražava na jedan narod.

Koji je odlučio živjeti u mitologiji .

U negaciju kao najprimitivnijem obliku obrambenog mehanizma .

Zato je gotivo nemoguće uspostaviti racionalni dijalog s njima. Unatoč tome što je jezik sličan, a i zemljopisna širina.

Dijelovi mozga koji komuniciraju su potpuno različiti.

Duboko usađen u bazalne ganglije, mitologiju i odmak od stvarnosti ovaj narod na Balkanu treba godine da bi se otrijeznio.
Unatoč tome što je za lidere birao psihijatre. Koji su manipulirali ovom spoznajom.

Slijedi masovna beatifikacija novog sveca u njihovom kalendaru. Nebeskom, na lunatički način .

dr. Gordana Zelenika / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari