Connect with us

Kolumne

Višnja Starešina: Veliki izborni prosvjed protiv klijentelističkog upravljanja Hrvatskom

Objavljeno

on

Zahtjev za promjene, ma kakve one bile, temeljna je značajka ovih lokalnih izbora. Promjene su se dogodile diljem Hrvatske ili su se umalo dogodile u dosad neosvojivim utvrdama staroga političkog establišmenta. Biračima koji su izišli na izbore nije bilo presudno kakvi su i što zagovaraju ti ‘novi‘, važno im je bilo da ‘stari‘ odu s vlasti

Temeljna je značajka ovih lokalnih izbora – zahtjev za promjenama. Promjene lokalnih vlasti, ma kakve one bile, dogodile su se diljem Hrvatske ili su se umalo dogodile u dosad neosvojivim utvrdama staroga političkog establišmenta. One su u različitim sredinama politički i svjetonazorski različite. No zajednički nazivnik i glavni pokretač promjena je prosvjed protiv klijentelistički upravljanih gradova, općina i županija. Biračima koji su izišli na izbore nije bilo presudno kakvi su i što zagovaraju ti ‘novi’, važno im je bilo da ‘stari’ odu s vlasti.

U Zagrebu su kao ‘novi’ prepoznati dosadašnji glavni organizatori prosvjeda protiv bivšega gradonačelnika Milana Bandića i njegova načina vođenja grada. Uvjerljiva pobjeda platforme Možemo!, formirane iz mreže lijevo-zelenih udruga i izbor Tomislava Tomaševića za gradonačelnika Zagreba kompleksan je politički fenomen. Bio je to ozbiljno vođen integrirani projekt domaćih i stranih pokrovitelja i mainstream medija, pa zato njihova pobjeda i nije bila osobito iznenađenje. Ali glavni adut te uvjerljive pobjede bila je percepcija da su oni najrazličitiji od dosadašnjega klijentelističkog načina vođenja grada.

Istarsko ujedinjenje protiv staroga

Najočitiji primjer ujedinjavanja svega novog u prosvjednom glasovanju protiv starog postala je Istra. Nakon prvoga izbornoga kruga iznenađenje je bilo što su u većini gradova i općina IDS-ovi kandidati, uključujući i kandidata za župana Borisa Miletića, uopće morali ići u drugi krug.

Već u prvom krugu IDS-ova kandidata u Vodnjanu uvjerljivo je, zajedno sa svojom listom, pobijedio Edi Pastrovicci, neovisni kandidat grupe birača. No zanimljivo je da su iza njega čvrsto stali osnivači vodnjanskog Infobipa, jedne od najuspješnijih hrvatskih IT tvrtki.

U drugome krugu, kada se sva svjetonazorski i politički raznolika oporba ujedinila da razbije IDS-ove klijentelističke utvrde, IDS je izgubio gradove Pulu, Buzet i Pazin, a umalo i županiju. Ravnatelj pulske gimnazije i kandidat građana Filip Zoričić postao je gradonačelnik Pule, uza zdušnu potporu lokalnog SDP-a i Možemo!, a IDS-ovci su ga ocrnjivali kao suviše – desnog. U Buzetu se kao novi gradonačelnik ponovno pojavio Damir Kajin, bivši političar IDS-a, a posljednjih godina najglasniji kritičar njegova klijentelizma, a u Pazinu je gradonačelnica postala Suzana Jašić iz Možemo!.

Rušenje starih stranačkih ili partijskih utvrda i njihovih jakih ljudi dogodilo se i u drugim dijelovima Hrvatske. Dosad nedodirljiva varaždinskog župana Radimira Čačića pobijedio je ‘novi’ HDZ-ov Anđelko Stričak, koji u nekim ranijim izborima naprosto nije imao šanse protiv utvrđene HNS-ove i HSLS-ove nomenklature.

U odnosu na dosadašnju upravljačku strukturu Osijeka, kao novi se pokazao HDZ-ov kandidat Ivan Radić. A u dosad HDZ-ovu Splitu njegova je gradonačelničkoga kandidata uvjerljivo pobijedio novi Ivica Puljak, što je donedavno bilo potpuno nezamislivo. U tom napadu novih na stranačko-partijske utvrde riječki liječnik i bivši ravnatelj KBC-a Davor Štimac ozbiljno je uzdrmao SDP-ovu riječku utvrdu, u kojoj je ista partija na vlasti još od 1945. godine.

Domovinski pokret na raskrižju

HDZ je pak najveće udarce dobio u svojim tradicionalnim dalmatinskim utvrdama. Osim Splita, izgubio je uvjerljivo i Šibensko-kninsku županiju od dosadašnjega gradonačelnika Knina Marka Jelića, koji polako gradi, širi i jača svoju političku listu, a politički je startao u mladeži HDZ-a. Upitan je HDZ-u bio i Zadar, u kojem je dosad bio nedodirljiv, a odsad će, želi li zadržati vlast, morati naći zajednički jezik s Enijem Marasovićem Richardom, čija je lista nastala kao politička satira protiv dosadašnjeg upravljanja Zadrom.

Osim što se pokazalo da je hrvatskim biračima na lokalnim razinama dosta starih vlasti, ma koje političke boje bile i da im je nadasve dosta njihova klijentelizma, ovi su izbori otvorili i neke procese formiranja i formuliranja alternativa. Možemo! je već dobrano učinio anakronim SDP.

Domovinski pokret je u ovim izborima, uz pobjedu Ivane Penave u Vukovaru i pristojan rezultat Miroslava Škore u Zagrebu, zauzeo velik dio političkog prostora u gradskim vijećima i županijskim skupštinama, osobito u Slavoniji. Sad je na političkom raskrižju. Mogu se vrtjeti u starim političkim temama i pomoći Plenkoviću i Milanoviću da ih smjeste u marginalnu nišu desnih radikala prema uzoru na njemački AfD. A imaju priliku i osuvremeniti se politički, iskoristiti zahtjeve za promjenu i postati hrvatska inačica Macronova pokreta La République en marche (Republika u pokretu).

Višnja Starešina / Lider media

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari