Connect with us

Kolumne

Višnja Starešina: Zašto Hrvati, za razliku od Nijemaca, ne vjeruju u svoj sustav? Zato što ga nemaju

Published

on

U Njemačkoj i znanstvenici i kancelarka Merkel žele osjetno smanjiti zarazu u blagdansko vrijeme, kad je gospodarska šteta najmanja. U Hrvatskoj umišljena znanstvena i jednako umišljena politička elita na vrhuncu epidemije proizvode kaos. Da bi na kraju ionako sve prepisale od Njemačke. Ali prekasno

Ovih je dana radna skupina znanstvenika za COVID-19 njemačke Akademije znanosti Leopoldina (pandan hrvatskom HAZU-u) uputila pismo kancelarki Merkel u kojem traži oštrije protuepidemijske mjere kako bi se drastično smanjile nove infekcije.

Predlažu konkretne mjere u dva stupnja. Prvo, da se od 14. prosinca prijeđe na online nastavu u školama, da zaposleni gdje god je to moguće prijeđu na rad od kuće te da se zaustave sve kulturne i sportske aktivnosti. U drugom stupnju predlažu da se od Badnjaka, 24. prosinca, suspendiraju manje-više sve javne aktivnosti, na minimum svedu sva druženja, uključujući i zatvaranje svih trgovina, osim onih za prehrambene proizvode. Nove bi mjere trajale najmanje do 10. siječnja 2021.

Gotovo istodobno kad je vijest o apelu radne skupine znanstvenika iz Leopoldine plasirana u javnost, istu je ideju iznijela kancelarka Merkel na CDU-ovu stranačkom skupu rekavši da s aktualnim protuepidemijskim mjerama Njemačka neće moći izdržati ovu zimu. Golim je okom vidljiva bliska koordinacija njemačke najviše znanstvene institucije i njemačke vlade. A iz mjera se vidi da je njihova ideja osjetno smanjiti zarazu u blagdansko vrijeme, kad je gospodarska šteta najmanja.

Rat velikih taština i ega

U Hrvatskoj se ovih dana događa nešto posve suprotno: otvoreni rat zbog mjera protiv epidemije koji se vodi između skupine znanstvenika predvođenih Ivanom Đikićem i izvršne vlasti predvođene Andrejom Plenkovićem. U njemu se vidi ponajprije rat između velikih taština i ega na relaciji znanstvenici vs. znanstvenici (Đikić vs. Lauc & Primorac), znanstvenici vs. političari (svrstavanje za ​Plenkovića i protiv njega), a sve to u uvjetima disfunkcionalnog sustava i nepostojanja minimuma odgovornosti za zajednički cilj. Dio znanstvenika iz Plenkovićeva Savjeta za koronavirus krenuo je za Đikićem javno prozvavši Vladu (ne bez razloga) za politički pristup mjerama.

Zatim su izišli ili su izbačeni iz Vladina savjeta (ne bez razloga.) Sve se to događa kad je Hrvatska na vrhuncu epidemijske krize i na europskom začelju bitke protiv epidemije. Javno se postavlja pitanje povjerenja u sustav, koje je ključno u ovakvim krizama, ratovima i sličnim egzistencijalnim kušnjama. No nije riječ samo o nepovjerenju u sustav. Istina je mnogo gora. Na vidjelo izlazi da zapravo – nema sustava.

Vratimo se njemačkom primjeru. Njemačka Leopoldina od početka epidemije ima ustrojenu radnu skupinu za COVID-19 u kojoj su 34 znanstvenika iz tog područja i potporna ekonomska skupina koja im pomaže staviti mišljenja i prijedloge u realan gospodarski kontekst. Iako član Leopoldine, Ivan Đikić nije u toj radnoj skupini. Prije ovoga posljednjeg apela za postroženje mjera radna skupina Leopoldine izdala je osam ad hoc mišljenja o epidemiji, svaki s prijedlozima konkretnih mjera. Uvijek su ih potpisala sva 34 znanstvenika radne skupine iako, vjerojatno, nisu uvijek mislila jednako.

HAZU bez sadržaja i autoriteta

HAZU se dosad dva puta oglasio o COVID-19! U ožujku je u svojoj izjavi primijetio da je ‘došao nenadano’ i preporučio nam da vjerujemo Vladi i Nacionalnom stožeru. A u prosincu je organizirao simpozij na kojem ga je nekoliko ključnih hrvatskih operativaca koronabitke upoznalo s onim što svaki dan govore na konferencijama za novinare. Ivan Đikić nije član HAZU-a. A trebao bi biti, baš kao i mnogi drugi hrvatski znanstvenici srednje i mlađe generacije uspješni kod nas i u svijetu, sustavno neuvezani.

Upravo bi HAZU trebao biti taj najviši autoritet nacionalne ekspertize i susreta različitih mišljenja. Ali to nije. Plenković (baš kao ni njegovi prethodnici) nema ni potrebu čuti ekspertno mišljenje, već samo potvrdu vlastitoga. Zato (kao i njegovi prethodnici) osniva savjete, koji su po definiciji potpora vlasti koja ih je imenovala. Dio znanstvenika malo je pobrkao uloge pa su kao članovi Savjeta počeli javno prozivati Vladu koja ih je imenovala u njega. U Njemačkoj to nikad ne bi učinili. Jer postoji sustav u kojem je svaka uloga definirana, neovisno o pojedincu. I zato funkcionira.

Zato se u Njemačkoj može govoriti o povjerenju u sustav. A u Hrvatskoj ne. Zato će Njemačka koordiniranim mjerama u sljedećim tjednima smanjiti infekcije, uz minimalnu štetu za gospodarstvo. A u Hrvatskoj umišljena znanstvena i jednako umišljena politička elita na vrhuncu epidemije proizvode kaos. Ljutite na nas jer im ne vjerujemo. Da bi na kraju ionako sve prepisale od Njemačke. Ali prekasno.

Višnja Starešina / Lider media

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari