Connect with us

Kolumne

Višnja Starešina: Zbog dubine svojih ruskih veza Austrija danas ima baš ozbiljan problem

Objavljeno

-

Foto: EPA

Ekspresno uklanjanje s dnevnog reda pitanja moguće austrijske blokade Hrvatske otvara novo pitanje: što je to uopće motiviralo austrijsku vladu i njezina ministra unutarnjih poslova na potez toliko različit od dosadašnje austrijske politike prema hrvatskim eurointegracijama?

Pokušaj austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da zaustavi – ili barem da na razini EU problematizira – širenje šengenskog prostora (i) na Hrvatsku trajao je jedva pet dana. Karnerov šef, austrijski kancelar Karl Nehammer, nakon nekoliko je dana šutnje, uoči službenog posjeta Hrvatskoj nedvosmisleno otklonio svaku sumnju u bilo kakvu mogućnost austrijskog veta na hrvatski pristup Schengenu.

To ekspresno uklanjanje s dnevnog reda pitanja moguće austrijske blokade Hrvatske otvara novo pitanje: što je to uopće motiviralo austrijsku vladu i njezina ministra unutarnjih poslova na potez toliko različit od dosadašnje austrijske politike prema hrvatskim eurointegracijama? Što im je ovo trebalo?

U Austriju iz Srbije via Mađarska

Tehnička priprema Hrvatske za Schengen u uvjetima sve veće migrantske krize bila je toliko dugotrajan i kompleksan projekt, ne samo hrvatski već i europski, da je austrijski ministar unutarnjih poslova s njime morao biti upoznat mnogo prije završnice. Također je morao znati da od gotovo 75 tisuća ilegalnih migranata, koliko ih je prema policijskim podacima ove godine uhićeno u Austriji, većina njih dolazi u Austriju preko Srbije i Mađarske. A to su današnjoj Austriji nadasve prijateljske države.

U ovoj ih je godini najviše stiglo iz Afganistana i Burundija. Dođu (avionom) u Beograd, a onda ih Vučić bez problema preko šengenske granice otpremi u Mađarsku – koja ih samo proslijedi u Austriju. Zato bi sigurno bilo učinkovitije da se ministar Karner prije založio kod prijatelja Vučića i Vulina za usklađivanje viznog režima s viznim režimom EU, a kod prijatelja Orbána za dosljedniju provedbu Šengenskog sporazuma.

No umjesto toga on je počeo problematizirati cijeli sporazum o ukidanju unutarnjih EU graničnih nadzora na prijamu Hrvatske (Rumunjske i Bugarske), koji će realno pridonijeti zaštiti (i) Austrije od ilegalnih migracija. Dakle, strah od ilegalnih migracija nije realan razlog te austrijske političke polke, koju šef policije sigurno nije zaigrao bez šefa svoje vlade.

Ali razlog bi mogli biti problemi s kojima se Austrija danas suočava zbog svoje duboke uključenosti u ruske poslove u Europi. Klupko se, barem u javnom prostoru, počelo odmotavati nakon što je ljetos otkriveno da obavještajac austrijske unutarnje obavještajne agencije Egisto Ott nije samo špijunirao za Ruse već je zajedno sa suradnicima planirao reformirati obavještajnu službu austrijskog ministarstva vanjskih poslova tako da postane Putinov pijun u sigurnosnom sustavu EU, i to u vrijeme kad je ministrica bila Karin Kneissl. Kneissl je pak upamćena po tome što je na svome vjenčanju 2018. otplesala valcer s posebnim uzvanikom Vladimirom Putinom.

Promaklo je medijskoj pozornosti da je nakon završetka mandata bila aktivna Putinova lobistica, da je u ljeto 2021. s bivšim njemačkim kancelarom Schröderom imenovana u Nadzorni odbor ruskog Rosnjefta, koji je pod pritiskom EU napustila čak i nakon Schrödera, tek potkraj svibnja ove godine.

Putinov novac obvezuje

Ispod medijskih radara prošlo je da je niz najviših austrijskih dužnosnika posljednjih godina imenovan u nadzorne odbore ruskih državnih tvrtki, uključujući i dvojicu bivših kancelara, Wolfganga Schüssela (Lukoil) i Christiana Kerna (Ruske željeznice); da imovina ruskih tvrtki u Austriji vrijedi više od 25 milijardi dolara; da su austrijske banke i tvrtke godinama bile trojanski konj za plasman opranoga ruskog novca u jugoistočnu Europu…

U više je navrata posljednjih godina američkoj administraciji bliski Washington Post (WP) tematizirao tu (pre)duboku uključenost austrijskoga najvišeg političkog i poslovnog establišmenta u ruske energetske, političke i obavještajne poslove u Europi, koja postaje ozbiljan sigurnosni problem. CIA je, navodno, još 2017. dojavljivala austrijskim partnerima da Egisto Ott i suradnici prodaju europske sigurnosne informacije Rusiji, no, kako piše WP, austrijski političari s dubokim ruskim vezama blokirali su rasvjetljavanje slučaja i Ottov kazneni progon. Putinova invazija na Ukrajinu ponovo je aktualizirala te slučajeve.

Austrija danas ima status jedne od najproblematičnijih država u europskome sigurnosnom sustavu. Uz to, novac koji je Putin investirao u tu suradnju danas obvezuje. Najavu moguće blokade hrvatskog pristupa Schengenu zato možemo promatrati kao skretanje pozornosti i istodobno kao izazov europskom jedinstvu. Brzina kojom je ta politička polka završena govori pak da Austrija zbog dubine svojih ruskih veza danas ima baš ozbiljan problem, piše Višnja Starešina / Lider media

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari