Pratite nas

Razgovor

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

Objavljeno

na

Nisam nikoga prozvala, ja sam se samo osvrnula na gospođu Pusić i njezinu izjavu o politici 90-ih koja je kažnjena.

Tu je ona ostala konzistentna dosadašnjim stavovima koji su pridonijeli ovakvoj presudi. Mnogo je pojedinaca sudjelovalo u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu protiv temelja pravosuđa i protiv povijesnih činjenica, rekla je Višnja Starešina u Studiju 4.

Dodala je kako ne misli da su kaznene prijave put kojim treba ići, ali da je važno rasvijetliti što se događalo u cijelom sustavu i preispitati što su radile hrvatske službe, DORH i ostale institucije.

Večeras će biti predstavljena njezina knjiga “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haškog suda“. Kako je Vukovar postao najveća travestija međunarodne pravde, zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti, kako je Oluja postala jedina operacija kojoj se sudilo u Haagu – samo su neka od pitanja na koja Višnja Starešina odgovara u knjizi.

Na početku je otkrila kako je posljednje stranice knjige pisala nakon samoubojstva generala Praljka u sudnici Haškog suda.

Haški sud je imao sve predispozicije da postane politički sud i to se znalo od početka jer ga je osnovalo političko tijelo Vijeće sigurnosti. Znalo se iz prvih postupaka, a osobito kasnije, da različite obavještajne službe zainteresiranih država preuzimaju upravljanje sudom. U toj igri Hrvatska nije sudjelovala da zaštiti vlastiti interes, naprotiv ostavila je otvoren prostor, istaknula je Starešina.

Dodala je da u pozadini svega stoji djelovanje KOS-a. KOS je preživio raspad, bio je posljednja brana komunističke Jugoslavije. Njegova mreža je vrlo uspješno štitila tu koncepciju i kroz manipulaciju i falsifikate pred Haškim sudom, istaknula je Starešina i dodala kako je to najvidljivije na primjeru Vukovara jer je odgovornost za zločine u Vukovaru svedena na Ovčaru i prebačena na paravojne jedinice.

Starešina je istaknula da su i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jasno formulirali stav prema presudi, ali je pitanje što će se činiti dalje. Hrvatsku državu nitko ne pita hoće li priznati presudu. Ona je tu. Treba zadržati kritičnost i preispitivanje te presude i načina na koji je donesena, primjene pravnih standarda koji su neprimjereni civiliziranom svijetu. To je zadatak Hrvatske. Na koji će ga način obaviti – to je sljedeće pitanje. Osobno, ne vjerujem da taj posao mogu raditi ljudi koji su dosad puštali da se sve ovo dogodi, rekla je Višnja Starešina.

Dodala je i kako Hrvatska mora preispitati svoj sustav sigurnosti te kako je bilo moguće da se dogodi da presuda izgleda kao da ju je pisao sud JNA-a ’91. Nakon toga se može vidjeti što se može učiniti kako bi presuda bila stručno demontirana i kako bi se izbjegle posljedice. Sve što je dosad rađeno nije bilo cilj sam sebi. Nije bio cilj donijeti presudu nego je cilj poništiti temelje stvaranja države. Ono što je budućnost to su procesi protiv zapovjednika HVO-a, ali i HV-a, rekla je Starešina.

 

Višnja Starešina: Udruženi zločinački pothvat i hrvatska ne-država

Višnja Starešina: Izjave Vesne Pusić doprinijele su ovoj presudi

 

Višnja Starešina: Hrvati pod KOS-ovim krilom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

dr. sc. Jure Vujić: Politici su oduzeli sadržaj radi pokoravanja naroda

Objavljeno

na

Objavio

PODCAST VELEBIT u okviru cjelokupne multimedijske platforme Projekta Velebit donosi prvu emisiju iz serijala – „ABCD Politike“ mr. sc. Jure Vujića, koju će emitirati svakoga mjeseca. Abeceda obično započinje s prvim slovom, večeras je to – pojam i značenje riječi “politika”, tako sudbonosne riječi za hrvatski narod kroz njegovu povijest.

S Markom Ljubićem, Jure Vujić je odgovarao na nekoliko izuzetno važnih pitanja, kojima su pokušali demistificirati politiku kao baba rogu s kojom se stoljećima plaši hrvatski narod:

♦ Što etimološki znači pojam politika od Aristotela do danas?
♦ Kako je i gdje je politika kao pojam i djelatnost izgubila svoju prvotnu funkciju djelovanja u interesu općeg dobra?
♦ Može li biti općeg dobra ili po suvrememnoj inačici javnoga dobra, bez istodobnoga nacionalnog dobra?
♦ Jesu li profesori Goldstein, Jović, te doktorica znanosti Vesna Pusić eksponenti znanja ili manipulacije?
♦ Kakva je razlika u poimanju politike, između snažnih europskih država i nacija u odnosu na hrvatsku državu i naciju?
♦ Jesu li migranstki pokreti globalni ili nacionalni problem?
♦ Zašto je pojam politike ostao bez realnog sadržaja i kamo vodi taj rascjep između realnosti i virtualnog sadržaja pojma politika?
♦ Kako u suvremenim tendencijama otuđenja politike, svrstati fenomen Plenkovićevog mainstreama i što to znači za hrvatski narod i hrvatsku državu?

Izuzimanjem prvotnog sadržaja iz pojma politika izuzima se slobodna volja državotvornih naroda i svakoga čovjeka pojedinačno.
Hrvatska suvremena i državotvorna politika nije nastala jučer, državna i politička misao ima svoju povijest, tradiciju i uportišta. Usprkos toga što nismo imali svoju državu, treba ju reafirmirati i na njoj graditi suvremenu hrvatsku političku ideju i državnost.

Nema mogućnosti formirati i osmisliti hrvatsku modernu političku misao, ni politiku, bez duboke veze s najširim smislom kršćanske kulture i tradicije

O tome i čitavom nizu drugih pitanja pronađite odgovore u zanimljivom i poučnom razgovoru s vrhunskim politologom Jurom Vujićem u PODCASTU VELEBIT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Škorić: Nećemo i ne smijemo postati ‘hot-spot’ za migrante, granicu treba očuvati po svaku cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik splitskog HDZ-a komentirao je migrantsku krizu i aktualna događanja u vrhu države:

S predsjednikom splitskog HDZ-a Petrom Škorićem smo porazgovarali o temi ilegalnih imigranata, koja u zadnje vrijeme plijeni interes hrvatske javnosti, piše Dalmacija danas.hr

Događa li se, po vašem mišljenju, u Hrvatskoj (Dalmaciji) migrantska kriza?

– U Hrvatskoj, s naglaskom na Dalmaciju, je sigurno u tijeku krizna situacija zbog velikog broja migranata s bliskog istoka s druge strane granice. To predstavlja realnu i veliku prijetnju za sigurnost naših ljudi, a predstavlja i kršenje zakona oprelasku hrvatske granice. Samo radi velikih napora policije i nadležnih službi ova kriza se drži pod kontrolom. Definitivno se radi o krizi i realnoj prijetnji po sigurnosti, to nije upitno, a nadam se da neće sve prerasti na razinu izravne opasnosti.

Je li djelomična histerija u javnosti opravdana?

– Ne smatram da se radi o histeriji već o strahu koji je opravdan i razuman. Cijela situacija ulijeva strah, nesigurnost i osjećaj nemoći za naše građane. Moramo se baviti uzrokom tog straha i rješavati ga, a ne taj strah banalizirati lijepeći razne etikete što rade brojne udruge civilnog društva i pojedini političari, kao da se to događa nekom drugom daleko od Hrvatske.

Migrante sve češće viđamo u samoj Dalmaciji. Trebamo li se brinuti?

– Kao što sam rekao, zabrinutost je opravdana, ali policija i naše nadležne službe drže situaciju pod kontrolom i sigurnost naših građana nije ugrožena. Činjenica je da će pojačanjem pritiska na granici takvih slučajeva biti sve više. Upravo zato se treba raditi na sveobuhvatnom i trajnom rješenju i ne smije se čekati da ovaj problem preraste na novu razinu. Jer tada će biti prekasno za bilo kakvu reakciju.

Što vidite kao rješenje ove situacije?

– Uzroci ove krize nisu jednostavni ni jednolični i jednako tako rješenje ove krize nije jednostavno i iziskuje kompromis cijele Europe, pa i šire. Što se tiče Hrvatske, trebamo ostati jasni, rezolutni i nepokolebljivi u stavu da ne smijemo i nećemo postati nikakav „hot-spot“ za migrante i da se naša granica treba očuvati pod svaku cijenu. Dužnost državne vlasti i snaga sigurnosti je u prvom redu očuvanje nacionalne sigurnosti i sigurnosti svih naših građana. Sva sredstva i sve snage koje Hrvatska ima trebaju biti na raspolaganju, a pri tome mislim i na Hrvatsku vojsku. Jednako tako Hrvatskoj nije u interesu da migrantski „hot spot“ bude niti nekoliko kilometara od naše granice već da se migrantska kriza rješava u korijenu.

U tijeku je otvoreni sukob Vlade i predsjednice RH, a povod je Marakeška deklaracija. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

– Smatram da među najodgovornijim osobama u državi ne smiju postojati neusklađeni stavovi oko tako važnih pitanja. To nije u interesu građana a na kraju krajeva ni u njihovom osobnom interesu, te se nadam da će takva praksa prestati. Što se tiče Marakeške deklaracije koja će se donijeti na međunarodnoj konferenciji koja predstoji, ona neće biti obvezujući dokument već dokument deklaratorne naravi, ali njezin značaj se ne smije ni podcijeniti. Naravno da Hrvatska mora sjediti za stolom sa svim ostalim zemljama u cilju rješavanja ove i svih budućih kriza sličnog karaktera, ali takvi sastanci za posljedicu nipošto ne smiju imati ublažavanje naših nacionalnih zakona, važećih pravnih definicija ni bilo kakvo olakšavanje ulazaka u našu zemlju od strane migranata. Naš nacionalni zakon i svi pravni propisi koji su u Hrvatskoj trenutno na snazi trebaju ostati jedini pravni izvor. Izmjena će naravno morati biti, ali one moraju ići isključivo u interesu još većeg i jačeg očuvanja naše granice i zaštite naših ljudi od ilegalnih ulazaka u zemlju. Trebamo razmotriti i razloge povlačenja određenog broja naših zapadnih saveznika iz te međunarodne konferencije i iz toga izvući pouke i zaključke. Trebamo se svaki dan prisjetiti činjenice kako Hrvatska i njezine snage sigurnosti čuvaju jugoistočnu granicu Europske unije i tu zadaću moramo obavljati odgovorno, savjesno, beziznimno i beskompromisno u interesu Hrvatske i cijele EU.

Može li dio migrantske populacije riješiti kronični nedostatak radnih mjesta u Hrvatskoj, a osobito u turizmu ljeti?

– To su navodi koje sve češće čujemo od raznih organizacija i pojedinaca koji se vole kititi epitetima „liberala“ i „progresivaca“. Takvi navodi su neozbiljni i deplasirani. Kronični nedostatak radnika se može rješavati strateški državnom politikom koja će ići snažnom demografskom oporavku, prema dodatnom poreznom rasterećenju, pojednostavljenju poreznih i drugih propisa, kao i drugim gospodarskim potezima kojima ćemo potaknuti naše mlade da ostanu u svojoj zemlji u kojoj će moći dostojno živjeti.

Dalmacija danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari