Connect with us

Kolumne

Višnja Starešina: Otvoreni Balkan kao otvoreni poligon za preslagivanje svjetskog poretka

Objavljeno

on

Dok se najviša razina hrvatske državne vlasti uz povišeni dramski naboj bavi grotesknim optužnim nacrtima koji pristižu iz Banje Luke via Sarajevo, susjed Aleksandar Vučić posvećen je – budućnosti. Uživio se u ulogu stratega i vođe – Otvorenog Balkana.

‘Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vrijedni od Francuza, Nijemaca, Talijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugljen i čelik krenuli u gradnju EU’, poručio je Vučić u autorskom članku, stavljajući Otvoreni Balkan po važnosti uz bok EU, a sebe, Edija Ramu i Zorana Zaeva uz bok osnivača današnjeg EU – Schumana, Adenauera i de Gasperija. No, što zapravo stoji iza koncepta Otvorenog Balkana i Vučićevih ‘skromnih’ usporedbi?

Njemački ‘mali Schengen’

Otvoreni Balkan zapravo je novi naziv za stari koncept ‘malog Schengena’, koji je smislio EU, odnosno Njemačka, kako bi se pod nekim zvučnim nazivom ekonomski počele povezivati balkanske države koje nisu integrirane u EU (Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo, BiH i Crna Gora). A u bližoj budućnosti neće ni postati članice EU. Veće su šanse, naime, da se raspadne EU nego da bilo koja od njih postane njezin dio.

Zasad se Otvoreni Balkan sastoji tek od triju sporazuma koje su potpisali srpski predsjednik i albanski i makedonski premijeri (Vučić, Rama, Zaev), a koji bi trebali olakšati međusobnu trgovinu, otvoriti put zajedničkom tržištu rada, obvezati se za međusobnu pomoć u izvanrednim situacijama i postati prvi korak prema integraciji – Otvoreni Balkan. Međusobna trgovina (osobito duhan, droga) na tim je prostorima funkcionirala čak i u ratnim vremenima, ali imaju sve manje proizvoda za legalni izvoz.

Zajedničko tržište rada već godinama ponajviše zajednički traže u Njemačkoj, Austriji, a ponešto i u Sloveniji i Hrvatskoj. Zajedničko vježbanje međusobne pomoći trebalo bi omekšati srpska stajališta prema NATO-u, ali duga je to i zavojita staza i ne ovisi samo o Srbiji. Svi ostali elementi budućega Otvorenog Balkana otvoreni su i velika su nepoznanica.

Prije svega, to je još uvijek državno nedovršeni prostor na kojem se sukobljavaju velikodržavni koncepti (velikosrpski, velikoalbanski, velikobošnjački). Srbija još uvijek nije priznala Kosovo. Doduše, pokrovitelji Otvorenog Balkana, prije svega Njemačka, vide u toj inicijativi način da Srbija izokola prizna Kosovo, odnosno da se Vučiću olakša taj čin.

Kosovski premijer Albin Kurti izričito je protiv koncepta Otvorenog Balkana (možda baš zato da ne olakša Vučiću) i upozorava da on prije svega otvara Balkan prema utjecajima Istoka, osobito Rusije i Kine, te traži da se ‘Srbija suoči s prošlošću’ i prizna odgovornost za ratove devedesetih.

BiH je bez stajališta o Otvorenom Balkanu, imat će ga kada ga bude imao Visoki međunarodni predstavnik, Nijemac Christian Schmidt, koji ipak prije mora o tome porazgovarati sa SAD-om. Premda, Srbima je koncept vrlo blizak, dominantna bošnjačka politika u njemu također vidi mogućnost širega muslimanskog međudržavnog povezivanja, ali vidi i opasnost srpske dominacije. Crna Gora je podvojena na srpski i crnogorski dio – srpski je naravno za, crnogorski se boji da preko Otvorenog Balkana opet ne postane srpsko ‘drugo oko u glavi’.

Hrvatska ne treba zagristi svaku udicu

U osnovi, lokalni politički igrači Otvoreni Balkan vide prije svega kao novu mogućnost za ostvarenje svojih starih (ali nikad prošlih) velikodržavnih projekata. Zato ga Vučić tako ponosno promovira, jer u ovom trenutku Srbija izgleda kao dominirajuća država Otvorenog Balkana.

Međutim, dugoročno demografija nije na srpskoj strani, a to je i Ediju Rami dobro poznato. No, presudnu ulogu u određivanju budućnosti Otvorenog Balkana imat će ipak vanjski faktori, čija se očekivanja znatno razlikuju od Vučićevih, Raminih ili Izetbegovićevih.

Za EU je važno imati u predvorju ekonomski malo ojačan i donekle stabilan prostor, koji će biti brana, prvi filtar i hot-spot novoga migrantskog vala. Rusija se nada preko Otvorenog Balkana vratiti izgubljeni utjecaj u Crnoj Gori i učvrstiti ga u BiH, što će SAD svakako nastojati spriječiti. Kina se nada prostoru za svoje infrastrukturne projekte preko kojih širi utjecaj, protiv čega će biti i SAD i EU.

Ukratko, Otvoreni Balkan u sljedećem će razdoblju biti ponajprije otvoreni poligon u preslagivanju svjetskog poretka. U njemu će igrati veliki, a mali će pokušati nešto ugrabiti. I da, bit će još mnogo udica ubačenih u Hrvatsku iz istočnog susjedstva, s ciljem da je se destabilizira i oslabi u tom procesu. Ali ne treba zagristi baš svaku.

Višnja Starešina / Lider media

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR