Connect with us

Kolumne

Višnja Starešina: ‘Gospodarskom krajinom‘ i američkim savezništvom sačuvati hrvatski jug

Objavljeno

on

Bosna i Hercegovina se posljednjih mjeseci vraća među aktualne teme europske i transatlantske politike. Među posljednjima koji se javno dotaknuo BiH, a u sklopu šire sigurnosne i geopolitičke slike u jugoistočnoj Europi, umirovljeni je američki general Philip Breedlove, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a i stručnjak za europska sigurnosna pitanja.

Predviđajući u ovoj godini „jačanje tenzija s Rusijom koje će imati svoje izravne posljedice i na zemlje Balkana“, general Breedlove najavljuje: „Moskva će se nastaviti žestoko protiviti napretku BiH prema EU-u, a Srbija će provoditi svoj takozvani projekt Velike Srbije u pitanju Kosova, Crne Gore i BiH“. Nije nam general Breedlove otkrio ništa novo.

No zanimljivo je da se ta tema tako izravno i javno adresira iz krugova koji utječu na formiranje američke sigurnosne i vanjske politike, a kojima pripada i general Breedlove. Čak i kada se ima u vidu da je general Breedlove to izgovorio na videokonferenciji za hrvatske novinare iz pozicije Lockheed Martinova lobista u nabavi borbenih zrakoplova za Hrvatsku vojsku, njegove riječi imaju težinu. Tim više što i iz nove Bidenove administracije dolaze najave da će se SAD vratiti na Balkan i u BiH.

INTERES NJEMAČKE

Istodobno, Njemačka posljednjih mjeseci pokazuje također pojačan interes za političke prilike na Balkanu i u BiH. Svoju prisutnost nastoji ojačati svojim kandidatom za novog Međunarodnog visokog predstavnika u BiH Christianom Schmidtom. (Možda ste zaboravili da ta pozicija međunarodnog protektora za BiH uopće postoji ili ste već povjerovali da se ona i službeno zove – Valentin Inzko?!).

Kroz različita tijela EU-a i Vijeća Europe puštaju se pak probni baloni o budućem, navodno funkcionalnom uređenju BiH: dovodi se u pitanje konstitutivnost naroda, testira se smanjenje ovlasti entiteta i jačanje središnje vlasti, domaći se političari po 1555. put nastoje usuglasiti oko promjena izbornog zakona kako bi bio sukladan presudi Europskog suda, priziva se nekakva nova Daytonska konferencija… Pitanje je što je od svega toga realno?

Sudeći prema najavama i testiranju političkih ideja, realno je očekivati pojačani europski i američki angažman na političkoj preobrazbi BiH. Ali ne zato što ih na to osobito potiče nefunkcionalna država, još manje zato što ih brine primjerice neravnopravnost Hrvata i faktičko potiranje njihove konstitutivnosti, niti zato jer žele učiniti BiH uzornom državom na Balkanu.

Ameriku na pojačani angažman ponajprije potiče rastući utjecaj Rusije na Balkanu i u BiH (osobito u Republici Srpskoj, ali ne isključivo) i sve veći angažman Kine, u prostoru koji je nakon Daytonskog mira držala „svojim“. I očekivano je zagovaranje jače središnje države, uz manje razumijevanja za nacionalne posebnosti.

Njemačka nastoji učvrstiti svoj utjecaj na Balkanu, pokazati svoju političku moć kao nositelja europske vanjske politike. A i neće joj biti mrsko svoje tenzije u odnosu s Turskom donekle amortizirati popuštanjem bošnjačko-turskim interesima u BiH.

Današnji međunarodni angažman u BiH bitno se razlikuje od onoga ratnog iz razdoblja 1992.-1995. Tada su svjetske sile nastojale ostvariti svoj dominantni utjecaj na Balkanu, u poslijehladnoratovskom razdoblju, preko zaustavljanja domaćeg ratnog sukoba, koji je započeo kao velikosrpska agresija, a završio kao građanski rat.

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

Umirovljeni vrhovni zapovjednik snaga NATO-a upozorava: Srbija nije odustala od projekta Velike Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari