Pratite nas

Komentar

Višnja Starešina: Trumpov poziv Europi na povratak svojim korijenima

Objavljeno

na

Uoči summita G20 u Hamburgu, u Varšavi je američki predsjednik Donald Trump objavio pogled službene Amerike na budućnost Zapada, Europe i EU-a. Trenutak i mjesto s kojeg je poruka poslana, baš kao i prigoda summita inicijative triju mora, pomno su odabrani. Njegov govor na Krasinskich trgu u Varšavi ostat će zabilježen kao povijesni.

Od Clintona do Trumpa

Bio je to zapravo jedan veliki poziv državama zapadne civilizacije da se vrate svojim vrijednostima, jer se jedino tako mogu obraniti od “snaga koje dolaze iznutra i izvana, s Juga i s Istoka” i “prijete potkopavanju naših vrijednosti, brisanju kulturnih veza, vjere i tradicije, koje nas čine onim što jesmo”.

Nije u tim neprijateljskim ideologijama i snagama, koje spominje Trump, teško prepoznati tri glavna protivnika. Prvi je karikaturalni neoliberalizam koji relativizira sve tradicionalne vrijednosti i nameće diktaturu raznoraznih prava na izbor, potirući temelje zapadne civilizacije.

Druga dva su: radikalni islamistički pokreti i rusko autoritarno velikodržavlje, koji s lakoćom ulaze u taj vrijednosno razoreni i vrijednostima nebranjeni prostor Zapada. Varšavski govor Donalda Trumpa jednako je programski kao što je to bio praški govor Billa Clintona u siječnju 1994. godine. Da bi se razumjelo Trumpa u Varšavi 2017., važno je razumjeti Clintona u Pragu 1994.
Dan nakon summita NATO-a u Bruxellesu, 12. siječnja 1994. godine, dolazi američki predsjednik Bill Clinton u Prag.

Ondje ga čekaju lideri srednjouropskih zemalja Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, tada već okupljeni u Višegradsku skupinu. Nakon što su se oslobodili sovjetskog tutorstva i komunističkog jarma, ne znaju što će i kamo će dalje. A ni EU ne zna što bi s njima. Sa summita NATO-a Clinton donosi svježe usvojen koncept Partnerstva za mir. I kaže im: “Došao sam u Europu pomoći izgraditi novu sigurnost transatlantske zajednice za 21. stoljeće.” Tako je SAD započeo proces proširenja NATO-a i EU-a, koji je išao u valovima. Ali uvijek baš tim redoslijedom, najprije sigurnost i obrana (NATO), potom sve ostalo (EU).

Također se valja prisjetiti da je Europska unija u to vrijeme potpuno kapitulirala pred postjugoslavenskom ratnom krizom: nemoćna u zaustavljanju srpske agresije, spremna prihvatiti okupaciju četvrtine Hrvatske kao svršen čin, bez ideje kako okončati rat u BiH, spremna sve vratiti u okvire neke nove Jugoslavije. Na istom je summitu u Bruxellesu usvojen i koncept “sprječavanja letenja” koji je bio uvod u angažman NATO-a u BiH i u američki mir. Danas mnogi s razlogom prigovaraju Daytonskom sporazumu, no tada nitko drugi nije imao rješenje.

Kada je o Hrvatskoj riječ, u to doba računajući na EU, nije postojala mogućnost da Hrvatska zaživi kao država unutar svojih međunarodno priznatih granica. Kada je, pak, o Njemačkoj riječ, ona je rasla na krilima američkog angažmana u Europi. U sklopu provedbe daytonskog mira, njemački su vojnici prvi put nakon Drugog svjetskog rata izišli izvan njemačkih granica, u procesu proširenja NATO-a i EU-a Njemačka je ponovno postajala velika.

Iako su svi sudionici summita inicijative triju mora u Varšavi naglašavali kako ta inicijativa nije uperena ni protiv koga, već samo k energetskom, prometnom i gospodarskom povezivanju država srednje Europe unutar EU-a, razvidno je da su američki i njemački koncept EU-a danas potpuno suprotni.

Kancelarka Merkel u savezništvu s Rusijom gradi (ispod Baltika) plinovod Sjeverni tok zaobilazeći Poljsku, vidi EU kao federaciju u više brzina, što nastoji ostvariti nametanjem ultraliberalne ideologije i preodgajanjem konzervativnijih društava srednje Europe. Podmeće kukavičje jaje američkom konceptu europske sigurnosti, koketirajući s mogućim ulaskom Srbije u EU bez da uđe u NATO.

Putin joj je bliži nego Trump. Trump je, pak, i u govoru u Varšavi više puta dao do znanja da EU vidi kao zajednicu naroda i država, a rješenje za stabilnu i sigurnu Europu vidi u povratku tradicionalnim vrijednostima: obitelji, kulturi, vjeri, naciji. I problem postavlja na razinu opstanka civilizacije: “Temeljno pitanje našeg vremena jest želi li Zapad preživjeti.”
Razlika između Europe kakvu vidi Trump i one kakvu želi Merkel je suviše duboka da bi se riješila bez okršaja na nekom bojnom polju. Baltik i Poljska su prerizični, Balkan je uvijek pogodan, BiH je idealna. Zato nas se razlike između Trumpa i Merkel ozbiljno tiču.

Gubi Merkel. A Hrvatska?

U odnosu na položaj Hrvatske prije četvrt stoljeća, mnogo se toga promijenilo. Tada smo morali moliti za američko savezništvo. Danas je Hrvatska članica NATO-a i EU-a, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović privilegirana američka partnerica u jačanju srednjoeuropske integracije. Vidjelo se to i u Varšavi. No i Merkel ima prijatelje koji žele Hrvatsku u Europi niže brzine izvan Schengena, sukladno starim europskim političkim konceptima za Balkan.

U “ratu” za Europu protiv Amerike, Merkel je sigurna gubitnica. Ali to još uvijek ne znači da će i Hrvatska biti na pobjedničkoj strani. Jer, kako je Trump kazao u Varšavi: “Obrana Zapada ne ovisi o sredstvima, već o volji njegovih ljudi da pobijede.”
A ta je volja u Hrvatskoj sustavno ubijana. Uostalom, nije li i ovaj povijesni govor Donalda Trumpa u Varšavi, u Hrvatskoj prošao u sjeni Melanijine haljine.

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijan Knezović: U Hrvatskoj se svašta može! Samo ako si ljevičar!

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj možeš biti demokrat i borac za ljudska prava. Ali samo ako si u prošlom režimu bio totalitarist i gazio ljudska prava. Ostalima nije dozvoljeno kititi se demokracijom i ljudskim pravima.

U Hrvatskoj možeš biti tolerantan, ali samo ako si u prošlom režimu slao ljude u zatvor zbog vica ili pjesme. Ostalima nije dozvoljeno da se povezuju s tolerancijom.

U Hrvatskoj možeš biti moderan i zazivati tisuće izbjeglica, tolerirati njihovu vjeru i sve devijacije te vjere, ali samo ako u isto vrijeme pokušavaš deratizirati javnost od katolika i katoličke vjere. To jednostavno nije moderno. Isus očito za Europu nije više trend, ali Muhammed jest.

U Hrvatskoj se možeš borit za prava homoseksualaca, ali samo ako u isto vrijeme hodaš s Titovim transparentom. Da. Onog Tita koji je homoseksualce proganjao, zatvarao i ubijao.
U Hrvatskoj možeš biti aktivist za prava činčila, bogomoljki i roda kao sto su Klepetan i ekipa. Ali samo ako u isto vrijeme zagovaraš sjeckanje djeteta u majčinoj utrobi.

U Hrvatskoj možeš bez problema studentima predavati o slobodnom tržištu i slobodi. Ali samo ako si do jučer propovijedao o socijalizmu i marksizmu.
U Hrvatskoj se uistinu može bit i priznat i medijski popraćen redatelj. Ali ipak, uvjet je da u vašim predstavama prikažete Isusa Krista kako siluje muslimanku.

U Hrvatskoj možeš biti osoba koja je relevantna za komentiranje žrtve Vukovara po dokumentarnim filmovima. Ali samo ako si taj Vukovar osobno granatirao.

U Hrvatskoj možeš svaki dan pljuvat po Hrvatima iz BiH. Ali samo dok zastupaš stav da su svi ljudi jednaki i da ne treba raditi razlike među ljudima.
Svašta se u Hrvatskoj može. Samo je potrebno u CV-u naglasiti da si ljevičar ili još bolje – da ti se nazadna i licemjerna desnica gadi.

P.S. Isto vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu.

Marijan Knezović

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predsjednica: Razočarana sam radom Povjerenstva za Agrokor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je da je razočarana radom Povjerenstva za Agrokor te da vjeruje kako će ono prestati s radom, sukladno Zakonu, sad kad je optužnica protiv Ivice Todorića i ostalih u aferi Agrokor i pravomoćna.

“Činjenica jest da podizanjem ove pravomoćne optužnice, po Zakonu prestaje rad Povjerenstva. Upozoravala sam na to da se zakon može i promijeniti i na samom je Saboru da donese odluke u tom smislu”, poručila je Predsjednica.

Grabar Kitarović, međutim, naglašava kako je uvijek podržavala rad svih državnih institucija, javlja dnevnik.hr

“Ono što želim istaknuti i što sam isticala od samog početka jest da podržavam rad svih državnih institucija da se rasvijetli stanje u Agrokoru – kako i zašto smo se našli u situaciji u kojoj se danas nalazimo, da se utvrdi odgovornost, krivnja”, dodala je.

Predsjednica smatra kako bi se iz sveg toga morala izvući i lekcija, s ciljem da se takve stvari više ne ponavljaju.

“Prije svega tu je riječ o pravosudnom procesu, dakle očekujemo da pravosuđe odigra primarnu ulogu, međutim Sabor i sam može postaviti određene parametre. Ovo je možda bila i dobra naučena lekcija, da se ubuduće izbjegnu ovakve situacije. Međutim, za to treba davati i zakonska rješenja i zakonske prijedloge. Upravo se to očekuje od zakonodavnog tijela kao što je Hrvatski sabor”, smatra Predsjednica Grabar-Kitarović.

Na kraju je istaknula kako je očekivala više odgovora od Povjerenstva.

“Isto tako bi htjela reći da me dosadašnji rad Povjerenstva razočarao, jer sam očekivala da će dati više odgovora. Očekivala sam da će biti ozbiljniji, da će biti manje politiziranja i držim da rad jednog takvog povjerenstva, ako će se nastaviti, mora biti usmjeren prije svega na usmjeravanje istine o Agrokoru, a ne na politiziranje, na prebacivanje krivnje i slično. Dakle svi želimo znati što se događalo i svi želimo da u konačnici, oni koji su odgovorni za to i odgovaraju”, zaključila je na kraju Predsjednica.

Grabar-Kitarović je komentirala i velik posao i nabavu novog borbenog zrakoplova.

“Priželjkujem onoga tko će dati najbolji paket za Hrvatsku. Naravno, prvo je pitanje cijena, jer Hrvatska si ne može priuštiti nekakve basnoslovne iznose, ali u pitanju su i strateški odosi i sve ono drugo što nude potenacijalni prodavatelji i kao ulagači, dakle, ulaganje u Hrvatsku.

Ministarstvo obrane nam je prezentiralo sve ponude koje smo dobili, međutim, o njima će se očitovati stručno Povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo, a onda će odluka proći razne procedure na razini države kako bi se izbjegli bilo kakvi dojmovi da se pogodovalo bilo kome. Uvjerena sam da će se donijeti najbolja moguća odluka u interesu hrvatske javnosti”, istaknula je.

Kolinda Grabar-Kitarović očekuje oslobađajuću presudu za hrvatske uznike u Haagu

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari