Pratite nas

Pregled

Višnjica: Pokopani posmrtni ostaci 10 žrtava ubijenih nakon 2. svjetskog rata u šumi Belaš

Objavljeno

na

Foto: Hina

Na mjesnom groblju u Višnjici kod Lepoglave u nedjelju su pokopani posmrtni ostaci deset žrtava ubijenih nakon 2. svjetskog rata u tamošnjoj šumi Belaš, ekshumirani su prošle godine.

Ekshumacijom, koju je prošle godine provelo Ministarstvo hrvatskih branitelja, potvrđena su svjedočanstva starijih mještana Višnjice o zločinu što su ga u svibnju 1945. počinili partizani, ubivši bez suđenja više desetaka pripadnika poraženih vojnih formacija iz okolice Varaždina.

Inicijativom brigadnog generala Zdravka Jakopa, 2016. godine počela su probna iskapanja, a ekshumacija je nastavljena 2017. godine kada su pronađeni posmrtni ostaci 10-ak žrtava. Zbog konfiguracije terena i promjena u samom krajoliku, što je otežalo lociranje svih mjesta na kojima su ubijeni zakopani, posmrtni ostaci ostalih žrtava nisu mogli biti pronađeni.

Nakon komemorativnog skupa i mise, koju je u župnoj crkvi u Višnjici predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, posmrtni ostaci deset žrtava pokopani su u zajedničku grobnicu na mjesnom groblju.

Medved: Broj mogućih grobnica 936

Generacije su u tišini prenosile informaciju o mogućem postojanju masovnih grobnica, rekao je izaslanik predsjednika Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

“Iznimno je važno to poglavlje naše povijesti raščistiti, žrtve ekshumirati i dostojno pokopati, a sve kako bi bili spremni koračati dalje u budućnost s jasnim odnosima i s pravom istinom“, kazao je Medved navodeći da je ukupan broj prijavljenih lokacija mogućih masovnih i pojedinačnih grobnica iz razdoblja 2. svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja 936.

Od 21. ožujka 2016. godine zaprimljena je 651 prijava lokacije, a u tom razdoblju Uprava za zatočene i nestale organizirala je, koordinirala i provela 269 terenskih izvida te 25 probnih iskapanja na području šest županija i u Gradu Zagrebu. Provedene su 52 ekshumacije na području 11 županija i Grada Zagreba te je ukupno ekshumirano 776 osoba od kojih je sahranjeno 331.

Izaslanik predsjednice Republike, državni tajnik Ministarstva obrane general Zdravko Jakop, na ukopu je kazao da je podijeljenih osjećaja.

“S jedne strane sam bio sretan što dostojanstveno pokopamo žrtve koje su nevine stradale, bez suđenja i mogućnosti obrane, a s druge, žalostan jer sam došao do spoznaja i svjedočanstava da takvih mjesta ima i u našem kraju daleko više i da će trebati vremena i truda da bi se istina doznala“, rekao je Jakop.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik Anđelko Stričak zahvalio je svjedocima, ali i hrvatskim braniteljima.

“Da nije bilo njih i naših ratnih zapovjednika, generala hrvatske pobjedničke vojske i policije, pitanje je da li bi danas smjeli i mogli svjedočiti i pokopati žrtve. Sigurno će biti onih koji će pozivati da se okrenemo budućnosti, da je ovo prošlost. Smatram da upravo iz prošlosti treba učiti“, poručio je Stričak dodavši da moramo „poduzeti sve da nam se ne dogode zločinački režimi koji su sijali strah i mržnju, a iza sebe ostavljali unesrećene i pogubljene“.

Na mjestu zločina, mještani Višnjice 1991. podigli su spomen-križ, a obvezu brige o zajedničkoj grobnici žrtava na mjesnom groblju u Višnjici preuzeo je Grad Lepoglava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ante Gotovina: Vjerujem da ćemo odabrati najprikladnije rješenje za borbenu eskadrilu

Objavljeno

na

Objavio

Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih vojnih zapovjednika HV-a iz Domovinskog rata, opet je pružio javnu potporu svom ratnom suborcu Damiru Krstičeviću.

Smatra da je zbog neuspjele nabave izraelskih F-16 Baraka Krstičević izložen “neutemeljenim prozivanjima”. Gotovina u izjavi za Večernji list kaže da vjeruje da će “Vlada RH, ministar obrane i stručni tim iz sustava Oružanih snaga u nastavku procesa nabave borbenih zrakoplova, nužnih za opstanak Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, odabrati dugoročno najprikladnije rješenje za našu domovinu”.

MiG-ove moramo prizemljiti

Za njega su Ministarstvo obrane i Oružane snage RH jedan od najvažnijih stupova sustava nacionalne sigurnosti. Obveza im je štiti stečenu sigurnost i slobode, što podrazumijeva obranu zemlje na kopnu, moru i u zraku.

– Treba nam zajedništvo, međusobno uvažavanje i ozračje povjerenja u institucije države. Tako podržavamo jačanje i daljnju izgradnju našeg sustava nacionalne sigurnosti – izjavio je Gotovina.

General je već jednom pružio sličnu javnu potporu Krstičeviću, u srpnju 2017., kada je bio najavio ostavku zbog kritika da HV nije na vrijeme priskočio u pomoć pri gašenju požara biblijskih razmjera u okolici Splita i duž obale.

Tada je Gotovina smirio vidno uzrujanog Krstičevića te kazao za Večernji da on “potpuno razumije svog ratnog suborca, razumije da se u tim teškim okolnostima događaju i nesporazumi, no da je još puno zadaća pred Krstičevićem kao ministrom”.

I Krstičević je ostao ministar. Ova sadašnja dramatika oko Krstičevića bila je slična te je Gotovina opet uputio i javnu potporu ministru obrane, ali i poručio javnosti da se treba dovršiti nužni posao nabave borbene eskadrile.

A tu će se Hrvatska morati požuriti u pronalaženju novog rješenja. Kako je izvjesno da će se ono potražiti u razgovorima sa SAD-om i izgledno proizvođačem Lockheed Martinom, nagađa se da će Hrvatska ovoga puta pregovarati o nabavi novih F-16 blok 70/72.

Kako je riječ o gotovo tri puta skupljem zrakoplovu od Baraka, jasno je da bi RH eventualno pregovarala o nabavi ne 12 nego šest do osam novih zrakoplova u “prvoj turi”. U MORH-u ne žele nagađati, ali priznaju da se novo rješenje mora pronaći tijekom 2019.

Problem je, kada bi se sada ispregovarala nabavu novih i skupljih zrakoplova, proći će između tri i pet godina dok se prvi ne pojavi na hrvatskom nebu.

Proizvodnja novih F-16 – za koje se zna da su najjači zrakoplovi 4++ generacije, po tehnološkim rješenjima vrlo bliski F-35 i F-22 – u novoj tvornici u Greenvilleu u Južnoj Karolini još, naime, nije ni počela.

Riječ je o nevelikom pogonu u kojemu će u početku raditi 150 do 200 zaposlenika. A kad počne raditi, prvi je kupac Bahrein, koji nabavlja 16 zrakoplova. Slijedi Slovačka koja naručuje njih 14, pa izgledno Bugarska s osam primjeraka.

Uključi li se tijekom 2019. u taj program i Hrvatska, proći će, dakle godine (3 do 5) dok ne stignu i njoj nove F-16-ice. Kako sve svoje MiG-ove 21 HRZ mora prizemljiti do 2024., morat će se pronaći “prijelazno” rješenje.

Krstičević ne misli odustati

Jedna od mogućnosti je i uzimanje nekoliko američkih zrakoplova na leasing, a spominje se angažiranje zrakoplova Nacionalne garde Minnesote, savezne države koja ima izgrađenu i odličnu vojnu suradnju s Hrvatskom, a posjeduje i najmodernije zrakoplove među gardama, F-16 blok 50/52.

Jedna je od ideja da se obuka hrvatskih pilota obavi na tim zrakoplovima, a uzmemo li ih nekoliko na leasing, obuka bi se provodila u Hrvatskoj.

Tim rješenjem HRZ bi obavio obuku pilota u trajanju od oko godinu dana, a onda bi se našla mogućnost da se ti aparati koriste u HRZ-u sve do dolaska novih F-16. To je jedno od mogućih rješenja kako premostiti međurazdoblje do dolaska prvih i najsuvremenijih američkih F-16, dogovorimo li se s njima o kupnji.

Što se tiče cijene za nove aparate, treba pratiti pregovore Bugarske i Lockheed Martina (LM). Naime, Bugari se nadaju paketu kojemu će cijena možda biti i niža od milijarde dolara za 8 primjeraka.

Predstavnik LM-a James Robinson, međutim, Bugarima je već kazao kako je “teško ispuniti 24-mjesečni rok postavljen od bugarske vlade za isporuku prve serije borbenih zrakoplova”.

Što se tiče opstanka ministra Krstičevića na toj poziciji, on namjerava ostati i dovršiti posao nabave borbene eskadrile.

Davor Ivanković / Večernji list

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Veleposlanica Švedske u Hrvatskoj: I dalje smo vam spremni ponuditi Gripene

Objavljeno

na

Objavio

Nova veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunic u razgovoru za tportal otkrila je kako u Švedskoj, koja je Hrvatskoj željela prodati svoje Gripene, gledaju na propast posla kupnje borbenih zrakoplova od Izraela.

– Vrlo pozorno pratimo proces. Sa švedske strane mogu reći da smo vrlo zainteresirani za to pitanje. Ponuda švedske tvrtke SAAB, uz potporu švedske vlade, još uvijek stoji. I dalje smo spremni ponuditi zrakoplove Gripen Hrvatskoj ako postoji interes za njima.

To je visokotehnološki razvijen, nov zrakoplov, čiji je trošak po satu letenja povoljan, koji je kompatibilan sa standardima NATO-a i koji možemo brzo isporučiti. Riječ je o sustavu koji smo razvili za obranu svoje države te koji sami koristimo i razvijamo.

Također, koriste ga druge zemlje u Europskoj uniji koje su članice NATO-a, Mađarska i Češka Republika, kazala je veleposlanica Madunic.

Na novinarsko pitanje, švedska veleposlanica potvrdila je da SAAB nudi zrakoplove uz potporu švedske vlade. – I u Hrvatskoj je SAAB predao ponudu uz podršku švedske vlade, naglasila je.

Na potpitanje je li u tom slučaju možda došlo do nesporazuma između dvije vlade oko ponude, odgovorila je: – Nisam tada bila ovdje pa ne mogu govoriti o tome. Ali kada je u pitanju ova vrsta javnih nabava, švedsku industriju podupire švedska vlada u skladu s uspostavljenim mehanizmima i procedurama.

Može li se očekivati da se SAAB javi na mogući novi natječaj? – Za početak trebamo vidjeti što će odlučiti hrvatska Vlada i kako će nastaviti taj proces. To nas zanima. I kao što sam rekla, otvoreni smo za razgovore. Ako hrvatska Vlada otvori mogućnost i pozove nas na razgovor, spremni smo razgovarati o raznim opcijama, kazala je veleposlanica Diana Helen Madunic za tportal.

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

 

 

 

Krstičević: Kupnja američkih F-16 jedna od najbližih opcija, od SAD-a očekujemo najbolju ponudu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari